Misnim slavljem koje je u novoj solinskoj crkvi Svete Obitelji, u srijedu 30. rujna na blagdan sv. Jeronima, predvodio mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup, završena je proslava Jubileja 1600. obljetnica smrti sv. Jeronima, crkvenog naučitelja i zaštitnika Dalmacije. Euharistijsko slavlje trebao je predvoditi kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, arhivist i bibliotekar svete Rimske Crkve, ali zbog izvanrednih okolnosti nije bio u mogućnosti doći. U koncelebraciji su bili: mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, mons. Ante Jozić, apostolski nuncij u Bjelorusiji, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić. mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup te oko 40 svećenika.

Misi su nazočili: gospođa Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija i izaslanica predsjednika Vlade RH, Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, gosp. Dalibor Ninčević, solinski gradonačelnik, gosp. Petroslav Sapunar, predsjednik županijske skupštine, predstavnici crkvenih i kulturno-društvenih institucija, članovi Prvostolnog kaptola, provincijali i provincijalke, svećenici, redovnici i redovnice.

U svom je pozdravnom govoru nadbiskup Barišić kazao da je sv. Jeronim ne samo zaštitnik Dalmacije, naše Županije i brojnih ustanova nego na svoj način cijeloga hrvatskog naroda jer njegova Dalmacija je obuhvaćala podosta teritorija. Dodao je da sv. Jeronim traje jer traje Riječ Božja uz koju je on vezao svoj život. Podsjetio je na Papino pismo povodom ovoga jubileja u kojem potiče na ljubav prema Svetom pismu upravo kao što je Jeronim govorio da nepoznavanje Božje riječi znači nepoznavanje Krista.

Kardinalovu propovijed pročitao je prof. dr. Marinko Vidović, koji ju je preveo na hrvatski jezik. U svojoj propovijedi kardinal Tolentino ističe da je svekoliki Isusov put - put upućivanja poziva: radi se o pozivu, izazovu, ponovnom buđenju. Na svom putu prema Jeruzalemu, Isus prolazi Samarijom. U tom je surječju, kardinal kazao da u samarijskim pozivima učenici ostaju posve bezimeni, kao da svaki od njih predstavlja sve buduće Isusove učenike i kao da se radi o ogledalu koje nam je ponuđeno da u njemu vidimo sami sebe. Tumačeći Isusove razgovore s učenicima naglašava da na Isusa spada razjasniti smisao i radikalnost učeništva, na učenika dopustiti da ga u njegovim dubinama izgrađuje Učiteljeva riječ. „Kristov se učenik ne rađa u laboratoriju, kao neki unaprijed i automatski izrađen proizvod. Kršćanin živi u trajnom procesu oblikovanja. Svaki učenik je pozvan na rast, dozrijevanje, obraćenje, na trajno preoblikovanje u vjernosti osobi Isusa Krista, da bi na taj način uzeo udjela u njegovu poslanju. Kršćanin nije neko dovršeno djelo. Svi smo mi na putu, u procesu otkrivanja, ili, kako kaže sveti Pavao u poslanici Rimljanima, 'u iščekivanju objavljenja' (Rim 8,19)“, ističe kardinal u svojoj propovijedi. Jedan izvanredan vid veličanstvene baštine koju sveti Jeronim ostavlja kršćanstvu svih vremena je ostavština kojom on hvali Kristove učenike, nastavlja kardinal te dodaje da je za Jeronima kršćanin „u prolazu svijetom veličanstveno događanje.“

