„Slavlje Svih Svetih radosna je svetkovina Neba i zemlje. Radost ostvarene svetosti nebesnika i hodočasničke svetosti koja raste u svima nama, članovima Crkve Božje, prije svega u krštenicima, kao i u tolikim dobronamjernim ljudima drugih vjera i svjetonazora. Jer svijet je Božji!“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje na svetkovinu Svih svetih u nedjelju 1. studenog na splitskom groblju Lovrinac. U koncelebraciji su bili generalni vikar mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar mons. Nedjeljko Ante Ančić, dekani katedralnog i konkatedralnog dekanata don Tomislav Ćubelić i don Ivan Čotić te dvadesetak svećenika.

U homiliji nadbiskup se najprije osvrnuo na evanđelje u kojem Isus govori o blaženstvima. Kazao je kako ona povezuju Nebo i zemlju te da, koliko god nas blaženstva iznenađuju i suprotstavljaju se našoj logici svakodnevlja, u šutnji, razmišljanju i iskustvu života, postaju nam uvjerljivija. „Blaženstva nam otkrivaju Isusov duhovni lik i očituju otajstvo njegove muke i smrti, ali i radost njegova uskrsnuća. Isus Krist svojim blaženstvima poziva nas i hrabri, na njegovom i našem putu. S Njime nejasno postaje prihvatljivo, udaljeno blisko. S Njime nemoguće postaje ostvarivo. Bez Isusa Krista blaženstva bi bila smiješna, tragična, promašena, bez cilja i smisla. On ih je posvetio kao put ostvarenja života i povijesti“, naglasio je nadbiskup i ukazao na to da, ako nam je stran ovaj put, to je zato što Njega ne poznamo. „Oni koji Njega upoznaše, postadoše prijatelji Božji i prijatelji ljudi. To su sveci. Sveci su bogatstvo Crkve i proroci društva. Svetost nas približava Bogu i ljudima. Svetost nije naša zasluga, plod naše askeze. Božji je to dar koji nam je darovan na krštenju i trajno se daruje našoj ljubavi i slobodi“. Nadodao je da su sveci naša braća i sestre koji su uza svu grešnost i ograničenost imali hrabrosti svjedočiti u svom životu logiku blaženstava, slijedeći ga na putu Njegove smrti i uskrsnuća. Oni hrabre i nas danas, koji smo u buci izgubljeni i često otuđeni od Boga, sebe i bližnjega te nam poručuju da nismo rezultat slučaja, kaosa i nekih bezličnih sila već plod ljubavi Božje, spasiteljice svih ljudi.  Pohode na groblja naših preminulih, nadbiskup smatra hodošašćem kojim izražavamo uskrsnu vjeru i nadu te povezanosti s pokojnima i s Bogom.  Zato, naglasio je, u ozračju slavlja Svih Svetih i nade našega spasenja, spomendan dragih pokojnih i pohod groblju ne ostavlja nas u granicama smrti nego nas otvara slavlju njihova, i u nadi našega uskrsnuća. „Neka nas današnje hodočašće na sveto mjesto počivališta naših dragih pokojnika, još više poveže u zajedništvu sa svima svetima, dragim pokojnima, i sa svima onima s kojima još dijelimo svoj komadić vremena i prostora. Kao djeca Božja, u duhu današnjeg slavlja i blaženstava, budimo humaniji i prepoznatljiviji svjedoci lica Božjega u svojoj sredini, u svojim ulogama i odgovornostima. Uza sve poteškoće, ograničenosti i grešnosti, pomozimo i hrabrimo jedni druge na našem životnom hodu. Dok čestitamo radost Neba svima svetima i našim dragim pokojnima, istu radost želimo nama, našima, i svim ljudima, jer smo svi djeca Božja na istom hodočašću prema konačnom svetištu – kući Oca nebeskoga“, zaključio je nadbiskup.

Nakon misnoga slavlja brojni vjernici, ministranti, redovnice, bogoslovi, zbor pod vodstvom mo. don Šime Marovića i svećenici, išli su za križem u procesiji do središnjega križa gdje je nadbiskup izmolio blagoslovnu molitvu za sve vjerne mrtve.