Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu svečano je u četvrtak, 16. svibnja 2013., proslavio svoj dan i četrnaestu godinu pripadanja splitskoj sveučilišnoj zajednici. Tom je prigodom Fakultet dodijelio svjedodžbe, diplome, dodatne isprave, licencijate i nagrade studentima te povelje zahvalnosti umirovljenom nastavniku i istaknutim djelatnicima Fakulteta. Svečanost je započela euharistijskim slavljem, koje je u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u koncelebraciji s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, provincijalom Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, dekanom KBF-a prof. Antom Vučkovićem, profesorima i odgojiteljima.

Nadbiskup je u svojoj propovijedi, polazeći od misnog evanđelja koje je donijelo Velikosvećeničku molitvu u kojoj Gospodin moli za jedinstvo, progovorio s jedne strane o iskustvu dijeljenja među ljudima (o čemu je govorilo prvo čitanje u Dj), a s druge strane o dubokoj potrebi za jedinstvom. Podsjetio je da jedinstvo koje Gospodin nama želi i za koje moli, svoj izvor ima u Presvetom Trojstvu. Jedinstvo Oca i Sina koje veže Duh Sveti kojega Otac kao svoju slavu i ljubav šalje u naša srca da nas poveže međusobno i da nas sjedini s Bogom, izvorom ljubavi i jedinstva. O tom jedinstvu priča se iz iskustva naše osamljenosti, zabrinutosti, rana i nastojanja da se samopotvrdimo. U tom nadbiskup vidi i poslanje teologa. Teologija je proučavanje Boga koji je u sebi zajedništvo i jedinstvo, ali ona ne bi smjela dati samo znanje o Bogu nego dovesti do zajedništva i jedinstva s Bogom. Stoga se teologija mora pretočiti u molitvu, jer tek u molitvi imamo iskustvo Božje blizine, njegovoga milosrđa ali i osjećamo blizinu brata čovjeka. Dakle, naglasio je nadbiskup Barišić, teologija se treba pretočiti u molitvu i tek tada postaje ono što treba biti a to je otkrivanje Božjega lica, lica zajedništva i jedinstva.
Po završetku euharistijskoga slavlja uslijedio je akademski čin u velikoj sjemenišnoj dvorani. Dekan Fakulteta prof. Vučković uputio je dobrodošlicu svima nazočnima, osobito velikom kancelaru KBF-a u Splitu nadbiskupu Barišiću, biskupu Uziniću, rektoru Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Ivanu Paviću, prorektorici prof. dr. sc. Branki Ramljak, vicekancelaru Fakulteta provincijalu Kodžomanu, nazočnim brojnim dekanima splitskih fakulteta, prodekanima i drugim predstavnicima fakulteta i ostalih visokih učilišta, predstavnicima znanstvenih udruga i kulturnih ustanova te nastavnicima, studentima i osoblju Fakulteta. Zahvalio je na brojnim pisanim čestitkama. "U vježbanju kako biti domaćin u prostorima koji pripadaju drugome, u trajnom vježbanju zahvalnosti, zrcali se i trud teologije kao takve. I ona se trudi istodobno biti domaćin u svijetu koji nije njezino vlasništvo i stvoriti ozračje gostoljubivosti utjelovljenoj Riječi i ljudima koji tragaju za temeljnim pitanjima smisla. Taj krhki status teologije, kako teologije kao znanosti tako i teologije kao institucije, uz brojna pitanja, nosi sa sobom i trenutke duboke radosti. Zahvaljujući Vama, dragi gosti i dragi studenti, nama je današnji dan takav dan! Pun radosti!", istaknuo je u svom pozdravnom govoru dekan Vučković.
Sve nazočne pozdravio je metropolit mons. Barišić, izrazivši čestitke za Dan fakulteta studentima i profesorima, osobito diplomantima i nagrađenim studentima. "Svijet pripada onome koji ga ljubi i koji na najbolji mogući način to i posvjedoči, netko tako reče. Mislim da je u tomu izrečena prava istina jer ovaj naš svijet još uvijek osjeća potrebu za pravom ljubavlju", kazao je na početku nadbiskup Barišić. U nastavku se osvrnuo na ljudska dostignuća kroz povijest na različitim poljima znanosti, tehnike te na veliku odgovornost koja ona sa sobom nose te je u tom vidu istaknuo: "Čovjek kao da osjeća da se ne može sam nositi s tom odgovornošću za budućnost svog života i sudbinu ovoga svijeta. Čovjek je čovjek istraživanja, znanosti, tehnike ali i religioznosti. Sve te komponente važno je utkati u život. U tomu vidim ulogu i teologije koja ljubi ovaj svijet i kojoj je stalo do njegovog ostvarenja, do njegove znanosti, politike, ekonomije, i kako to sve skupa očovječiti u jednu skladnu cjelinu rasta života i suživota." Nadbiskup je KBF nazvao labaratorijem ljudskosti i ljubavi, vjere i nade iz kojega izrastaju osobe koje idu u svijet s tim posebnim poslanjem kao svećenici, redovnici i redovnice, vjeroučitelji te vjernici laici.
