U organizaciji Hrvatske redovničke konferencije (HRK) 22. i 23. rujna u franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu održani su 33. Redovnički dani o temi „Odgojno-obrazovno poslanje. Konstitutivna stvarnost redovničke karizme“.

Program je započeo u petak, 22. rujna, a nazočilo mu je više od stotinu redovnica i redovnika, Nakon uvodne molitve Trećega časa, skup je pozdravio fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Budući da su se godinama Redovnički dani odvijali u dominikanskom samostanu, a ove godine stjecajem okolnosti u franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja, naglasio je da bi bilo dobro da svake godine domaćin Redovničkih dana bude neka druga zajednica u Splitu kako bi se redovnici bolje međusobno upoznali. Podsjetio je da su redovnici odigrali veliku ulogu u organizaciji dolaska relikvije tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića u Split što može svima poslužiti na ponos i čast. Govoreći o samoj temi odgoja i obrazovanja podsjetio je na gorući problem kurikularne reforme o kojoj se raspravlja u hrvatskom društvu naglasivši da je izrazito važno što će se učiti u našim školama. Potaknuo je sve na cjeloživotno učenje i rast u spoznaji istine na koju smo pozvani. „Gledano iz kršćanske perspektive nije obrazovanje najvažnije (iako je veoma važno) nego rast u duhovnom i ljudskom smislu. Imamo prepametne ljude ali to nam ništa ne znači ako su nemoralni, ako su skloni poduzimanju nemoralnih radnji“, poručio je provincijal Kodžoman.

Prigodnu riječ uputio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, koji svake godine nazoči Redovničkim danima u Splitu, obrati se sudionicima s nekoliko riječi te predvodi euharistijsko slavlje što govori o podršci koju daje redovnicima u svojoj mjesnoj Crkvi. Pozdravivši nazočni skup naglasio je važnost i aktualnost teme, cjeloživotnog učenja, odgoja i obrazovanje koje je – kako reče - uvijek bilo važno. Osobito je podcrtao doprinos redovnika u odgoju i obrazovanju kroz našu povijest kazavši: „Redovnici i redovnice ispisali su najljepše stranice Katoličke Crkve, univerzalne ali i naše domovinske. Vjerujemo da nisu zaboravili pisati i da imaju još puno nadahnuća i ulja u svjetiljkama.“ Naglasio je da smo svi odgovorni za odgoj i obrazovanje od obitelji, preko vrtića, škola, fakulteta do onih koji rade u kuhinjama i domovima i daju svjedočanstvo ljudskih i kršćanskih vrednota. „Pitanje: 'Mogu li nešto učiniti na polju odgoja i obrazovanja?' – dobro je pitanje koje nas potiče da sa svojim talentima, sposobnostima, vještinama i različitim karizmama dajemo svoj doprinos odgoju i obrazovanju brojnih naraštaja. Od nas očekuje naše društvo, osobito roditelji i vjernici da će nam škole biti s planom i programom ne ideološkim i razdornim nego utemeljenim na stijeni.

33. Redovničke dane u Splitu otvorio je predsjednik Hrvatske redovničke konferencije fra Jure Šarčević koji je podcrtao misao pape Franje da je obrazovanje oblik evangelizacije. U tom je svjetlu prvo predavanje o temi „Edukacija i evangelizacija“ održao dr. fra Draženko Tomić sa Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na samome početku naglasio je kako treba razlikovati dva pojma: obrazovanje kao proces stjecanja znanja i vještina, odnosno kompetencija za neko zanimanje i odgoj kao ciljano i svrsishodno usvajanje nekoga vrijednosnog sustava.

Govoreći o evangelizaciji naglasio je da se od današnjih evangelizatora tj. navjestitelja Evanđelja traži da budu educirani o mjestu i vremenu gdje žele naviještati Radosnu vijest. Predavanjem je želio potaknuti na razmišljanje o tome kako stoji i kršćanski odgojno-obrazovni sustav. Zaključio je da je „današnjem čovjeku najbolje ponuditi holistički odnosno cjeloviti sustav odgoja i obrazovanja što znači da on usvaja činjenice koje uči u školi, na fakultetu ali da ih prožima jednom dubljom kršćanskom dimenzijom, čovjekoljublja i odnosa prema drugome.“ Zato bismo rekli, nastavio je dr. Tomić, da današnji obrazovni sustavi u sebi trebaju okupljati nekoliko komponenti: učiti je znati, spoznavati, učiti je živjeti s drugim i prihvaćati drugoga ali isto tako i samoga sebe. Za nas kršćane sve je to prožeto Kristovim utjelovljenjem i njegovom Radosnom vijesti.

Govoreći o izgradnji novih katoličkih škola dr. Tomić je kazao da su i naše državne škole vrijednosno i vjerski kroz vjeronauk i druge oblike dosta eksponirane, međutim nove katoličke škole svjedočile bi još življe i dublje istinu Evanđelja, ali ne zaboravljajući dostignuća modernih društava kao što su pluralizam, demokracija, tolerancija vrijednosti koje su općeprihvaćene u svijetu. Prijepodnevni dio programa, kojega je moderirao o. Anto Gavrić, završio je euharistijskim slavljem koje je predvodio nadbiskup Barišić.

Poslijepodnevni program započeo je predavanjem pod naslovom „Obrazovanje, kineziološka edukacija i religioznost“ koje je održao dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Prskalo. Nakon rasprave i zajedničke molitve Večernje uslijedilo je otvaranje izložbe slika s likovima hrvatskih svetaca i blaženika u tehnici ulja na platnu akademske slikarice Ivane Ćavar - „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“. Izložbu su organizirali Galerija hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato“ iz Zagreba i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana dr. Stjepan Kranjčić.

Drugoga dana, u subotu 23. rujna, nakon zajedničke molitve Trećeg časa predavanje pod naslovom „Izazovi obrazovanja i evangelizacije“ održala je dominikanka s. Ivana Pavla Novina, predavačica na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zatim je s. Janja Martina Katović, članica Družbe Klanjateljica Krvi Kristove i ravnateljica Dječjega vrtića u Glamoču (BiH), imala izlaganje „Odgojno-obrazovno djelovanje u ekumenskoj sredini“. Drugi dan završio je euharistijskim slavljem, nakon prigode za sakrament pomirenja, koje je predslavio fra Jure Šarčević, predsjednik Hrvatske redovničke konferencije.