Znanstveni skup u povodu 100. obljetnice smrti fra Ivana Markovića, održan je u četvrtak 16. rujna u Franjevačkom samostanu u Sinju na temu "Fra Ivan Marković (1839.-1910.) - Njegovo i naše doba". Skup je održan u organizaciji Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - Split, Franjevačkog samostana Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Matice Hrvatske Ogranak Sinj. Voditelj programa fra Domagoj Runje na početku je sve prisutne pozvao na pozdrav Blaženoj Djevici Mariji rekavši kako je na današnji dan 16. rujna 1617. godine okrunjena Gospina slika. Znanstveni je skup u ime organizatora otvorio dr. fra Dušan Moro, pročelnik Katedre ekumenskoga bogoslovlja na KBF-u u Splitu. U pozdravnim riječima naglasio je kako je "2010. godina u crkvenom i ekumenskom smislu vrlo značajna i znakovita. Ove se godine proslavila 100. obljetnica velike Misijske konferencije u Edinburghu, a istovremeno se ove godine sjećamo i 100. obljetnice smrti plodnoga teološkog pisca, franjevca i sina ovoga viteškog i Gospina grada Sinja. Radi s o fra Ivanu Markoviću, profesoru dogmatske teologije i crkvene povijesti te piscu teoloških, povijesnih, polemičkih, duhovnih, putopisnih i prevodilačkih djela. Stoga smo organizirali ovaj znanstveni skup u želji da osvijetlimo taj lik i njegovo velebno djelo, da izvučemo iz zaborava jednu svijetlu stranicu prošlosti, i da ga suočimo sa sadašnjim prilikama u Crkvi i našoj sredini, te jasnije gledamo u budućnost.

Skup ima dva usmjerenja: u prvom dijelu govor će biti o teološko-ekumenskoj dimenziji njegovih dijela, te stanjem ekumenizma i nekim postignutim rezultatima do danas. U drugom dijelu govor će biti o nekim odrednicama današnjeg identiteta sinjsko-cetinskog kraja i ovog Svetišta." Završio je riječima: "U ime Povjerenstva za organizaciju ovog Skupa, sve Vas srdačno pozdravljam i želim Vam dobrodošlicu i plodan rad, ugodno slušanje i pamćenje onoga što je vrijedno i što može biti poticaj, usmjerenje i nadahnuće svima nama". Sve prisutne pozdravio je dr. fra Željko Tolić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - Split, rekavši kako je kraj 19. i 20. stoljeća burno razdoblje u društvu i Crkvi. Izrazio je nadu da će ovaj simpozij osvijetliti život i rad fra Ivana Markovića kroz njegove mnoge knjige i tako pridonijeti životu Crkve i društva danas. Dr. fra Luka Tomašević u ime rektora Sveučilišta u Splitu Ivana Pavića i kao član Sveučilišnog Senata, u pozdravnim riječima naglasio je da "Sveučilište ima za cilj njegovati znanost i stoga je velika radost kada naši profesori organiziraju i znaju iznjedriti svijetle likove naše povijesti", te nastavio da je "ideja fra Ivana Markovića o grčkoj prevrtljivosti ili bizantizmu itekako vrijedna danas u vrijeme globalizma". Dr. Nediljko A. Ančić, u ime KBF-a u Splitu i suorganizatora Simpozija, naglasio je kako će biti "zanimljivo i korisno upoznati lik i djelo fra Ivana Markovića te njegova razmišljanja i nastojanja oko kršćanskog jedinstva u onome vremenu koje nije bilo sklonu ekumenizmu. Ipak želja za punim jedinstvom svih Kristovih vjernika probijala se malo po malo te je u međuvremenu prerasla u opći pokret koji je već urodio velikim plodovima zbližavanjima kršćanskih crkava premda među njima još ima neriješenih pitanja. Crkva se na Drugom vatikanskom saboru opredijelila za dijalog s drugim kršćanima i za zajednička nastojanja na dugom i mukotrpnom putu prema jedinstvu. U svemu tome veliku ulogu imalo je Tajništvo za jedinstvo koje je preimenovano u Papinsko vijeće za poticanje kršćanskog jedinstva. Fra Bože Vuleta, gvardijan samostana u Sinju, izrazio je veliko zadovoljstvo jer se simpozij održava u Sinju. Naime, fra Ivan Marković u svom djelu "Sinj i njegovo slavlje" opisao je slavlje 200. obljetnice Gospe Sinjske. Danas se ovaj simpozij održava u povodu 100. obljetnice smrti fra Ivana Markovića, a mi se pripremamo za proslavu 300. obljetnice 2015. godine. Fra Mirko Marić, u ime Matice Hrvatske - ogranka Sinj i u ime suroganizatora pozdravio je sve nazočne i izrazio želju za plodonosan rad ovoga simpozija.
