Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS) "Blagovijest", Split - Trstenik priredilo je u ponedjeljak, 20. lipnja 2016. okrugli stol na temu: "Mjesto i uloga Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS) u Splitskoj crkvi i društvu".

Na okruglom stolu nastupili su ovogodišnji kandidati za svećeničko ređenje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (Split): fra Ante Bešlić, fra Petar Komljenović, fra Dujo Jukić; članovi mjesnoga bratstva OFS-a "Blagovijest", Split -Trstenik: sestra Mira Maslov, ministra; brat Mladen Knezović, sestra Smilja Vuko i fra Stipe Nimac, duhovni asistent; sestra Anka Kovačić, ministra mjesnoga bratstva Sv. Obitelji, Sukoišan-Split; sestra Kata Marinović, ministra mjesnoga bratstva OFS-a Sv. Frano Obala-Split, sestra Ana Miše Periš, u ime mjesnoga brastva "Gospe od Pojišana", Pojišan-Split, fra Ivica Martinović, župnik, gvardijan i duhovni asistent sv. Obitelji, Split-Sukoišan te ostali članovi OFS-a grada Splita. Okrugli stol animirala je sestra Mira Maslov, ministra mjesnoga bratstva OFS-a "Blagovijest", Split -Trstenik.

Nakon kratkog izlaganja fra Stipe Nimca, duhovnog asistenta, o Franjevačkoj duhovnosti i statističkim podacima OFS-a na razini Hrvatske uslijedio je razgovor o "Mjestu i ulozi OFS-a u Splitskoj crkvi i splitskom društvu". Iznesena su ova razmišljanja i prijedlozi za zajednički rad OFS-a grada Splita te usuglašeni neki zajednički prijedlozi:

Prijedlozi OFS-a grada Splita:

Na temeljima Franjine i franjevačke mistike "poniznosti koja se objavila u činu Utjelovljenja" i "ljubavi koja se očitovala u Muci na križu" članovi OFS-a grada Splita predlažu:

1)     U svojim samostanskim i župnim te mjesnim sjedištima (gradskim sredinama) svjedočiti Franjinu karizmu s označnicama franjevačke duhovnosti "fraternitas", "minoritas", "evangelicitas" i "apostolicitas".

2)     Zajednički imati povremene susrete o aktualnim temama Crkve i društva u Splitu.

3)     Zajednički susreti Vijeća svih pet Mjesnih bratstava OFS-a na razini grada Splita.

4)     Učitelji/-ce za formaciju kandidata povremeno zajednički održavati susrete početne i trajne formacije.

5)     Nastojati se uključiti u djelovanje Franjevačkog instituta za kulturu mira.

6)     Kao Franjevačka obitelj unutar Crkve (uostalom kao i cijela Crkva) prihvaćati odgovornost i suodgovornost "ad intra" (prema unutra) i "ad extra" (prema vani) za posredovanje "vjernosti Bogu i vjernosti čovjeku" živeći vrjednote Kraljevstva Božjega te držeći se stavova i načela Isusa iz Nazareta.

7)     Staviti naglasak na franjevačka mjesta u gradu Splitu, kao npr. na samostane, s njihovom bogatom tradicijom i specifičnom franjevačkom duhovnošću, i sl.; na duhovne događaje: Duhovna zbivanja, osim uobičajenih, uključuju također tečajeve molitve, odnosno meditacije i kontemplacije koji bi se organizirali pri pojedinim župama, crkvama, samostanima, odnosno na razini grada. Dakle, ono što bi pokazalo i mnogo dublje dimenzije kršćanstva onim ljudima koji u multikulturalnim i multireligioznim gradovima intenzivnije traže duhovnost; na duhovne osobe: Duhovnost se pokazuje i mjeri na ljubavi prema "bližnjemu". Pastoralni djelatnici bi razna duhovna zbivanja trebali voditi ne samo po službi već i svojom vlastitom osobnošću koja je prožeta duhom. Evangelizacija grada Splita uvelike će ovisiti upravo o oduševljenosti i produhovljenosti samih kršćana.

8)     Uključiti članove OFS-a grada Splita u Franjevački institut za kulturu mira i u "Udrugu" istoga.

