U povodu 20. obljetnice boravka Ivana Pavla II. u Hrvatskoj, 4. svibnja u velikoj dvorani Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu, priređen je Međunarodni znanstveni skup "Utjecaj pape Ivana Pavla II. na osamostaljenje Hrvatske države. Skup, na kojemu su uz nazočnost splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića i zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića sudjelovali eminentni znanstvenici iz Hrvatske i Poljske, organizirao je Konzulat Republike Hrvatske u Krakovu, Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu i Papinsko sveučilište Ivan Pavao II. u Krakovu.

Nakon uvodnih pozdrava uime domaćina prof. dr. Ivice Žižića, v. d. prodekana za znanost KBF- u Splitu, nazočnima se obratio nadbiskup Marin Barišić prenijevši pozdrave i isprike kardinala Stanislawa Dziwisza i kardinala Josipa Bozanića što nisu mogli nazočiti skupu. Prisjetio se izbora Karola Wojyle za papu rekavši: „Bio sam na trgu sv. Petra, promatrao bijeli dim i čuo riječi: 'Habemus papam Carlum Wojtyla…' 'É negro– crnac je', netko je uzviknuo! Bijeli dim je izabrao bijelog papu iza željezne zavjese – iz Bijele Hrvatske! I odmah, nakon prvog inauguracijskog nastupa svi prisutni čuvši njegov glas i sadržaj njegove homilije rekoše: 'Ovaj zna govoriti. Njega se sluša!' Da, bijeli dim Sikstinske kapele objavio je sretan izbor.“

Nadbiskup je istaknuo kako je Papa pokazao „neizmjernu ljubav prema jednom dijelu Kristova tijela – Kristove Crkve. Pokazao je ljubav prema hrvatskom narodu. I onda kada su ga razni svjetski moćnici, bolest i mnoge druge neprilike odvraćale od pohoda Hrvatskoj, on je hrabro stupio među hrvatski narod i pokazao mu koliko ga ljubi. Uvijek smo imali posebno mjesto u njegovu srcu kao dragi i voljeni narod. Dijelio je s nama patnje i nade onog vremena, zauzimao se za slobodu našeg naroda, a priznanjem Hrvatske kao slobodne, suverene i samostalne države omogućio je našem čovjeku da bude nanovo rođen za ovaj svijet. I nije se na tom zaustavio. Svojim pohodima Hrvatskoj vodio je hrvatskog čovjeka i društvo na još jedno novo rođenje – da bude novi stvor u Kristu!“

Doista, Hrvat može reći da je u papi Ivanu Pavlu II. imao iskrena prijatelja. To svjedoče i njegova tri pohoda Hrvatskoj, kao i dva katolicima u Bosni i Hercegovini. Nadbiskup Barišić je podsjetio da su se svi iznenadili kaka je papa za svoje jubilarno 100. putovanje izabrao malu, ali ljubljenu Hrvatsku. „Papa Wojtyla je s nama patio, ali se radovao i pjevao. Tko može zaboraviti njegov glas u velikom zboru mladih na susretu u Solinu, dok su pjevali pjesmu Rajska Djevo, kraljice Hrvata! Zlatnim slovima u povijesti grada Splita ostat će upisan skup na Žnjanu, gdje se Ivan Pavao II. susreo s velikim mnoštvom naroda. Ulaskom u najstariju katedralu na svijetu, katedralu Sv. Dujam, izgovorio je riječi koje vrlo dobro sažimaju svjetska i naša nacionalna zbivanja: 'Povijest ovdje nije šutjela!' Ovaj glas dobrog prijatelja koji je govorio dok su drugi šutjeli, trajno titra u našoj memoriji i ne dopušta nam da olako zaboravimo ono što smo.“ Naglasio je da čuvanju od zaborava pridonosi i ovaj Međunarodni skup kao i bronačni reljef autora Kuzme Kovačića, koji se nalazi u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu, u dvorani Ivana Pavla II., gdje su se zajednički susreli biskupi Hrvatske biskupske konferencije i sveti papa Karol. Brončani reljef u dvorani prikazuje papu Ivana Pavla II. koji u hodu prelazi prag nade i želi zajednički kročiti s čovjekom u treće tisućljeće.