Gosp. Zoran Vujanović, u ime gradonačelnika grada Sinja Ivana Glavana čestitao je organizatorima izrazivši nadu da će nakon ovog simpozija biti tiskan Zbornik koji će biti podijeljen učenicima, a istovremeno je obećao i potporu grada Sinja.
Uvodno predavanje "Fra Ivan Marković i pitanje sjedinjenja kršćanskih Crkava" održao je dr. Moro. U svom predavanju predavač je progovorio o fra Ivanu i ekumenskom pokretu te naglasio načine provođenja ekumenizma i vrste dijaloga, razloge podjele, te putove i načine međusobnog hoda prema jedinstvu. Zatim je iznio suvremenost i aktualnost Markovićevih postavki i zahtjeva te metodološki pristup problemu podjele i ponovnog ujedinjenja. Na temelju dva dokumenta "Ravenski dokument  i  dogmatska konstitucija 'Pastor Aeternus'" dr. Niko Ikić rekao je kako ta dva dokumenta povezuje Drugi vatikanski sabor u pojmu koji je važan i danas - jedinstvo. Dr. Milan Špehar održao je predavanje na temu "Ekumenizam Svjetskog vijeća Crkava" te naglasio kako se od 1948. godine počelo razmišljati o modelu ekumenizma  'jedinstvo u različitosti' nakon desetljeća borbe jedne protiv drugih. Dr. Jure Zečević govoreći o pomacima s obzirom na sadržaj i značenje pojma ekumenizam naglasio je kako dolazi do promjene u shvaćanju pojma ekumenizam. Naime, ekumenizam se počinje shvaćati kao nepotpuno i nesavršeno jedinstvo, a ne kao razdvojenost, što se temelji na Kristovoj molitvi "Da svi budu jedno". Stoga, ekumenizam nije započeo u 19. ili 20. stoljeću nego je taj put započeo Isus Krist. Marković je posebno obrađivao teme s obzirom na pravoslavce i katolike u želji da se ostvari jedinstvo. Obilježja koja su karakteristična za Markovića pri radu na ekumenizmu jesu slijedeća: polemika, irenika i simbolika. Dr. Tomo Vukšić, imao je izlaganje na temu "Konkordat između Svete Stolice i kneževine Crne gore (1886.)". Fra Božo Vuleta, gvardijan samostana Čudotvorne Gospe Sinjske, Ekumenski sastanci u Europi: od Basela (1989.) do Sibiu-a (2007.), a dr. Stjepan Čovo govorio je o sjećanjima i proslavama u čast ocu fra Ivanu Markoviću. Dr. Juraj Brkan, u svom predavanju "Pravo Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Dalmaciji na župe u vrijeme fra  Ivana Markovića" postavio je pitanje: Mogu li fratri vršiti službu župnika? i odgovorio kako je Marković na temelju papinih i biskupskih dokumenata dokazao da fratri mogu vršiti službu župnika. U Markovićevo vrijeme, točnije 1876. godine, bilo je 106 župa od kojih su 63 posluživali fratri, a 43 župe svjetovni svećenici. Problem je bio što su fratri mogli slobodno vršiti službu župnika, dok je to stvaralo problem u redovitim hijerarhijskim prilikama. Dr. Josip Dukić govorio je na temu "Odnos fra Ivana Markovića i don Frane Bulića" i ustvrdio kako korespondencija među njima nije bila ogromna, ali je značajno da su izmjenjivali dopisnice od 1901. do 1906. godine. U jednom od tih pisama fra Ivan hvali don Franu Bulića o radu koji je učinio, ali je i iznio nekoliko sumnji s obzirom na određene tvrdnje don Frane Bulića, osobito u sumnju prijenosa kostiju sv. Dujma. Fra Ivan nije ulazio u otvorene polemike jer je bio svjestan svoga (ne)znanja, ali mu je bilo drago što je imao milost učiniti malu uslugu Buliću. Dr. Ante Čovo govoreći o temi "Markovićevo djelo o duhovnom vodstvu" kazao je kako je Marković u svom djelu, možda iz svoje poniznosti, naglašavao da je bio slab u duhovnom vodstvu. On je posebno naglašavao dvije važne karakteristike duhovnog vodstva: asketika i mistika. 
