U prigodi Jubileja 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima, crkvenog naučitelja i zaštitnika Dalmacije, koji zajedno slave Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija, u srijedu 30. rujna otvorena je Riznica splitske katedrale.

Svečanom događaju nazočili su: kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, arhivist i bibliotekar svete Rimske Crkve, mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup, gospođa Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija i izaslanica predsjednika Vlade RH, saborski zastupnik Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Sabora RH, gosp. Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, gosp. Andro Krstulović Opara, splitski gradonačelnik, gosp. Petroslav Sapunar, predsjednik županijske skupštine, prof. dr. Dragan Ljutić, rektor splitskog Sveučilišta, dr. Julije Meštrović, ravnatelj KBC Split, akademici, znanstvenici, nastavnici, kulturnjaci, predstavnici društvenih institucija, članovi Prvostolnog kaptola, provincijali i provincijalke, svećenici, redovnici i redovnice.

Svečanost je započela Jeronimovim riječima iz Proslova tumačenja o proroku Izaiji, koje je pročitao mons. Miroslav Vidović, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije. „Svima je poznato da je Split UNESC-ov grad i pod zaštitom te organizacije. Grad se rodio iz Dioklecijanove palače kada su u njega počeli stizati stanovnici, osobito izbjeglice iz razrušene i nedaleke Salone. Palača je sve više poprimala obrise grada, nastajali su novi zakoni i statuti pod kojima se odvijao svakodnevni život, a u carski mauzolej se uselio mučenik Dujam koji je postao svetac zaštitnik grada Splita. Oko mauzoleja, a sada katedrale su se događale najvažnije stvari za stanovnike. Uz katedralu je nastala prva škola u gradu, a sama se katedrala opremala liturgijskim predmetima i umjetničkim djelima koji su pomagali u vršenju službe Božje. Tako se od samih početaka do danas kult i kultura skladno isprepliću te nam daju identitet i stvaraju našu baštinu. Upravo su kršćanski identitet, pripadnost hrvatskom narodu te stoljećima stvarana, čuvana i prenošena baština najveće blago koje možemo imati. A blago se čuva u najsigurnijim odajama – u Riznicama“, kazao je nadbiskup Barišić na početku svoga govora pozdravivši nazočne. Naglasio je da „blago naših riznica nema samo sebi svrhu niti materijalnu vrijednost, već ima zadatak pričati nam povijest, oplemenjivati našu sadašnjost i nadahnjivati budućnost. Kako bi stoljećima prikupljano blago ispunilo svoju svrhu, mi ga danas, nakon više od desetljeća pripreme i radova, otvaramo i pokazujemo javnosti u novoj Riznici splitske katedrale.“

Postava Riznice u Palači Skočibučić-Lukaris nazali se u centru Splita i najposjećenija je lokacija u gradu, kazao je nadbiskup izrazivši radost „što će naši sugrađani imati prikladan prostor za upoznavanje naše povijesti i identiteta, ali i što će naši mnogobrojni gosti imati priliku bolje nas upoznati kao narod zapadne kulture koji je, ne samo dio te kulture, već i jedan od najstarijih i najznačajnijih protagonista i stvaratelja europske civilizacije. Da, na ovom mjestu se tako zorno događa i vidi inkulturacija evanđelja i evangelizacija kulture.“

Podsjetio je da je svečanost vezana uz veliki jubilej ali i uz sv. Jeronima osobno. „Ovo mjesto je domovina sv. Jeronima, Salona je njegov glavni grad, a to je danas u tom kontinuitetu grad Split. No, čovjek je najosobniji u onome što radi, a naša riznica čuva Jeronimovo najdraže djelo – prijevod svetog pisma na latinski – Vulgatu. Splitski evangelijar je najvažnije blago koje čuvamo i koje stoljećima čuva nas jer upoznavanjem Svetog pisma upoznajemo Krista našeg Spasitelja. A Jeronim je začetnik prevođenja Svetog pisma na narodne jezike koji je time omogućio evangeliziranje tadašnjeg poznatog svijeta.“

Metropolit Barišić zahvalio je Vladi Republike Hrvatske na čelu s gosp. Andrejom Plenkovićem koji su temeljem Ugovora sa Svetom Stolicom ovu zgradu prepustili u vlasništvo Splitsko-makarske nadbiskupije kao dio povrata imovine oduzete nakon drugog svjetskog rata. Potom, Ministarstvu kulture, osobito Konzervatorskom odjelu u Splitu, na potpori i suradnji u višegodišnjem radu te Prvostolnom kaptolu, a na poseban način članovima vijeća za katedralna dobra, za budno praćenje radova.

