Početak odgojne godine 2021./2022. u CBS-u u Splitu

Odgojitelji i bogoslovi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu u četvrtak, 30. rujna svečanim euharistijskim slavljem proslavili su svoga nebeskog zaštitnika sv. Jeronima. Misu je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić uz koncelebraciju splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora mons. Dražena Kutleše, šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogićam novog rektora vlč. Đuliana Trdića, vicerektora don Franje-Frankopana Velića i duhovnika don Mate Brečića te ostalih svećenika.

Budući da svetkovina svetog Jeronima za Zavod znači povratak bogoslova i početak odgojne godine, nadbiskup je na početku misnog slavlja srdačno pozdravio sve bogoslove i njihove nove odgojitelje, a na poseban način bogoslove prve godine koji započinju svoj hod prema svećeništvu.

„'Hvala ti, Gospodine, za riječi života', vjerujem da je te riječi izgovorio sv. Jeronim a s njim bismo ih i mi trebali izgovarati. Slaviti sv. Jeronima znači slaviti riječ Božju jer je Božja riječ bila u središtu Jeronimova života“, kazao je nadbiskup Barišić na početku svoje propovijedi u kojoj je govorio o značenju Riječi Božje u Jeronimovom životu, ali i u životu svakog kršćanina.

Podsjetio je da nas uz riječ Božju ne veže samo sveti Jeronim nego i slavlja njemu u čast poput 1600 godina od smrti sv. Jeronima (preminuo u Jeruzalemu 420 godine) što smo obilježili 2019. godine. „Papa Franjo proglasio je 3. nedjelju kroz godinu Nedjeljom Božje riječi, ali to nije jedan dan nego se želi da to bude vrijeme riječi Božje. U Solinu postoji neoslikana kapela, koju osmišljavamo kako je posvetiti Božjoj riječi. Bez riječi se ne živi, gdje nema riječi nastaje tama i smrt“, kazao je nadbiskup Barišić dodavši da ne možemo ni bez ljudske ni bez Božje riječi.

Citirajući Ivanov Proslov nadbiskup je naglasio da je Isus Krist, Riječ Božja i Svjetlo istinsko te da je Ivan Krstitelj bio svjestan da ga je Bog poslao da kao glas svjedoči za Svjetlo, za Riječ. „Ta Riječ Božja koja se uriječila u ljudsku riječ postala nam je toliko bliska, išla je korak dalje pa je postala čovjekom. Naš život povezala je sa sobom i sa planom spasenja u koji želi vidjeti uključena svakoga čovjeka. To ne možemo shvatiti bez nadahnuća Božjeg i Božjeg svjetla uz pomoć kojeg je Božja riječ pisana. U tom svjetlu Božja riječ treba biti i čitana. Inače će nam se dogoditi što piše u evanđelju: gledaju a ne vide, slušaju a ne čuju.“

Osvrnuo se na Pavlov govor Timoteju o Bogom nadahnutoj riječi koju ne možemo razumjeti ukoliko nismo otvoreni Duhu Božjem. Sv. Jeronim je mogao biti svjedok Božje riječi jer je bio otvoren Duhu Svetom. U nastavku je metropolit Barišić govorio o Isusovom poučavanju mnoštva naglasivši da Gospodin od mase stvara „narod, učenike, članove svoje obitelji“. Isus pripovijeda mnoštvu prispodobu o sijaču koji baca sjeme na četiri različite vrste tla. Božja riječ, koju simbolizira sjeme, nije apstraktna riječ, nego sâm Krist, Očeva Riječ koja se utjelovila u Marijinu krilu. Stoga, prihvatiti Božju riječ znači prihvatiti Kristovu osobu, samoga Krista. U tom je svjetlu upozorio da treba obrađivati sebe, svoje srce i svoje planove kako bi riječ Božja pala na plodno tlo i donijela plod.

Na kraju je svoje propovijedi mons. Barišić naglasio da je Jeronim kojim slučajem ostao u Rimu vjerojatno bi „bio dio mase“ i „ostao nijem“. „Providnost ga je dovela u Betlehem i približila izvoru. Opasno se udaljiti od izvora. Betlehem je za njega izvor. Prevodio je riječ Božju s originala. Betlehem je za njega izvorno svjedočenje riječi Božje, jednostavnost, siromaštvo, naći se pred otajstvo. Blago onomu kome je Betlehem u srcu. Blago onome u kome se Gospodin rađa svaki dan. To su lijepe riječi koje imaju sadržaj“, kazao je mons. Barišić zaključivši: „Na početku odgojne i akademske godine trebali bismo se pozicionirati u odnosu na Božju riječ jer ona daje svjetlo i život i zaželjeti da Betlehem svaki dan bude u mom srcu i da se Gospodin rodi u mom Betlehemu. Molimo Gospodina svaki dan: 'Gospodine, očisti moje uši da mogu čuti riječ Božju. Gospodine, očisti moje srce da je mogu prihvatiti, pomozi mi da Te mogu navijestiti i životom posvjedočiti.“

Na kraju se riječima zahvale biskupima uime bogoslova obratio novi rektor vlč. Đuliano Trdić naglasivši da bogoslovi pri susretu sa svojim biskupom osjete očinsku ljubav. Zahvalio je u svoje ime i uime odgojitelja vicerektora Velića i duhovnika Brečića na ukazanom povjerenju i povjerenoj službi naglasivši da im je u ruke povjereno „blago Crkve“ koje će oni čuvati. Zamolio je nadbiskupe da ovu bogoslovnu zajednicu i dalje nose u svojim molitvama obećavši da će i oni moliti za svoje biskup.

U ovoj odgojnoj godini 2021./2022. Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu ima 42 bogoslova od toga 23 bogoslova Splitsko-makarske nadbiskupije, 4 bogoslova Dubrovačke biskupije, 4 bogoslova Šibenske biskupije, 1 bogoslov Hvarske biskupije, 8 bogoslova Riječke nadbiskupije, 1 bogoslov Porečko-pulske biskupije i 1 bogoslov Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić i nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša uputili su čestitku ...
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je na prvu nedjelju došašća 28. studenoga misno slavlje u sužupnoj ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić primio je, u četvrtak 25. studenoga u Nadbiskupskom ...
Svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije don Stanko Pejar ispraćen je na posljednji počinak u utorak 23. studenoga u ...
Blagdan Gospe od Zdravlja svečano je proslavljen u nedjelju 21. studenoga, u istoimenoj samostanskoj crkvi u Splitu na ...
Ovogodišnja proslava svetkovine Sv. Klementa mučenika, zaštitnika grada Makarske i nekadašnje Makarske biskupije koja ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić predvodio je misno slavlje u petak, 19. studenoga u ...
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić primio je, u četvrtak 4. studenoga u Nadbiskupskom ordinarijatu u ...