Sv. Klement mučenik, zaštitnik grada Makarske i nekadašnje Makarske biskupije, koji se u ovom gradu pod Biokovom štuje još od početka 18. st., svečano je proslavljen u subotu 21. studenog u katedrali sv. Marka. Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s župnikom don Pavom Banićem, kapelanom don Antom Žderićem, župnikom makarske župe Kraljice mira don Ivanom Ćubelićem i sedmoricom svećenika.

Čestitajući Makaranima dan njihova zaštitnika, nadbiskup je kazao kako iz života sv. Klementa ne znamo puno, ni što je radio, je li bio redovnik ili je imao obitelj. On nije anoniman za Gospodina, no ta njegova anonimnost za nas daje nam mogućnost da se svaki od nas prepozna u njegovom životu. Podsjetio je na trenutak kada su 1725. godine kosti nepoznatog sveca mučenika iz rimskih katakombi donesene u Makarsku, gdje ih je na gradskoj rivi dočekao biskup Bjanković davši ime svecu Clemens, danas Klement, što znači 'milostiv, milosrdan, blag'. Istaknuo je da je sv. Klement živio u teškim vremenima, pogođenim raznim nevoljama i bolestima, kao i mi danas, jer nema idealnih vremena, svako vrijeme ima svoje breme. No Gospodin svakome dodijeli najprikladnije vrijeme za njegovo spasenje. „I naše vrijeme ima puno tjelesnih i duhovnih bolesti. Naš mentalitet boluje od sebičnosti, individualizma i od odbacivanja svih onih koji se smatraju nekorisnima - djeca, siromašni, stari i bolesni. Kao što virus napadne jednu stanicu pa zarazi cijeli organizam, tako se razbolijevaju i pojedini djelovi našeg društva. Ima li zdravih stanica i atitijela koje će se suprostavti ovim bolestima?“. Iako je ugrožena svim unutrašnjim problemima i vanjskim napadima, nadbiskup lijek vidi u obitelji, temeljnoj stanici društva, koja u sebi nosi otvorenost životu, budućnost. Da bi naše obitelji ostale zdrave i jake i bile lijek društvu potrebno je da kao njeni članovi ne bježimo od odgovornosti i poteškoća i negdje drugo tražimo sreću već da slušamo jedni druge, da se uvažavamo, gradimo zajedništvo, opraštamo, ljubimo, dajemo podršku, budemo solidarni i zahvalni, milostivi i blagi, da budemo Klement. Citirajući francuskog katoličkog filozofa Jacquesa Maritena nadbiskup je kazao da ono što su prije bili samostani, žarišta vjere i evangelizacijski centri molitve, to je danas obitelji, novo svjetlo, novi kvasac. „Koje je to bogatstvo u svojoj blizini imati ovakvih svjedoka koji ne žive samo za sebe nego su besplatni liječnici za društvo. Kad bi svi protjerali Krista, on bi uvijek našao mjesto među ovim svjedocima bračne ljubavi i obiteljskog zajedništva koji na najznakovitiji način svjedoče prisutnost Boga u svijetu“, naglasio je nadbiskup i pojasnio kako se ovo odnosi na svaku obitelj jer nema dovršene i savršene obitelji. Svaka je obitelj gradilište, a ono što nije dovršeno to je najljepše jer svojim svakodnevnim zalaganjem možemo je učiniti još boljom. „Sv. Klemente daj nam snage da možemo biti zdrave stance u organizmu svoga grada, Crkve i naroda“, zaključio je nadbiskup Barišić.

Župnik don Pavo Banić zahvalio je mons. Barišiću na prisutnosti, svim svećenicima, predstavicima gradske i županijske vlasti, zboru, svima koji su pomogli u organizaciji proslave te svim vjernicima i hodočasnicima. „Nadam se da će se hrvatske obitelji, po zagovoru sv. Klementa, obnoviti i kao mnogo puta u povijesti, hrabro koračati dalje“, kazao je župnik.

Svečanost je završila pjevanjem himne u čast makarskog sveca zaštitnika te ljubljenjem svečevih moći koje su, prema stoljetnoj tradiciji, na uočnicu blagdana otvoranjem oltarske rake izložene puku na štovanje.

Makarani su se za proslavu pripremali trodnevnicom od 18. do 21. studenog. Misu prvog dana trodnevnice predvodio je don Alojzije Čondic, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, potom njegov kolega profesor don Ante Mateljan te don Stipe Ljubas, dekan Cetinskog dekanata i župnik Trilja. Prvog dana nakon mise, koju su pjesmom uzveličali franjevci, dr. Mile Vidović predestavio je svoju knjigu „Kvirin Klement Bonafačić biskup splitski i makarski za vrijeme komunističkog režima 1944.-1954.". Ostala dva dana trodnevnice i na sam blagdan, pjevao je katedralni zbor.