„Nadam se da će i ovaj današnji događaj biti jedan od mnogih upućenih poticaja onima koji mogu pomoći, a do sada nisu, da se ovo djelo produži kako bismo mogli nastaviti s prezentacijom baštine i s edukacijom, ne samo djece i mladih, nego i svih onih koji požele nešto lijepo i korisno naučiti. Ovo je blago hrvatskog naroda, generacija građana grada Splita, a Crkva je bila i bit će vjerna čuvarica, pouzdana učiteljica i brižna majka koja pred svoju djecu stavlja i staro i novo. A svatko će se na ovom blagu obogatiti u svojoj kulturi i identitetu, u svojoj ljudskosti i Radosnoj vijesti života“, poručio je splitski metropolit.

„Nalazimo se na mjestu gdje je u okrilju Habsburške monarhije rođena zaštita kulturne baštine i Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Prvi put u europskoj i svjetskoj povijesti jedna je država institucionalizirala konzervatorsku službu“, kazala je na početku svoje pozdravne riječi ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Riznica, zapravo Muzej katedrale, istaknula je ministrica, „dolazi na kraju obnove arhitektonskog sklopa, nakon dugogodišnjeg restauriranja pokretne kulturne baštine koju je nadbiskupija sačuvala u svojim trezorima.“ Naglasila je da muzealizacija najvažnijih predmeta koje stoljećima čuva Splitska crkva nije samo prezentacija bogatstva već ujedno i „znatno podizanje razine čuvanja crkvenog blaga, kulturnog dobra čija vrijednost nadilazi puku turističku ponudu Splita. Ona je trezor kolektivne memorije hrvatskoga naroda, važna stepenica u propedeutici i edukaciji novih naraštaja i središte znanstvenih interesa domaćih i stranih stručnjaka iz različitih područja povijesti umjetnosti. Zato – dok s jedne strane imamo herojski potez Splitsko-makarske nadbiskupije koja je vlastitim sredstvima uz simboličku pomoć proračunskizh sredstava obnovila palaču Skočibučić-Lukaris – s druge strane Ministarstvo kulture i medija više od dvadeset godina ulaže u restauraciju ovdje izložene građe.“ Zaključila je da će ovaj veliki pothvat doživjeti potpunu afirmaciju tek kada se objedini prostor čitave palače i steknu uvjeti za ostvarivanje „suvremenih muzejskih standarda“: vlastite restauratorske radionice, prostore za multimediju i prezentacije, depoe za pohranu građe i prostor didaktičkog sadržaja namijenjen radu s mladima. Najavila je da će Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Nadbiskupijom dovršiti vanjštinu katedrale, čime bi njezino očuvanje i prezentacija bili nakon 160 godina završeni. Možda je došlo i vrijeme, zaključila je ministrica Obuljen, „da nakon sto godina, poslije Hebrarda i Niemana, splitska katedrala dobije i novu monografiju u kojoj će dokumentacija i znanstvena obrada svih nalaza uz nove spoznaje biti svjedokom našega vremena.“

Prigodnu riječ povodom otvaranja Katedralne riznice uputio je prof. dr. Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu. „U ovom trokutu pojmova: Jeronim, inteligencija i riznica, zatvaraju se zapravo sve misli i smisao ovog današnjeg događaja“, kazao je prof. Bužančić. Blago je katedrala čuvala u svojim zidovima, u ormaru 13. stoljeća kraj južnih vrata, nastavio je dr. Bužančić, „u uspomenama na umjetničke predmete najbiranijih ukusa, koji su dolazili i nestajali pretopljeni u druge, još vrijednije i ljepše. Stoga je muzej koji danas otvaramo zapravo muzej izgubljenih nadahnuća koja smo pokušali vratiti svijetu. Znamo da je u 11. stoljeću nadbiskup Lovro poslao svoje ljude u Antiohiju da izuče zlatarski zanat, znamo da su oni u Splitu izradili brojne relikvijare, križeve i liturgijsko posuđe, znamo da je od toga gotovo sve nestalo pretopljeno u nove ideje. Među tim dragocjenostima zacijelo su morali biti relikvijari s glavama Svetoga Dujma i Svetoga Staša, patrona nadbiskupije.“

