Župa i samostan Gospe od Zdravlja na Dobrome u Splitu proslavili su svečano svoju nebesku zaštitnicu u subotu, 21. studenoga 2015. godine. Euharistijsko slavlje u crkvi Gospe od Zdravlja, u „ispovjedaonici Grada Splita i okolice“, predvodio je mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, u koncelebraciji s provincijalom fra Joškom Kodžomanom, gvardijanom fra Jakovom Begonjom, župnikom fra Antom Udovičićem, dekanom don Tomislavom Ćubelićem, te župnicima okolnih župa.

Na početku misnoga slavlja župnik i vikar Provincije fra Ante Udovičić pozdravio je sve okupljene, mons. Barišića, provincijala Kodžomana, svećenike, predstavnike gradske i županijske vlasti, te sve hodočasnike i štovatelje Majke na Dobrome - Gospe od Zdravlja. „Crkva, kao građevina ima i eshatonsko značenje. Da bismo ušli u kuću Božju treba prijeći prag, znamen prijelaza iz svijeta ranjenog grijehom u svijet novog života u koji su pozvani svi ljudi.Vidljiva crkva simbol je očinske kuće prema kojoj Božji narod putuje i gdje će Otac otrti „svaku suzu s očiju“ (Otk 21,4). Ona je i kuća svekolike djece Božje, koja je otvorena i spremna primiti ih. U ovom prijelazu iz svijeta ranjenog grijehom u svijet novog života potrebna je poslušnost vjere - biti podložan Božjojriječi. Djevica Marija je najsavršenije ostvarenje poslušnosti vjere. Stoga, dok je častimo kao Gospu od Zdravlja, molimo je da nam bude i Odgajateljica u poslušnosti vjere“.

Pridruživši se pozdravima nadbiskup Barišić je u uvodu kazao kako dolazimo k našoj Majci sa zahvalnošću, teškoćama i problemima, ali i s povjerenjem te je zaželio da naše molitve budu naše hodočašće prema kući Očevoj. U homiliji nadbiskup je naglasio kako svakom čovjeku zdravlje puno znači te ga je važno promatrati u svojoj cjelini jer, iako govoreći o zdravlju često razmišljamo o dimenziji tjelesnog zdravlja, imamo i duhovnih oboljenja s kojima se suočavamo. Upitao je koje su to duhovne bolesti s kojima se suočavamo. „Mentalitet individualizma, tj. sebičnosti vrlo je opasan virus koji vrednuje druge koliko su nam korisni, a 'nekorisne', kao što su djeca, stari, bolesni, odbacuje. Lijek tom virusu jest obitelj koja je temeljna stanica društva. Ako nema obitelji, stvara se više kaotičnosti. S druge strane, obitelj je temelj budućnosti i obitelj rađa život. Međutim, i obitelj je ranjena i ima svojih bolesti. Uz obitelj se vežu posao i zaposlenje, gradnja doma i kuće, a osobito ugrožava obitelj kada su pred izborom rad ili rod, tj. raditi ili roditi“. Istaknuo je kako je obitelj ugrožena iznutra sa svojim poteškoćama, ali i izvana sa mentalitetom koji obezvrjeđuje i minira obitelj jer živimo u ograničenostima i planovima, stvarnost nas prisiljava na promjene i čovjek traži sreću negdje drugdje, a kao posljedica traženja sreće dovodi do rastave braka, a to stvara još veće probleme i prazninu. „Imajući sve to u vidu važno je“, naglasio je  nadbiskup, „prihvatiti svoju situaciju, korigirati svoje mišljenje i pokušati napuniti posudu do vrha. Tada se otvaraju novi horizonti koji će nas povezati i promijeniti ukoliko se uvuče milosrđe koje potrebno i Crkvi i obitelji. Poteškoće u braku nećemo riješiti bez milosrđa i vjernosti. Ostati vjeran znači dijeliti dar koji nas utvrđuje i oslobađa od straha. Ta vjernost je kreativnost koja nas čini zdravima, a milosrđe je lijek koji nam pomaže u toj kreativnosti“. Mons. Barišić je nadodao kako je uz to potrebno i ugraditi solidarnost koja uključuje i zahvalnost kao lijek za zdravu obitelj jer povlačenje i šutnja nisu lijek i rješenje. Tu terapiju, koja uključuje vjernost, solidarnost i zahvalnost, treba započeti prvo sa sobom, a zatim će to postati antitijelo mentalitetu svijeta. Onaj tko živi solidarnosti i ljubav može pristupiti odbačenima i 'nekorisnima' jer je i sam to proživio i na ovaj način unosi novi pogled koji donosi blagoslov. „Brate i sestro, prihvati, svjedoči i liječi stvarnost u kojoj živiš. Učini koliko možeš i dogodit će se da se i nama 'voda' pretvori u 'vino'. Svoju nedovršenost gradimo s Majkom Marijom i Gospodinom jer je moguće tu našu 'vodu' učiniti da postane kvalitetnije 'vino'“, zaključio je nadbiskup Barišić.

Na kraju misnog slavlja okupljenima se obratio gvardijan samostana Gospe od Zdravlja fra Jakov Begonja i riječi zahvale uputio o. Nadbiskupu, o. Provincijalu, ministrantima i bogoslovima, propovjednicima kroz devetnicu, predstavnicima županijske i gradske vlasti te drugih institucija, te svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja i brojnom hodočasničkom puku. Proslavu je pjesmom obogatio mješoviti župni zbor Gospe od Zdravlja kojim je ravnao mo. fra Stipica Grgat i za orguljama s. Zorislava Radić.

Tijekom cijeloga su dana brojni hodočasnici posjećivali omiljenu crkvu i molili Gospu za zdravlje duše i tijela ne samo za sebe nego i za svoje najbliže, upalili svijeću, pomirili se s Bogom u sakramentu pomirenja te se osnažili u euharistiji Tijelom Kristovim. Za sakrament pomirenja braća franjevci s Dobroga kao i braća s Trstenika i Sinja te nekoliko dijecezanskih svećenika bili su na raspolaganju vjernicima od 5.30 sati i ta mogućnost će biti do 21.30 sati. Bogoslovi, članovi Frame i Vijeća roditelja te neokatekumeni na raspolaganju su za svečano slavlje blagdana Gospe od Zdravlja.

Za svetkovinu župa se pripravila devetnicom bogatom duhovnim i kulturnim sadržajem. Kroz devetnicu misna slavlja predvodili su redovnici s područja grada Splita fra Ivica Martinović, p. Jozo Čirko, p. Iko Mateljan, p. Luka Prcela i p. Stipo Balatinac. Svaku večer župno osoblje predvodilo je molitvu krunice i molitvu Gospi od Zdravlja. U kulturnom programu nastupili su Dječji zborovi osnovnih škola Dobri, Špinut, Skalice, Marjan te Dječji zbor župe Gospe od Zdravlja; Klape Gospi od Zdravlja - Orca, Ventula, Mriža, Skradinke i Sinj; Klavirski duo - Robert Žburin i Tina Cvitanić; s. Zorislava Radić i Mješoviti zbor mladih; Boris Doliner i Zbor Umjetničke akademije u Splitu.