U prigodi 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Osmanlija u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom, u četvrtak 5. listopada, započeo je međunarodni znanstveni skup koji će u dvodnevnom programu okupiti 25 eminentnih znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Program znanstvenog skupa koji se organizira u organizaciji Konzervatorskog odjela u Imotskom, Franjevačkog samostana iz Imotskog te Grada Imotskog (Pučko otvoreno učilište) započeo je pozdravnim riječima organizatora: Ivana Alduka iz Konzervatorskog odjela u Imotskom, fra Joška Kodžomana, provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja- Split te gradonačelnika Imotskog Ivana Budalića.

Nakon uvodnih riječi znanstveni skup koji se organizira u suradnji sa splitskim i zagrebačkim Filozofskim fakultetom,a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz financijsku potporu Splitsko-dalmatinske županije započeo izlaganjem domaćina, pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom, Ivana Alduka koji je govorio o novim istraživanjima imotskog srednjeg i ranog novog vijeka istaknuvši kako je nakon osnivanja 2007.godine Konzervatorski odjel u Imotskom započeo s brojnim poslovima oko obnove bogate i raznovrsne imotske kulturne baštine. Nakon domaćina Alduka zanimljivo izlaganje održali su Neven Isailović i Aleksandar Jakovljević sa Istorijskog instituta u Beogradu koji su govorili o "Distrikt i nahija Posušje (14-16-stoljeće)-primjer povijesnog diskontinuiteta". Iza dvadesetminutne pauze nazočnima je prezentiran rad profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa Odsjeka za povijest dr. Kornelije Jurin Starčević i dr. sc. Nenada Maočanina na temu "Osmansko-turska vladavina u Imotskom i okolici:istraživački radovi", a nakon njih o pastoralnoj skrbi za katolike u Imotski za vrijeme osmanske vlasti govorio je mr. sc. fra Jozo Grbavac iz Franjevačkog samostana u Imotskom. Na temu "Sv. Stolica i prostor osmanskog Balkana tijekom ranog novog vijeka:kontinuitet i promjene unutar kompleksne diplomatske povijesti" govorio je dr. sc. Nikša Varezić sa Filozofskog fakulteta u Splitu, a o "Oslobođenju Imotskog u izvještajima Papinske nuncijature u Veneciji" prof. dr. sc. Josip Vrandečić sa Filozofskog fakulteta u Splitu. Prvi dio prvog radnog dana završio je predavanjem dr. sc. Marka Rimca sa Filozofskog fakulteta u Splitu na temu "Kad je i kako Imotski prešao pod mletačku vlast".

Poslijepodnevni dio znanstvenog skupa započeo je radom dr. sc. Lovorke Čoralić i dr. sc. Maje Katušić sa Hrvatskog instituta za povijest "Vojnici iz imotskog kraja u mletačkim prekomorskim kopnenim postrojbama (18. stoljeće)", a potom izlaganjem doc. dr. sc. Ivana Botice sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu na temu "Hrvatskoćirlilična pisma iz Imotske krajine makarskom biskupu". O govoru Imotske krajine u 18. stoljeću govorio je dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica sa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, o Hasanaginici u koricama Fortisova morlakizma/balkanizma dr. sc. Marina Protrka Štimec sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a o migracijama u Imotskoj krajini i utjecaju masovnih migracija koje su pokretali ratovi kao npr. u doba oslobođenja od Turaka ili na kraju Drugog svjetskog rata, ali i napose 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća govorio je profesor emeritus dr. sc. Vlado Puljiz sa Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dr. sc. Mladenko Domazet sa Filozofskog fakulteta u Splitu izlagao je na temu "Imotska krajina između ustaljenih tokova života i modernizacijskih nastojanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća", a dr. sc. Marko Rimac i dr. sc. Marko Trogrlić, dvojac sa Filozofskog fakulteta u Splitu na temu "Očekivana i neočekivana smrt u Imotskoj krajini za vrijeme austrijske vladavine-ostavinski spisi i oporuke Kotarskog suda u Imotskom". Završno izlaganje prvog dana znanstvenog skupa imao je Radoslav Zaradić iz Državnog arhiva u Splitu koji je govorio o "Zlatno doba imotske privrede pred osvit suvremenog doba-proizvodnja duhana 188.-1929."