9)     Potaknuti članove OFS-a grada Splita da upišu, kao gosti studenti, neke kolegije iz teologije i franjevačke duhovnosti u smislu "cjeloživotnoga učenja" na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Kako biti prepoznatljivi s autohtonom franjevačkom duhovnošću koju karakteriziraju četiri bitne označnice: fraternitas, minoritas, evangelicitas i apostolicitas u gradu Splitu? Mogu li samostani Franjevaca i Franjevki zajedno s Franjevačkim svjetovnim redom (OFS) postati mjesta Citypastoral-a (pastorala grada/pastorala gradskih sredina), mjesta (oaze) zdrave religioznosti utemeljene na Bibliji, Tradiciji i na smjernicama crkvenoga učiteljstva integrirajući franjevačku duhovnost u Splitsku crkvu i splitsko društvo (na obiteljskoj, društvenoj, crkvenoj, gradskoj i župskoj razini "ad intra" i "ad extra")?!

Događaj "Okruglog stola" slikom je zabilježio fra Josip Šabić, franjevački bogoslov.

Franjevački svjetovni red u Hrvatskoj (od kraja 2000. do polovice 2001. godine) ustrojen prema Pravilu OFS-a i novim Generalnim konstitucijama OFS-a na pet područnih bratstava:

1) Osječko područno bratstvo sv. Antuna Padovanskoga sa sjedištem u Osijeku ima 24 kanonski osnovana mjesna bratstva i 5 u nastajanju, sa 701 trajno zavjetovanim članom, 19 privremeno zavjetovanih i 34 člana u novicijatu.

2) Sjeverozapadno hrvatsko područno bratstvo bl. Alojzija Stepinca sa sjedištem u Zagrebu ima 33 mjesna bratstva i 1 u nastajanju, sa 2.260 trajno zavjetovanih članova, 48 privremeno zavjetovanih i 97 u novicijatu.

3) Primorsko-istarsko područno bratstvo Majke Božje Trsatske sa sjedištem u Rijeci ima 16 mjesnih bratstava, s 395 trajno zavjetovanih članova, 7 privremeno zavjetovanih članova i 19 članova u novicijatu.

4) Zadarsko-šibensko područno bratstvo sv. Nikole Tavelića sa sjedištem u Zadru ima 9 mjesnih bratstava, sa 143 trajno zavjetovana člana, 12 privremeno zavjetovanih članova i 14 članova u novicijatu.

5) Splitsko-dubrovačko područno bratstvo sv. Leopolda Mandića sa sjedištem u Splitu ima 25 mjesnih bratstava, sa 616 trajno zavjetovanih članova, 30 privremeno zavjetovanih članova i 15 u novicijatu.

Na području Hrvatskoga nacionalnoga bratstva djeluje 107 kanonski osnovanih mjesnih bratstava i 6 u nastajanju. Nacionalno bratstvo čini 4.115 trajno zavjetovanih članova i 116 članova s privremenim zavjetima, ukupno 4.231 zavjetovani član, uz 179 kandidata primljenih u novicijat. U 2014./2015. godini preminulo je 86 naše braće i sestara". (Usp. Hrvatsko nacionalno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda /OFS/, Nacionalno vijeće, Izvješće nacionalnoga ministra o životu i radu OFS-a od listopada 2014. do listopada 2015. Zagreb, 21. listopada. 2015. Br: 78/2015.)

Istaknuta je kristologija sv. Franje Asiškoga. Sv. Franju Asiškoga posebno je zaokupljala poniznost što se objavila u Utjelovljenju i ljubav što se očitovala u Muci" (1Čel 84). Iz te zaokupljenosti Isusom stvorena je ona istinska i autohtona Franjina molitva koju je molio za vrijeme obavljanja svoga velikogospojinskog posta: "Gospodine, udijeli mi dvije milosti prije nego umrem: [...] da za svoga života osjetim u duši i na tijelu, koliko god je to moguće, onu bol što si je ti, slatki Gospodine, podnio u vrijeme svoje pregorke Muke [...] i da osjetim u svom srcu [...] onu neizmjernu ljubav kojom si ti, Sine Božji, gorio da dragovoljno podneseš toliku muku za nas grešnike." (CV str. 171).

Ta franjevačka duhovnost i franjevačko biti i djelovati temeljeno je na izvorima mistike križa koju je zacrtao već sv. Pavao: "S Kristom sam raspet na križ: Živim, ali ne više ja, nego u meni živi Krist" (Gal 2, 19-20). Sv. Bonaventura to je izrazio poznatom rečenicom: "Amantem redamere" ("Ljubitelju /Kristu/ uzvratiti ljubavlju").

