Franjevački institut za kultura mira pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović organizira Međunarodnu znanstvenu konferenciju „Nepomireno društvo - nepomirena pamćenja. Doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra". Konferencija će se održati od 26. do 28. svibnja u Oazi sv. Marije Krucifikse, Samostan Sestara Službenica Milosrđa, Sv. Mihovila 43 u Splitu.

Ideja Konferencije počiva na pretpostavci da postoji izravna poveznica između sveukupnog gospodarskog, političkog, demografskog i duhovnog stanja hrvatskog društva, hrvatskog naroda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dijaspori i njegove kulture pamćenja/sjećanja. Cilj Konferencije je dovesti u pitanje sve totalitarne ideologije koje se agresivno bore za prevlast nad dušom, pamćenjem, identitetom hrvatskog naroda, za kontrolu nad društvom i državom.

Program konferencije počinje u četvrtak, 26. svibnja u 8.45 sati. Prvi dan će kao glavnu temu imati „Pamćenje i kultura mira", te predavanja „Antropologija temporalnosti: neoliberalne pomirbe, utrživa mirenja i kolonijalna poimanja dobra" (prof. dr. sc. Sanja Špoljar-Vržina), „Zadatak pamćenja je zadatak izvršenja pravde. Sjećanje i pomirenje – analiza iz aspekta post-genocida u Ruandi" (dr. sc. Christine Schliesser), „Psihologija i bihevioralna genetika transgeneracijskog prijenosa" (izv. prof. dr. sc. Goran Kardum), „Prema etici pamćenja: pamćenje za budućnost" (dr. sc. Jasna Ćurković-Nimac), „Memorija i obećanje u mimetičkoj teoriji René Girarda" (prof. dr. sc. Robert Petkovšek), „Kršćanska etika i ponovno stečeni mir: između banalnosti zla i kršćanskog pomirenja. Bolne lekcije iz povijesti Domovinskog rata u Hrvatskoj i ukrajinske revolucije dostojanstva" (dr. sc. Maryana Hnyp), „(U)Mjesto pamćenja u tehnološkoj budućnosti? Nekoliko napomena o utjecaju tehnološkog razvoja na društvene i individualne funkcije pamćenja" (izv. prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem), „Što je prešutjela hrvatska književna historiografija?" (prof. dr. sc. Ivan Bošković) i „Spomenici žrtvama ili žrtve spomenika. Između osvete osvete i milosti" (prof. dr. sc. Ive Šimat Banov).

Drugoga dana u petak, 27. svibnja tema će biti „Hrvatska povijest - povijest nepomirenih pamćenja". Toga dana održat će se predavanja „Fenomenologija i značenje političkog pamćenja između memorije, sjećanja i zaborava" (mr. sc. Jure Vujić), „Prevladavanje nepomirenih pamćenja prevladavanjem kulture selektivnoga sjećanja: Hrvati i Drugi svjetski rat" (prof. dr. sc. Ivica Šarac), „Vrednovanje Domovinskog rata - činjenice i mediji" (doc. dr. sc. Ante Nazor), „Bosansko-hercegovačke povijesne paradigme i pitanje pomirbe" (dr. sc. Srećko Matko Džaja), „Povijest koja se pamti i različitosti sjećanja: identiteti hrvatskih nacionalnih manjinskih zajednica i hrvatskih dijasporskih zajednica" (dr. sc. Marina Perić Kaselj), „Hrvatsko - muslimanski odnosi u kontekstu dovršetka procesa nacionalnog konstituiranja" (prof. dr. sc. Ivo Lučić), „Katolici i sjećanje na život u višenacionalnoj sredini: slučaj crkvene povijesti Rijeke" (doc. dr. sc. Marko Medved), „Složenost nacionalne memorije u svjetlu povijesne antropologije" (prof. dr. sc. Ivo Rendić-Miočević), „Neuspjela emancipacija: Akademska historiografija i parcijalna kolektivna pamćenja" (prof. dr. sc. Mladen Ančić) i „Rastakanje povijesnog pamćenja-posljedica ideologija jugoslavizma i komunizma" (doc. dr. sc. Zlatko Begonja).

U subotu, 28. svibnja tema će biti „(Ne)pomirena pamćenja i kršćanska kultura mira", a predstavit će se predavanja „Pamćenje (memorija) patnje i međusobni inkluzivizam u teologiji religija" (prof. dr. sc. Nikola Bižaca", „Od snage zla do snage života. Težak put pomirenja" (prof. emer. dr. sc. Janez Juhant), „Povijesna odgovornost triju monoteističkih religija za pomirenje pamćenja" (dr. sc. Tomislav Kovač), „Obraćenje kao fenomen rekonstrukcije pamćenja" (prof. dr. sc. fra Ante Vučković), „Posramljivanje kao sredstvo društvene kontrole" (prof. dr. sc. Francis Brassard), „Proročko pročišćavanje memorije kroz pogled iz budućnosti" (prof. dr. sc. fra Božo Lujić), „Pamćenje u Pavličićevu romanu 'Zaborav'. Prilog mogućoj teologiji pamćenja" (doc. dr. sc. Krešimir Šimić), „Zastrašivanjem do mira. Promišljanje o miru u vrijeme nove nuklearne eskalacije" (doc. dr. sc. Ivica Šola) i „Vrijeme mahnita čovjeka (Između milosrđa i dužnosti)" (Davor Velnić).

Konferencija će završiti plenarnom raspravom.