Održan okrugli stol „Demografija i migracije“

Demografska obnova u Hrvatskoj nema svog lobija i zato vladajući političari još uvijek ne čine ništa, iako su dobro upoznati s razmjerima demografske katastrofe koja će, ukoliko se nastavi ovakav odnos izvršne i zakonodavne vlasti prema tom problemu, u sljedećih 10 do 15 godina smanjiti broj stanovništva u RH za otprilike 800 000. O tome je na okruglom stolu „Demografija i migracije“ koji je organizirao Klub učenika i prijatelja Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“  govorio prof. dr. sc. Stjepan Šterc, profesor na zagrebačkom PMF-u i član Vijeća za nacionalnu sigurnost RH.

Sudjelovali su i stručnjak za političku geografiju i geografiju religije, dr. sc. Jurica Botić, arhivist Radoslav Zaradić koji priprema doktorat o populaciji na području Imotskog u razdoblju od kraja 19. i početka 20. st., te Danira Matijaca, majka četvero djece i novinarka u Tiskovnom ured Splitsko-makarske nadbiskupije. Okrugli je stol održan 27. travnja u sklopu Dana Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ u zgradi škole.

Profesor Šterc opisao je način na koji se druge zemlje suočavaju s problemom pada broja stanovnika, ističući kao pozitivne primjere Izrael i Irsku koje poput Hrvatske imaju  više pripadnika svog naroda izvan zemlje nego u njoj.  Svoje iseljeništvo privlače natrag tako da ih uključuju u gospodarski i društveni život, nudeći im pravnu, financijsku i stambenu sigurnost. S činjenicom da u Europi trenutačno nedostaje 5 milijuna radne snage europske se zemlje sve više suočavaju kombinacijom politike kojom potiču rađanje i selektivne imigracijske politike, primajući kao radnu snagu u svoje zemlje stanovnike koji su slične kulture kao domicilno stanovništvo. Naime, od ideje multikulturalnosti i useljavanja stanovništva koje je posve drugačije kulture odustaje se, ističe Šterc, jer se pokazalo da takva politika donosi više problema nego koristi. Politika poticanja rađanja odnosi se na zakonsku zaštitu majki kojima bi, ako su zaposlene, trebalo omogućiti fleksibilno ili skraćeno radno vrijeme, te osigurati povratak na isto radno mjesto  koje su imale prije odlaska na rodiljni dopust, a nezaposlenim bi majkama, poglavito onim s većim brojem djece, trebalo omogućiti dobivanja statusa odgajateljice i primanja u skladu s prosječnim plaćama u RH.

Usto, porodiljne naknade moraju biti veće i izjednačene s primanjima koje je žena imala prije odlaska na rodiljni dopust, za što novac sigurno postoji, tvrdi profesor Šterc, jer je izrađena analiza koja to potvrđuje – potrebno je samo novac koji se ulaže u mnogobrojne udruge civilnog društva, a od kojih društvo zapravo nema nikakve koristi, usmjeriti u rješavanje ovog za Hrvatsku ključnog problema. Danska svoju politiku kojom potiče rađanje provodi i pomoću medija tako da tijekom središnjeg Dnevnika građani na javnoj televiziji mogu vidjeti kratke priloge u kojima se građane poziva da „rode za Dansku“. „Zamislite da se takvo što dogodi u Hrvatskoj, kakve bi bile reakcije“, upitao se profesor Šterc i dodao da je prava misterija zašto političari koji su upoznati sa situacijom i onome što ozbiljno prijeti Hrvatskoj, ne čine ništa,  premda njihov govor u javnosti obiluje iskazanom potrebom za demografskom obnovom. Zbog toga Šterc zaključuje da pitanje demografske obnove Hrvatske nema svoj utjecajni politički lobi, a prevladavajuće mnijenje među mladima, od kojih čak četiri petine žele napustiti Hrvatsku, nažalost još uvijek dovoljno ne šokira hrvatske vladajuće političare.

Financijska nesigurnost zbog nezaposlenosti važan je čimbenik koji utječe na odlazak mladih iz Hrvatske, zbog čega je potrebno mijenjati i obrazovni sustav tako da se on uskladi s potrebama tržišta rada. S jedne strane postoje zanimanja za koja kronično nedostaje radnika, a s druge postoje i ona u kojima ih ima previše, kazao je dr. sc. Jurica Botić osvrćući se na pitanje učinkovite demografske politike Hrvatske. O povijesti hrvatskog iseljeništva koje je, baš kao i danas, najčešće bilo motivirano ekonomskim razlozima govorio je  Radoslav Zaradić, a Danira je Matijaca istaknula primjere u kojima se očituje pravna nezaštićenost zaposlenih majki, naročito u privatnom sektoru, gdje žene znaju raditi uzastopno gotovo svakog vikenda, subotom i nedjeljom, a kada se poslodavcu obrate sa zamolbom da im omogući barem jedan slobodan vikend dobivaju odgovor: „Prilagodi se ili idi!“.  

Na tribini je bilo riječi i o načinu na koji se potreba za demografskom obnovom i promoviranje kulture života treba komunicirati u javnoj sferi, te o uzrocima zbog kojih vlast ne reagira na potrebe građana i društva u cjelini. Istaknuta je uloga obrazovnog sustava koje bi trebalo učenike usmjeravati prema kritičkom razmišljanju, ponuditi im osnovna znanja o medijima i politici tako da mogu prepoznati manipulacije i suprotstaviti im se, te ih osposobiti za sudjelovanje u javnim raspravama koje počivaju na dobroj argumentiranosti, a lišene su vrijeđanja ili omalovažavanja neistomišljenika.  Demografska obnova ne može počivati samo na zakonskim rješenjima i poticajnim mjerama vlasti, već je potrebna i moralna obnova društva na kojoj počiva svaki oblik boljitka – političkog i ekonomskog.  Kroz sve je sfere društva potrebno razvijati mnijenje o dragocjenosti ljudskog života, jer djeca se prije svega rađaju zbog ljubavi, ali onima koji donose život potrebno je pomagati kroz konkretne političke odluke. Unatoč tzv. crnim brojkama i predviđanjima, sudionici i posjetitelji Okruglog stola o demografskoj obnovi izrazili su optimizam, svjesni činjenice da Hrvatska kao mlada država prolazi kroz proces izgradnje demokracije i kvalitetnijeg političkog sustava. 

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
U javnosti se već gotovo godinu dana problematizira projekt Vis Viva i njegov najproblematičniji segment – „kombinirana ...
Zornice – blagoslov obitelji U nedjelju 3. prosinca 2017.  Prvom nedjeljom došašća započinje nova crkvena godina ...
Na splitskoj rivi u subotu 2. prosinca, u nazočnosti velikog broja građana, treći put na otvorenom, upaljena je prva ...
Hrvatskoj je potrebna promjena strukture rada i osmišljavanje dugoročne demografske strategije koja će biti rezultat ...
U sklopu Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju, kojeg je organizirala Hrvatska udruga Benedikt, u nedjelju 19. ...
Paljenjem svijeća, svečanom svetom misom i zajedničkim odrješenjem ispred mjesne crkve u subotu 18. studenoga u župi ...
U povodu 26. obljetnice pada herojskoga hrvatskog grada Vukovara, u subotu 18. studenoga, u najdužoj splitskoj ulici ...
U spomen na Vukovarske žrtve Domovinskog rata i herojsku obranu Vukovara u petak, 17. studenoga Split je na početku ...