U poslijepodnevnom dijelu programa dr. Ivan J. Bošković održao je predavanje na temu "Markovićev 'Sinj i njegovo slavlje' kao jedna od odrednica identiteta sinjskoga (cetinskoga) kraja". Dr. Marko Dragić obradio je temu "Gospa Sinjska u istoimenom djelu fra Ivana Markovića i suvremenom narodnom pripovijedanju". Dr. Josip Vrandečić održao je predavanje "Političke i društvene prilike u Markovićevo vrijeme u Dalmaciji (posebice u Sinjskoj i cetinskoj krajini) 1860.-ih-1900. Dr. Anđelko Akrap prikazao je "Demografske prilike u Markovićevo vrijeme" s posebnim osvrtom na Sinj i mjesta oko Sinja (Dicmo, Otok, Hrvace, €¦). Markovićevo vrijeme je vrijeme s velikim natalitetom, ali i vrijeme velikih promjena. Nažalost, mnogo ljudi se iz Markovićeva vremena iselilo u prekomorske zemlje.
Dr. Miljenko Buljac govorio je na temu: "Važne sastavnice Markovićevih prijevoda Poslanica sv. Jeronima". On je u svom izlaganju uključio je jezične, retoričke, poetske, povijesne i kršćanko-antropološke sastavnice fra Ivanovih djela. Fra Ivan Marković je prevodio poslanice zadnjih deset godina svoga života kada je pobolijevao i kada se nije uspijevao uključiti u druge značajnije stvaralačke poslove. Upravo tada je došlo do izražaja njegovo poznavanje crkvenih otaca i Svetog pisma koji je u središtu pozornosti bilo i sv. Jeronimu koji je preveo 67 poslanica i jednu poslanicu sv. Augustina. Poslanice je popratio opširnim bilješkama I tumačenjem koje upravo objašnjavaju prva stoljeća kršćanstva kad se sv. Jeronim potvrdio utemeljiteljem egzegeze. Profesor Joško Kodžoman u svom je govoru na temu: "Korespondencija fra Ivana Markovića na njemačkom jeziku" upozorio na način pisanja fra Ivana Markovića. U pismima se odražavaju ne samo sadržaj nego i njegov međusobni odnos s primateljem pisma. Markovićeva korespondencija je uglavnom sačuvana zahvaljujući njegovoj brizi. Među 500 jedinica, što poslanih što primljenih, vidi se da su naslovnici u toj korespondenciji bili različiti: svećenici, časne sestre, profesori i drugi ljudi društvenog, političkog i crkvenog područja. Iz te pisane korespondencije vidljivo je da je on nadišao uske i provincijske okvire kao izvrsni poznavatelj prilika kako povijesnih tako i njegova doba. On je bio i ostao jedan od najutjecajnijih figura svoga doba ne samo na nacionalnoj nego i na međunarodnoj razini. Najlakše se dopisivao i vodio polemike na talijanskom i latinskom. Dopisivanja na francuskom i njemačkom su daleko rjeđa jer nije imao hrabrosti upustiti se u polemike zbog 'slabijeg' poznavanja tih jezika. Nijemci su posebno tražili i upućivali molbu s obzirom na postojanje Jeronimovih poslanica. Zadnje predavanje na simpoziju održao je fra Mirko Marić na temu "Fra Ivan Marković i gradnje u svetištu Gospe Sinjske". Znanstveni skup zatvorio je dr. Moro zahvalivši svim predavačima koji su sudjelovali na ovom znanstvenom skupu kao i svim slušateljima. Izrazio je želju da će život i rad fra Ivana Markovića potaknuti sve prisutne na zauzeti rad s ciljem ostvarenja napretka na crkvenoj, društvenoj i političkoj razini.