U povodu pete obljetnice smrti nadbiskupa Frane Franića splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je, u subotu 17. ožujka u konkatedrali Sv. Petra u Splitu, euharistijsko slavlje u koncelebraciji sa župnikom don Radojkom Vidovićem te ostalim svećenicima. Nadbiskup Franić rođen je 1912., za biskupa je zaređen 1950., a biskupovao je do 1988. godine. "Kao ljudi i vjernici osjećamo potrebu izraziti zahvalnost nadbiskupu Franiću za sve što je učinio za našu Crkvu u teškim i zahtjevnim vremenima. Našu zahvalnost nadbiskupu Franiću izražavamo kroz molitvu i euharistijsko slavlje, ali i simpozijem njemu u čast koji će se, povodom 100. obljetnice njegovog rođenja, održati od 29. studenoga do 2. prosinca u Splitu i rodnom mu Kaštel Kambelovcu. Sa simpozijem želimo osvijetliti sa različitih strana njegov lik i djelo. Zadužio je našu Crkvu samoprijegornim radom na duhovnom i pastoralnom, društvenom i kulturnom polju", kazao je nadbiskup Barišić na početku misnoga slavlja, koje je svojim pjevanjem uzveličao mješoviti konkatedralni zbor pod vodstvom don Miše Provića.

U svojoj je propovijedi nadbiskup Barišić naglasio Franićevu marijansku pobožnost. "Franić je posebno bio odan Blaženoj Djevici Mariji. U njoj je vidio zaštitnicu svoje vjere, ali i model ostvarenja Crkve. Prigodom osnivanja župa i izgradnje pastoralnih objekata, brojne je splitske župe posvetio Gospi: Pohođenje BDM (Spinut), Materinstvo BDM (Brda), Marija Pomoćnica kršćana (Kman), Prečisto Srce Marijino (Blatine-Škrape), Gospa od milosrđa (Žnjan). Kao da je s tim želio reći da ne možemo ostvariti svoj život bez Marijine zaštite", kazao je mons. Barišić podsjetivši da je suzaštitnica konkatedralne župe Gospa Ranjena, kojoj se nadbiskup Franić posebno utjecao u zagovor. U sklopu stambene zgrade nalazi se kapela Ranjene Gospe. U njoj je bio stari Gospin kip koji je oštećen prilikom bombardiranja stare crkve svetog Petra 1944. Stoga kapela i nosi ime Ranjene Gospe, a blagdan se slavi 23. siječnja. "Gospa Ranjena najbolje može razumjeti našu hrvatsku povijesti natopljenu krvlju i patnjama", naglasio je nadbiskup Barišić prisjetivši se i Franićevih pastoralnih pohoda župama i vjernicima Splitsko-makarske nadbiskupije, koji su ostali duboko utisnuti u memoriju ljudi toga doba. Međutim, on je posjećivao i povezivao i iseljenu Hrvatsku s Domovinom. Prvi je naš biskup koji je posjetio one najudaljenije Hrvate po svijetu: Australiju, Novi Zeland i Južnu Ameriku.
Na kraju svoje propovijedi splitsko-makarski nadbiskup osvrnuo se na korizmeno vrijeme i svetopisamska čitanja, koja pozivaju vjernike na bolje i dublje upoznavanje Boga, što je prvotni smisao korizmenog hoda. U svjetlu riječi koje je zapisao prorok Hošea: "Jer ljubav mi je mila, ne žrtve, poznavanje Boga, ne paljenice", upozorio je nadbiskup na opasnost farizejizma, na opasnost uspoređivanja sebe s drugima, pri čemu je drugi manje vrijedan i manje dobar nego ja. Pozvao je vjernike na iskrenu molitvu iz koje će proizići skrušenost i poniznost pred Bogom i ljudima, zaključivši: "Na tom korizmenom putu pravi nam je primjer i uzor Blažena Djevica Marija, učenica i učiteljica, koja može ohrabriti i učvrstiti našu vjeru, nadu i ljubav da bismo po primjeru nadbiskupa Franića izdržali naše 'velike subote', subote tišine i bolnog iščekivanja Gospodinova i našega Uskrsnuća".