Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 10.30 sati u župnoj crkvi.

Radnim danom: u 16.00 sati (zmi) ili u 18.00 sati (od travnja do listopada).

Povijest

Slime se, kako mu to i samo ime kaže, nalazi na vrhu pitome prodoline koju stvara kanjon Cetine. Prvi put se spominje, prema dosadašnjim povijesnim podacima, 1382. godine i to kao selo koje je pripadalo tadašnjoj velikoj župi Radobilji.  Već početkom 16. stoljeća  dolazi pod tursku vlast. Kada je kršćanska udružena mornarica izvojevala veliku pobjedu na turskom mornaricom kod Lepanta 7. listopada 1571. godine tada su i stanovnici Slimena, zajedno sa stanovnicima Rogoznice, Kučića i Svinišća, dragovoljno stupili pod mletačku vlast i privremeno se oslobodili Turaka. To je oslobođenje kratko potrajalo, samo do 7. ožujka 1573. Slime je oslobođeno od Turaka 1684. i službeno došlo pod mletačku vlast mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine. Odmah nakon oslobođenja od Turaka 1685. godine, župu je pohodio i održao misije apostolski misionar Nikola Bijanković. 

Župa Slime i župna crkva Svetog Ivana Krstitelja spominju se 1625. godine za nadbiskupa Ponzonija, a to se ponavlja i za nadbiskupa Cosmija 1687. godine. Organskim dekretom iz 1849. godine Slime je svedeno na izloženu kapelaniju i dovedeno u ovisnost od ondašnje župe Žeževice.

Kroz svu prošlost Slime je bilo mala župa i takva je ostala sve do sada. Danas ima oko 300 duša. Župna kuća je kamena građevina na kat, podignuta je za vrijeme Austro-Ugarske na početku 20 stoljeća. Izgrađena je po istom nacrtu kao i župna kuća u Kučićima.

Matične knjige R od 1825. do 1948., dva sveska; V od 1914. do 1948.; U 1914. do 1948. nalaze se u MU Omiš. Knjiga V od 1826. do 1857. nalazi se u ŽU. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1817. do 1940. nalaze se u NAS. Stanje duša iz 1883. nalazi se u ŽU.

Godine 1938. župa je imala 564 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 295.

Crkve

Župna crkva Svetog Ivana Krstitelja u današnjem obliku sagrađena je 1786. godine na mjestu stare, manje crkve. Crkvu je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu proglasio spomenikom kulture 1976. godine. Isti Zavod crkvu opisuje kao jednobrodnu građevinu s apsidom usmjerenom prema istoku. Sastoji se od pačetvorinastog svetišta, koje je nekada bilo lađa manje crkve s apsidom, kojoj se vidi trag na istočnoj strani. Današnja je lađa  šira od svetišta i na njezinom je pročelju zvonik na preslicu za tri zvona. Na zvoniku je uklesana godina 1789., što bi mogla biti godina njegove gradnje. Unutrašnjost je presvođena bačvastim svodom. Crkva pripada baroknom stilu jednostavnih oblika.

U crkvi su tri oltara. Glavni oltar je od mramora, a potječe s kraja 18. stoljeća.Iz istog vremena je i južni drveni oltar sv. Ivana Krstitelja s lijepim drvenim Svečevim kipom. S ovoga oltara uklonjena je menza, a antependij je stavljen uza zid. Sjeverni oltar je od mramora, posvećen je Gospi, a potječe iz 19. stoljeća. Na njemu se nalazi Gospin kip. Oba pobočna oltara smještena su u plitkim zidnim nišama. Ispred glavnog oltara u svetištu postavljen je oltar prema puku. Spomenimo i to da je sačuvana predaja koja govori da je glavni oltar kupljen u Brelima, nakon što su Breljani nabavili novi mramorni oltar za svoju crkvu. Na crkvi ima nekoliko uklesanih godina. Najstarija je ona na južnim vratima 1713., na kamenici iza tih vrata uklesana je godina 1760., a na zvoniku 1789., koju smo već spomenuli. Vjerojatno su to godine izvršenja dotičnih djela. Spomenimo i to da se stara crkva spominje u izvješću apostolskog pohoditelja Garzadorija iz 1625. godine.

Statistika

Statistički podaci o župi

Godina	2015.	2016.	2017.
Krštenja	3	3
Prvopričesnici	-	-
Krizmanici	8	-
Ženidbe	-	2
Sprovodi	6	4

Lokacija