„Mi Hrvati u jedno možemo biti sigurni. Ljubav pape Wojtyle prema nama nije prestala. Iz nebeske punine i zajedništva svetih on i danas želi hoditi s nama“, poručio je nadbiskup proglasivši skup otvorenim.

Potom se nazočnima obratio Pawel Wlodarczyk, počasni konzul RH u Krakovu (Poljska) naglasivši što je sve papa Ivan Pavao II. učinio na zbližavanju dvaju naroda – hrvatskog i poljskog koje je ljubio. Podsjetio je da je prvi dio ove konferencije održan u Krakovu u listopadu prošle godine te da je organizirana pod počasnim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Poljske Andrzeja Duda. Kazao je kako će slika koja prikazuje papu Poljaka i bl. Alojzija Stepinca, dvojicu heroja naći svoje mjesto u krakovskom svetištu te da se radi mozaik „Hrvatski oratorij“ koji će, također, imati povlašteno mjesto u spomenutom svetištu.

Riječ pozdrava uime Sveučilišta u Splitu uputio je prof. dr. Alen Soldo, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju koji je izrazio zadovoljstvo da se o ovoj temi raspravlja na znanstven način te da će konferencija zasigurno rezultirati novim prijateljstvima između Hrvata i Poljaka, između hrvatskog i poljskog naroda.

Uputivši pozdrav uime Splitsko-dalmatinske županije dožupan Luka Brčić je kazao kako je sv. Ivan Pavao II. prvi među mnogima koji su za vrijeme Domovinskoga rata prepoznali vjekovni san hrvatskoga naroda imati svoju samostalnu državu. On je volio hrvatsku narod, ali je i hrvatski narod volio svoga papu. To je bila uzvraćena i djelotvorna ljubav, naglasio je dožupan dodavši da je biti uz nekoga kad mu je najteže pokazatelj prave ljubavi i prijateljstva.

Potom su uslijedila predavanja. Budući da neki izlagači bili spriječeni doći njihova su izlaganja pročitana poput predavanja kardinala Stanislawa Dziwisza, umirovljenoga krakovskog nadbiskupa koje je nosilo naslov „Hrvatska kao inspiracija za Ivana Pavla II.“ Mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup govorio je o temi „Ivan Pavao II. u službi mira u Hrvatskoj“, a dr. sc. Sylwia Gorzna (Institut za povijest i političke znanosti Pomeranske akademije, Słupsk) o temi „Vatikan i rat u Hrvatskoj“. Izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin (Odjel za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište – Zagreb) naslovio je svoje izlaganje „Posjet Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994. godine – politički aspekt“, a Ive Livljanić, veleposlanik u miru govorio je o sjećanjima na susrete i razgovore s papom Ivanom Pavlom II. Prof. dr. sc. Stjepan Baloban (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Zagrebu) izlagao je o tome jesu li riječi “Zemljo Hrvatska Bog te blagoslovio” Ivana Pavla II. promijenile sliku Hrvatske? Dr. sc. Piotr Drag (Odjel za društvene znanosti, Papinsko sveučilište Ivana Pavla II. – Krakov) govorio je o Papinim riječima 6. lipnja 2003.: “Uvijek sam htio doći u Dubrovnik.“, a pročitano je izlaganje prof. dr. sc. dr. h. c. Emilia Marina (Hrvatsko katoličko sveučilište – Zagreb) o „Uspomenama o susretima s Ivanom Pavlom II., osobito za njegova pohoda Splitu 1998.“.

U poslijepodnevnom dijelu programa bit će pročitano predavanje izv. prof. dr. sc. Bože Skoke ((Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu) „Hrvatski identitet u govorima i porukama svetoga pape“. O antropološkim naglascima pohoda pape Ivana Pavla II. Splitu i Solinu 1998. govorit će dr. sc. Emanuel Petrov (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu), a predavanje Davora Ive Stiera (Hrvatski sabor) nosi naslov „Sveti Ivan Pavao II, Hrvatska i njena uloga u Europi“.