Blagdan svetog Dujma i dan Grada Splita otvoren je svečanom sjednicom Grada Splita i dodjelom nagrada i laureata u subotu 6. svibnja u Hrvatskom narodnom kazalištu Split. Tom je prigodom mons. Želimir Puljić, apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije uputio prigodnu riječ koju donosimo u cijelosti:

Hoće li sveti Dujam „klerikalizirati“ Grad,

ili će sekularizirano društvo „posvjetovnjačiti“

svetoga patrona i zaštitnika Splita?!

Nešto više od tri desetljeća služim kao biskup u gradovima uz more (Dubrovnik, Zadar, Split) gdje su patroni sveci mučenici iz prvih stoljeća kršćanstva. Njih se obilježava vrlo svečano svake godine uz brojno sudjelovanje puka različite dobi, zvanja i političkih opredjeljenja; a ponekad i različitih narodnosti i religija (poput sv. Vlaha u Dubrovniku). Primjećujem da sveci nisu „klerikalizirali“ mjesta svoje ingerencije, ali ni društva nisu „posvjetovnjačili“ svoje patrone i zaštitnike. To je ono što me raduje i fascinira.

Istina, nije nam nepoznato da je bilo vremenskih razdoblja kad je Crkva „diktirala i nametala propise i zakone u društvu“, kao i razdoblja kad je djelovanje Crkve u društvu bilo „smatrano suvišnim, zastarjelim, natražnim“; ponekad tako napeto, do obostrane isključivosti. U tom vidu stoljetno štovanje svetih zaštitnika pomagalo je na indirektan način stvarati zdrave i tolerantne odnose na relaciji društvo i religija. Jer, Crkva se „ne podudara s političkom zajednicom“, niti se veže uz bilo koji politički sustav, jer je „čuvarica transcendentnosti ljudske osobe“. U tom vidu R Hrvatska učinila je važan iskorak nakon demokratskih promjena devedesetih godina prošlog stoljeća. Sklopila je Ugovore sa Svetom Stolicom (1996. i 1998.) kojima su stvoreni pravni okviri da te dvije stvarnosti (Država i Crkva), svaka na svom području, budu i ostanu neovisne jedna o drugoj. Ali, premda autonomne, zahtijeva se „suradnja tih dviju ustanova u službi istih ljudi i društvenog napretka“ (Ivan Pavao II. 1998.).

Poteškoće se ipak pojavljuju kada u raspravi „o ulozi vjere i religije u društvu“ jedni smatraju da je „vjera privatna stvar“ ili pak „ideološki opasna za civilno društvo“, a drugi da je „bitna sastavnica društvene zbilje“, pa prijeko potrebna i vrlo korisna. U toj šumi različitih stavova i uvjerenja, čini se, kako spomenuti Ugovori pružaju „pravne okvire ispravnog vrjednovanja vjere i Crkve u društvenoj zbilji“. Hrvatska se, stoga, može pohvaliti da je prva zemlja bivšeg komunističkog bloka koja je ugovorno uredila odnose s Katoličkom Crkvom. Tim činom nije „izboren nikakav povlašteni položaj u društvu“, već je u vidu zdrave obostrane suradnje osigurana sloboda crkvenog služenja čovjeku i društvu. Crkva se uz to „osjeća pozvanom izricati i moralni sud o stvarima koje se tiču temeljnih ljudskih prava i vječnog spasenja čovjeka“. To nikako nije „miješanje i uplitanje u stvarima države“. Dapače, kad to Crkva ne bi činila, izdala bi svoje poslanje. Sklapanje spomenutih ugovora, dakle, koje je R Hrvatska inicirala, „hrabar je povijesni čin u traženju putova novog načina suživota“ koji se temelji na suvremenom shvaćanju vjerske slobode, na ustavnim načelima, međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, kao i crkvenim propisima i dokumentima II. Vatikanskog sabora. U takvom ozračju valja uklopiti i našeg zajedničkog zaštitnika svetoga Dujma koji nije „klerikalizirao“ društvenu stvarnost ovoga grada, kao što ni odgovorni za funkcioniranje društvenih struktura nisu „posvjetovnjačili“ svetoga patrona i zaštitnika Splita.

Dok upućujem iskrene čestitke za feštu naše Sudamije, Vama poštovani gradonačelniče Puljak, Vašim suradnicima i članovima Gradskog vijeća, ovogodišnjim laureatima, kao i cijenjenim gostima, posebice Predsjedniku Države, Njegovoj Ekselenciji gospodinu Zoranu Milanoviću, upravljam žarku molitvu našem zaštitniku svetom Dujmu neka nas i ubuduće prati svojom moćnom zaštitom u nastojanju izgradnje društva na temeljima uzajamnog poštovanja i uvažavanja ustavnih načela, međunarodnih propisa o ljudskim pravima, te crkvenih zakona i dokumenata. Crkva se, naime, osjeća   pozvanom „biti subjektom povijesnih zbivanja“ i ne može „ostati po strani“ kad je u pitanju čovjek i njegovo vječno spasenje. Ona želi na sebi svojstven način služiti ljudima i društvenoj zajednici (GS 76) u vidu osobnog i društvenog napretka. Neka nam u tom važnom poslu i zadatku i nadalje pomaže naš moćni i sveti zaštitnik, sveti Dujam. Na dobro nam svima došla Sudamija!

✠ Želimir Puljić, Apostolski Upravitelj

Splitsko-Makarske nadbiskupije

Split - kazalište, 6. svibnja 2023.