Rektor Sveučilišta u Splitu prof. Pavić istaknuo je višestoljetnu tradiciju teološkog obrazovanja u hrvatskom narodu i Katoličkoj crkvi. "Djelujući prije osnivanja bilo kojeg fakulteta koji danas djeluju u sastavu Splitskog sveučilišta, Katolički bogoslovni fakultet bio je na neki način isto što i Sveučilište. Kada bismo našu tradiciju uzimali ozbiljnije, slično kao što je to učinilo Zagrebačko i Zadarsko sveučilište, bilo bi dobrih razloga da i formalne početke visokoškolstva u Splitu pomaknemo za više od 150 godina unatrag, sve do godine 1810. kada je u splitskome Nadbiskupskom sjemeništu otvoren Licej kojega bi, po mjerodavnim istraživanjima Slavka Kovačića, profesora ovoga fakulteta, s pravom trebalo smatrati začetkom modernoga splitskog sveučilišta", istaknuo je rektor Pavić te nastavio: "Godine su važne, ali još je važnije bilo djelovanje KBF i institucija iz kojih je nastao (Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj i Teologije u Splitu) u očuvanju vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta." O tomu svjedoče brojne knjige i studije profesora KBF-a, ali i rasprave, predavanja, tribine koje je organizirao. Izrazio je nadu da će sve sastavnice Sveučilišta raditi na zajedničkim programima koji će biti usmjereni izučavanju i snaženju naših tradicionalnih vrijednosti, koje su nas održale tijekom duge povijesti i brojnih iskušenja. U tomu ima veliku odgovornost i priliku KBF kao članica Sveučilišta, koje će i dalje poticati otvaranje prostora za pokretanje studijskih programa koje će KBF zajednički izvoditi s ostalim sastavnicama Splitskog sveučilišta.
Vicekancelar Kodžoman u svom je pozdravnom govoru naglasio da se "u današnjem tehnokratskom društvenom modelu, kada neke praktične znanstvene discipline i institucije koje ih promiču uživaju privilegirani društveni status, dok druge tzv. humanističke znanosti žive na periferiji relevantnoga društvenog događanja, dobro upitati: je li i kako opravdavamo svrhu svoga postojanja? Jesmo li u stanju proniknuti u dubine i pukotine suvremene i društvene egzistencije i iz perspektive vjere ponuditi neophodne odgovore na sve glasnije pitanje smisla ljudskoga života i sveukupnoga čovjekovog nastojanja i stvaranja koje odzvanja iz naše otužne društvene stvarnosti?" U tom je surječju profesore i studente potaknuo da budu svjesni svoje društvene znanstvene relevantnosti i da iz te svijesti crpe snagu i nadahnuće za znanstvenu ljudsku odgovornost kao i energiju za izgradnju harmoničnih međuljudskih i kolegijalnih odnosa.
