Sastanak u povodu simpozija o nadbiskupu Franiću

U povodu 100. obljetnice rođenja i 5. obljetnice smrti splitsko-makarskoga nadbiskupa Frane Franića (1912. - 2007.), Splitsko-makarska nadbiskupija i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu organiziraju Simpozij o nadbiskupu Franiću. S tim u vezi održan je, u petak 24. veljače u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, sastanak predavača i sudionika simpozija, na kojemu se razgovaralo o sadržaju simpozija, temama i načinima obrade te o samom Zborniku u kojem će biti objedinjeni prilozi sa simpozija. Zamišljeno je da na simpoziju sudjeluje tridesetak predavača iz Hrvatske, a možda bude imao i međunarodni karakter.




"Nadbiskup Franić je prvi poslije 34 biskupa koji je rođen u Splitsko-makarskoj biskupiji. Mlad je postao biskupom u 38. godini života. Mnoge je od nas krizmao, podijelio nam prve dekrete i osjećamo da je uvelike odredio naš život", kazao je u uvodnom govoru splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. "Mons. Frane Franić, teolog i filozof, živio je u teškom komunističkom razdoblju, u vremenu Drugoga vatikanskog sabora i u godinama neposredne postkoncilske obnove. Njegov rad bio je zapažen u tadašnjoj biskupskoj konferenciji. Časno je izvršio povjerenu mu službu u Crkvi i hrvatskom narodu te je zadužio našu domovinsku Crkvu i naš narod. Stoga je ovaj simpozij dug prošlosti, a dar povijesti", naglasio je nadbiskup Barišić. Budući da je to bilo izrazito teško i kompleksno vrijeme za Crkvu, simpozij bi trebao govoriti i o samom djelovanju Splitsko-makarske nadbiskupije u tom razdoblju, naglašeno je na sastanku koji je imao za cilj istaknuti označnice toga vremena i bitne komponente Franićeva lika i djela. Mons. Franić pisac je više knjiga i stotina teoloških članaka, a nakon Drugoga vatikanskog sabora osobito se zauzimao za ekumenizam i dijalog s onima koji nisu njegovih uvjerenja. U razdoblju komunizma bio je fizički napadan, a zbog njegove odanosti Papi bila su nekoliko godina zatvorena splitska sjemeništa. Zalagao se za odgoj klera, često je i dugo išao u pastirske pohode koji su nazvani "prijateljskim pohodima" upravo zbog njegove bliskosti sa svećenicima i ostalim vjernicima s kojima se zadržavao u dugim razgovorima. Ne samo da je bio hrabri i neustrašivi svjedok vjere nego je i prvi biskup kojega je narod mogao vidjeti i upoznati u svim krajevima Splitsko-makarske nadbiskupije. Ali on je posjećivao i povezivao i iseljenu Hrvatsku s Domovinom. Prvi je naš biskup koji je posjetio one najudaljenije Hrvate po svijetu: Australiju, Novi Zeland i Južnu Ameriku.
Na sastanku je odlučeno da će simpozij biti upriličen u Splitu od 30. studenoga do 2. prosinca, a bit će priređene i druge manifestacije i u rodnomu mu Kaštel Kamebelovcu. Izabran je Odbor simpozija; predsjednikom Odbora imenovan je mons. Drago Šimundža, tajnik je mons. Ivan Ćubelić, a ostali članovi Odbora su: dekan KBF-a u Splitu dr. Ante Vučković, prodekan dr. Alojzije Čondić i dr. Nediljko Ante Ančić. Svim predavačima nadbiskup je darovao neke od objavljenih Franićevih djela: "Crkva - stup Istine, "Bit ćete mi svjedoci", "Putovi dijaloga" te bibliografski popis svih članaka nadbiskupa Franića.