Istaknuo je da je više od četiri remek djela zlatarstva pretopljeno u poprsju sv. Staša, izloženom među relikvijarima svetaca u novoj postavi Riznice. „Toliko smo naime slojeva preciozne svile našli, za vrijeme obnove relikvijara, u kojem su bile umotane kosti glave sveca, mladog tekstilnog radnika iz Salone. Ti izloženi fragmenti tekstila iznimno su rijetki ostaci tkalačkog umijeća, od kojih su po starosti neki vršnjaci Splitske metropolije. U relikvijaru sa zubom svetog Dujma nađena je kapsula s pergamenom i natpisom iz 1698. godine koji govori da je zub sveca bio u velikom procesionalnom križu koji je za potrebe obnove crkve pretopio nadbiskup Cosmi.“ Ovaj dragocjeni muzej kršćanske umjetnosti i kulture, nastavio je dr. Bužančić, zapravo prije je „muzej onog čega više nema, mada je u nekim dalekim nadahnućima prisutno u našoj svijesti i povezuje nas izravno sa Svetom zemljom i Kristovim vremenom, sa Spasiteljem koji je poslao svoje učenike da prenesu svjetlost vjere. Apostol Pavao poslušno je uputio svog učenika Tita u tadašnjoj rimsku provinciju Dalmaciju, a on je, u središtu pokrajine, osnovao Salonitansku crkvu. Ne možemo znati šta je Tit materijalnog dobio iz ruku apostola, što je sobom ponio u novu domovinu, ali znamo da je Splitska crkva nasljednica Salonitanske i da je iz ruku apostola Pavla preko Tita primila križ. U nevelikoj zbirci dragocjenosti pronaći ćete, ako uđete u riznicu, u najbiranijm umjetnički djelima, duh te prastare biskupije, njene sačuvane ali i nesačuvane uspomene, blago u kojem je najveće blago vjera, toliko duboka i stara da dosiže do Spasitelja.“ Pred kraj svoga govora podsjetio je na događaj kada je sveti Ivan Pavao II. molio u katedrali pred oltarom 1998., za njegovoga posljednjeg posjeta Splitu. Dvije godine kasnije, Papinska komisija za kulturna dobra crkve odaslala je cirkularno pismo o važnosti gradnje crkvenih muzeja. Samo dvije godine kasnije pokrenuta je inicijativa za stvaranje splitskoga crkvenog muzeja. „Zato ću na ovom mjestu gdje su vladari i biskupi na sinodima splitske crkve uvijek bili upozoreni kako je Splitska crkva naslijedila vjeru iz ruku svetog Pavla, Kristova učenika, ja s ponosom reći kako je muzej splitske katedrale, kojeg danas otvaramo, Splitskoj crkvi, Hrvatima i svim narodima svijeta, predan iz ruku svetog Ivana Pavla II.“, zaključio je svoj govor dr. Bužančić. Program je moderirala Danira Matijaca, a uzveličan je glazbom na orguljama maestra don Ivana Urlića.

Potom je uslijedilo razgledavanje postava Riznice u Palači Skočibučić-Lukaris, a u knjigu dojmova upisali su se ministrica Obuljen Koržinek, kardinal Tolentino, predsjednik HBK mons. Puljić i nadbiskup Barišić. Proslava Jubileja završava večeras u 18 sati euharistijskim slavljem koje u novoj solinskoj crkvi Svete Obitelji predvodi kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça.

Izlaganja i govori:

Pozdravni govor nadbiskupa Barišića na otvaranju Riznice splitske katedrale

Govor ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek na otvaranju Riznice splitske katedrale

Izlaganje prof. dr. Radoslava Bužančića povodom otvaranja Riznice splitske katedrale