Dekan Vučković iznio je izvješće o radu Fakulteta od prošlogodišnje proslave dana Fakulteta. Fakultet izvodi pet programa: Integrirani filozofsko-teološki, Preddiplomski teološko-katehetski, Diplomski teološko-katehetski i dva poslijediplomska studija: "Kršćanstvo i suvremena kultura€ť te "Povijest teologije i crkvenih institucija€ť. Ove ak. god. završen je informacijski sustav visokih učilišta RH (ISVU), a uneseni su podaci Congregatio de Istitutione Catholica Sistema degli Studi Superiori della Santa Sede. Govoreći o znanstvenom i stručnom radu i sudjelovanju u znanstvenim skupovima, tribinama, okruglim stolovima, znanstveno-istraživačkim projektima, dekan je istaknuo da su kroz proteklu godinu nastavnici objavili 6 samostalnih knjiga, 3 zbornika radova, 70-ak radova (A1 i A2) 50-ak radova u drugim časopisima i zbornicima. Većina nastavnika svoje radove objavljuju u časopisima Fakulteta: "Crkva u svijetu" (A1) i "Služba Božja" (A2). Nastavnici su uključeni u rad raznih vijeća i tijela na lokalnoj i nacionalnoj razini. Fakultet ostvaruje akademsku suradnju s drugim sastavnicama Sveučilišta u Splitu ali i drugim fakultetima u hrvatskoj i inozemstvu. Napravljeni su pravilnici o zaštiti na radu, o nagradama i priznanjima i priručnik za kvalitetu te je završen program stručnog teološko-katehetskog usavršavanja odgojiteljica u predškolskim ustanovama za potrebe Dubrovačke biskupije. Fakultet je organizirao dva znanstvena simpozija, dobrovoljno darivanje krvi te tečaj ikonopisa u ovoj ak. godini. U zgradi B uvedeno je grijanje, uređeno je više prostorija te je uveden novi operater mobilne mreže. Među studentskim aktivnostima ističu se fakultetski mješoviti zbor na čelu s mo. Šimom Marovićem, sudjelovanje u raznim humanitarnim akcijama te izdavanje studentskoga časopisa "Odraz" i informativnoga listića "List". Prof. Vučković čestitao je studentima na zauzetosti i zaželio im daljnji uspjeh. Na studijske programe u ovoj akademskoj godini, 2012./2013., upisano je sveukupno 231 student (integrirani FTS: 115, preddiplomski TKS: 59, diplomski TKS: 32 i poslijediplomski: 25). Od toga je 174 laika, 50 bogoslova (dijecezanskih je 35, a franjevačkih 15), 4 svećenika i 3 redovnice. Na fakultetu su zaposlena 32 profesora, 16 nenastavnog osoblja i 5 vanjskih suradnika.

Potom je uslijedila dodjela licencijata teologije, diploma i svjedodžbi za 42 studenata/studenticu, koje su primili iz ruku prodekana doc. dr. sc. Alojzija Čondića. Šesnaestero ih je postiglo zvanje magistra/magistre teologije, jedna studentica stekla je zvanje diplomirane teologinje, dvojica studenata stekli su zvanje diplomiranog katehiste, a dvanaestero je postiglo zvanje magistra/magistre katehetike. Osmero je primilo svjedodžbe prvostupnika /prvostupnice katehetike. Crkveni akademski stupanj licencijata iz teologije prema crkvenim propisima postigli su: Miroslav Modrić, s radom pod naslovom "Kustodija Svete Zemlje: doprinos hrvatskih franjevaca" pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Josipa Vrandečića i sumentora prof. dr. sc. Ante Vučkovića. Jure Strujić, s radom pod naslovom "Evangelizacijsko poslanje Crkve pred izazovom novih oblika masovne komunikacije" pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Ante Mateljana. Jure Perišić, s radom pod naslovom "Odnos Crkve prema svijetu u misli Ĺ˝eljka Mardešića", pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Nediljka Ante Ančića.
Prigodom Dana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitu kojega je obrazložio prodekan prof. dr. sc. Duško Moro, Fakultet dodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. Prva se nagrada dodjeljuje studentu koji je položio sve predmete cjelovitoga studija te ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrada se dodjeljuje Franji Frankopanu Veliću. On je u prošloj ak. god. 2011./2012. odslušao cjeloviti program Preddiplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija i položio sve ispite i ostvario 303 ECTS boda s prosječnom ocjenom izvrstan (4,87). Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je u protekloj akademskoj godini položio sve predmete iz godine koju je pohađao i ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se Jure Matković, student treće godine Preddiplomskog teološko-katehetskog studija. U prošloj je akademskoj godini ostvario 60 ECTS bodova s prosječnom ocjenom (4,93). Treća nagrada dodjeljuje se studentu koji ima najbolji seminarski rad u protekloj godini, čija ocjena ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se seminarski rad Ante Novakovića, student pete godine Integriranoga filozofsko-teološkog studija. Seminarski je rad izradio pod vodstvom prof. dr. sc. Ivice Ĺ˝ižića pod naslovom "Kič u liturgiji". Rad je ocijenjen ocjenom izvrstan (5,00). Prigodne povelje zahvalnosti dodijeljene su umirovljenom profesoru mr. sc. Marku Babiću, voditelju fakultetske Računalne službe Ĺ˝eljku Matasu, domaru Vedranu Skenderu i vanjskoj suradnici fakulteta Dini Vuletin-Borčić. Akademski čin uzveličao je pjevanjem mješoviti zbor fakulteta uz glasovirsku pratnju s. Lidije Bernardice Matijević i pod ravnanjem mo. Šime Marovića.