Grad Split, prema Popisu stanovništva 2011., broji 178.102  stanovnika. Na području grada Splita postoje šest (6) muških franjevačkih samostana: Franjevci kapucini (OFM Cap, Split-Pojišan), Franjevci konventualci (OFM Con, Split-Obala), franjevci opservanti (OFM, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja dva (2) samostana, Split-Dobri i Split-Trstenik), franjevci opservanti (OFM, Franjevačka provincija sv. Jeronima, Split-Poljud), franjevci trećoredci (OFM Tor, Split-Sukoišan).

Od dvadesetpet (25) župa, na podrfučju grada Splita, povjereno je pet (5) Franjevcima: župa Gospe od zdravlja (Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Split-Dobri), župa Sv. Stjepana (Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca Konventualaca, Split-Meje), župa Gospe od Pojišana (Hrvatska Kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića, Split-Pojišan), župa Svete Trojice (Franjevačka provincija sv. Jeronima, Split-Poljud), župa sv. Obitelji (Hrvatska provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, Split-Sukoišan).

Isto tako, postoje i tri (3) ženska samostana sestara Franjevki: Sestre klarise; samostan Školskih sestara Franjevki Krista Kralja (Split-Lovret) i Samostan Družbe Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje (Split-Kman).

Postoji i jedan (1) dječji vrtić kojega vode franjevke: Dječji vrtić "Marija Petković", podružnica Split, sa sjedištem u Splitu, Petrinjska 1. (Družba Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje (Split-Kman).

Na području grada Splita postoji, ustanovljeno prema Zakoniku kanonskoga prava, pet (5) Mjesnih bratstava OFS-a: Gospa od zdravlja (Split - Dobri), Sv. Frane (Split - Obala), Sveta Obitelj (Split - Sukoišan), Gospa od Pojišana (Split - Pojišan) i "Blagovijest" (Split -Trstenik).

Također, na području grada Splita postoje i tri (3) zajednice Franjevačke mladeži (FRAMA): FRAMA Gospe od zdravlja (Split-Dobri), FRAMA Gospe od Pojišana (Split-Pojišan) i FRAMA Svete Obitelji (Split-Sukoišan).

Osim toga, u Splitu postoji Franjevački institut za kulturu mira, ustanovljen 1995. godine. Institut je osnovalo Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Vijeće okuplja sve ženske i muške franjevačke zajednice. Institut je izrastao iz djelovanja franjevačkih komisija za pravdu, mir i skrb za sve stvoreno. Institut ima za cilj istraživati uzroke konkretnih sukoba na etničkom, religioznom i političkom području te istraživati društvene strukture i pojave koje ugrožavaju mir, slobodu, pravdu i život drugih Božjih stvorenja. Institut promiče odgoj za mir i skrb za stvoreno u školama, obiteljima i vjerničkim zajednicama, te ekumenski, interreligijski, interetnički i interkulturalni dijalog.

Na temelju članka 13. Zakona o udrugama ("Narodne novine", broj 74/14), skupština udruge Franjevački institut za kulturu mira iz Splita, Poljudsko šetalište 4, na svojoj sjednici održanoj dana 30. siječnja 2015. godine donijela je "Statut Franjevačkog instituta za kulturu mira".

"Područja djelovanja Udruge, sukladno ciljevima je duhovnost, demokratska politička kultura, ljudska prava, međunarodna suradnja, obrazovanje, znanost i istraživanje, zaštita okoliša i prirode." (Statut, čl. 6.)

I u okviru Franjevačkoga instituta za kultura mira kao i Udruzi koja je ustanovljena u okviru samoga Instituta svoje mjesto mogu zauzeti i članovi OFS-a te na taj način evangelizirati splitsku crkvenu i društvenu javnost...

Tu je i Katolički bogoslovni fakultet kao sastavnica Splitskoga Sveučilišta (utanovljen 9. srpnja 1999.) sastavljen od dvije udružene jedinice: Dijecezanske teologije u Splitu i Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj, koja i na razini visokoga obrazovanja također posreduje franjevačku duhovnost na razini splitske crkve i splitskoga društva.