Za svetog Jeronima, veli kardinal Tolentino, „Kristovi učenici moraju živjeti 'na izlazu', kako se danas kaže, osjećajući se suodgovornima za izgradnju autentičnog humanizma. Upravo jer živi od bogoštovlja - kulta, i kršćanstvo je tvorac kulture. To predstavlja vrlo hitan izazov za današnju Crkvu: ne dopustiti smrt kršćanske kulture nego prenositi veliku kršćansku kulturnu baštinu na živ i privlačan način novim naraštajima. U tomu nam pomažu dubina, proučavanje i znanost, kad shvatimo koliko je za evangelizaciju odlučna kulturalna vjerodostojnost kršćanskog iskustva. Zbog napredovanja sekularizacije i krize u prenošenju religiozne kulture, danas se događa da novi naraštaji nisu sposobni tumačiti velika umjetnička djela kršćanske misli i književnosti.“ U tom kontekstu ističe da vrlo često i „sami kršćani ne znaju za doprinos vrlo važnih osoba iz znanosti, što je slučaj i sa svetim Jeronimom. Trebamo nove prevoditelje kršćanstva u nove jezike i izričaje sadašnjosti, kao što je i sveti Jeronim bio u svoje vrijeme. Kršćanstvo mora znati bolje aktivirati kulturalno posredništvo: u suprotnom, ostat će samo u crkvama i sakristijama, izgubit će svoje mjesto u javnom prostoru. Treba vrjednovati kulturnu kršćansku baštinu, njezine biblioteke, njezine genijalne mislitelje i pisce. Svetoga se Jeronima ne može svesti na osobu na koju se pozivamo zbog njegove učenosti i u kontekstu povijesti knjige i prijevoda. Jeronim treba biti nadahnuće, uzor, jako svjedočanstvo koje danas treba iznova slušati i koje nas pokreće da se s najvećom ozbiljnošću sučelimo s pitanjem: što znači živjeti kao Kristov učenik u XXI. stoljeću?“

U zaključnoj misli, između ostaloga, naglašava da nas Jeronim „uči da u igru uđemo svojim životima, da prijeđemo iz pozicije promatrača u poziciju protagonista i svjedoka. Način na koji je on živio odnos s Riječju Božjom u tomu je smislu veoma poučan.”

Na kraju euharistijskoga slavlja prigodnu riječ uputio je mons. Želimir Puljić. Istaknuo je da je sv. Jeronim živio u nemirnom stoljeću kad je Europu zadesila „oluja seobe naroda“ te da u to doba na svjetskoj pozornici izbijaju razni profili ljudi i brojna krivovjerja koja su naškodila kršćanstvu i bacili ga u duboku krizu. „Na svu sreću Crkva je u tom vremenu iznjedrila lju­de iznimnih moralnih i doktrinarnih vrlina, koji su znali prepoznati zablude i ukazati na cjelovitost vjere. Među njima je bio i sveti Jero­nim koga je Crkva proglasila crkvenim naučiteljem“, kazao je predsjednik HBK, koja je pokrovitelj ovoga slavlja. Nadalje je naglasio da se Katolička Crkva „ponosi svojim sinovima iz teologije i filozofije, znanosti i umjetnosti koji su ostavili vidljivi pečat u svijetu. Među njima je i naš zemljak Jeronim. Lijepo je što su u Crkvi vjera i znanost, kultura, odgoj i umjetnost umješno i uspješno surađivali kroz stoljeća. Poželimo neka se taj duh suradnje nastavi i napreduje u našoj zemlji i diljem svijeta u ovo novo vrijeme. Uzorak višegodišnje suradnje vidjeli smo danas kod otvaranja riznice splitske katedrale.“

Čestitavši nadbiskupu Barišiću na proslavi, Splitsko-dalmatinskoj županiji na Danu kao i trima redovničkim provicnijama koje nose Jeronimovo, posebnu čestitku uputio je Županiji, splitskom Sveučilištu u Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu što su potpisali sporazum o osnivanju Centra za istraživanje djela i misli sv. Jeronima, „Hieronymianum“. „Neka nam sveti Jere, koji je ostavio silni poklad obrađenih tema o Riječi Božjoj, o askezi i odgoju i drugim važnim stvarima pomogne da studijem Svetoga Pisma i drugih znanosti, koje su potrebne ljudima za rad i razvoj, bolje upoznamo Krista i ostvarimo 'ravnotežu duše naše koja čezne za mirom Gospodnjim'“, poželio je mons. Puljić. Euharistijsko slavlje svojom je pjesmom uzveličao splitski Katedralni zbor i zbor Gospe Fatimske pod vodstvom maestra don Šime Marovića uz orguljašku pratnju don Ivana Urlića.

Proslavu Jubileja zajedno su organizirale Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija, od 24. do 30. rujna. U sklopu sedmodnevnog programa upriličen je Međunarodni znanstveni skup o sv. Jeronimu, predstavljen je i blagoslovljen kip toga sveca rad ak. Kipara Vene Jerkovića, priređena medijska promocija knjige „Svetom Jeronimu posvećeno“ i Svečana akademija, te je otvorena Riznica splitske katedrale.

Pozdrav mons. Želimira Puljića uz svečanost sv. Jeronima u Solinu

Homilija kardinala Tolentina na blagdan sv. Jeronima