U Zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu svečano su u rodnom gradu oca hrvatske književnosti Marka Marulića, u organizaciji Književnog kruga Split, 20. travnja otvoreni 27. Marulićevi dani, koji imaju međunarodni karakter.

Manifestacija će trajati do 22. travnja i na njoj će sudjelovati 19 maruloga od toga šest iz inozemstva, SAD, Kanade, Italije i Belgije. U sklopu programa bit će organizirane studenske tekstološke radionice: jedanaesta latinistička i deveta kroatistička studentska radionica na kojima će sudjelovati 26 studenata iz Splita, Zadra i Zagreba te dvije knjige: „Osorsko-hvarska pjesmarica“ koju je priredila Kristina Štrkalj Despot, a izdao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb te „Etički nauk Marka Marulića“ koju je napisao Davor Bulić a objavio Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke Županije. Nekoliko dana poslije, u okviru 27. Marulićevih dana, Društvo hrvatskih književnika 27. travnja u Književnom krugu dodijelit će se Nagrade Dana hrvatske knjige: Judita, Dvidias, Slavić.

U crkvi Sv. Frane, u kojoj je otac hrvatske književnosti Marko Marulić, Splićanin, vrhunski europski intelektualac, kulturni vjernik sudjelovao u misi, slavio Boga i susretao se s njim posebno u pričesti te na izričitu želju bio pokopan, služena je koncelebrirana misa za njega te za sve pisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice. Misu je predvodio gvardijan i župnik mr. fra Žarko Relota u koncelebraciji s urednikom Zbornika "Kačić" fra Hrvatinom Gabrijelom Jurišićem,

Govoreći o Marku Maruliću Relota je, između ostaloga, naglasio: "Marko Marulić je s jedne strane veliki hrvatski pjesnik, otac hrvatske književnosti, otac umjetničke književnosti, ali isto tako on je najveći hrvatski pisac moralist. Zapravo on je humanistički moralist cijele Europe i svijeta". Pokušao je kratko objasniti kako je Marulić živio i što je sve preživljavao u njegovo vrijeme 15. i 16. stoljeća. „Marulićevo vrijeme bilo je razdoblje puno neizvjesnosti, prevrata, određenih kulturnih i političkih nemira“, rekao je Relota te naglasio kako je u tom vremenu Marulić osjetio i vidio određenu kulturnu i političku opasnost za zapadnu Europi. Zato je i napisao određena djela, poput Judite kojim je htio buditi vjeru u narodu i upozoriti ga kako se nešto strašno događa i kako svijet ide jednim drugačijim smjerom od onoga na kojeg su navikli živjeti. Zaključio je da je ono što je Marulić govorio u svoje vrijeme, poruka i nama danas da budemo vjerni sebi, svojoj zemlji, vjeri, kulturi, svom duhovnom identitetu te da budemo plemeniti, pošteni i da sve gledamo kroz perspektivu vječnosti. Nakon mise, u ime Društva prijatelja kulturne baštine položen je vijenac na Marulićev grob, a svećenici su izmolili molitvu za sve pokojne znanstvenike, književnike i umjetnike koji su živjeli i djelovali u Splitu.