Komemoracije 75. obljetnice pokolja u potkamešničkim selima

U povodu 75 godina od pokolja više od 1500 hrvatskih civila u selima podno Kamešnice, održane su svečane komemoracije: u Donjem Docu 26., u Rudi, Otoku i Krivodolu 28., i u Voštanama, Ljutu i Rožama 29. ožujka. Tih datuma 1944. godine, pripadnici njemačkih vojnih snaga, 7. SS divizije “Prinz Eugen”, na najokrutniji način ubili su djecu, žene i starce. Između ostalog, u Docu su ubili 272, Otoku 190, Rudi 282, u Voštanima 337 te u Krivodolu 151 osoba.

U Donjem Docu, 26. ožujka, obilježen je Dan sjećanja na 276 ubijene osobe, među kojima je bilo i 103 djece kao i beba stara tek tri dana. Događaj se odvijao pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora, Gordan Jandrokovića. Usprkos hladnom vremenu i snijegu, okupilo se više desetaka građana. Među brojnim uzvanicima bili su prisutni izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Mirjana Hrga, saborski zastupnik i bivši načelnik Lovreća Ante Babić (HDZ), dožupan splitsko-dalmatinski Luka Brčić, gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović i mnogi drugi.

Uoči komemoracije u župnoj crkvi sv. Martina održana je sveta misa zadušnica koju je predvodio generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije msgr. Miroslav Vidović, a u koncelebraciji je bilo nekoliko svećenika na čelu s župnikom don Ivanom Prelasom. Vijence su pred križem položila brojna izaslanstva, a među njima i braniteljske udruge i udruge stradalnika Domovinskoga rata, dok su u programu sudjelovali i učenici Osnovne škole "Gornja Poljica - Srijane", te klapa "Mirabella".

U Rudi, misno slavlje i polaganje vijenaca bilo je 28. ožujka. Misu za žrtve pokolja u crkvi Sv. Martina predvodio je vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan, uz koncelebraciju župnika Rude don Marina Matijaca, policijskog kapelana PU splitsko-dalmatinske don Marka Trogrlića, župnog vikara PU splitsko-dalmatinske don Hrvoja Relje, kapelana Zapovjedništva HRM-a don Branimira Projića, triljskoga dekana don Stipe Ljubasa i drugih župnika okolnih mjesta. Na misi su se okupili i gradonačelnik Grada Trilja Ivan Šipić, privremeni pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova splitsko-dalmatinske županije Damir Gabrić, zamjenik župana splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić, načelnik općine Otok Đula Dušan, predstavnici mjesnog odbora, članovi obitelji stradalih u pokolju i župljani.

Biskup Bogdan, spominjući se tragičnoga događaja koji je pogodio taj kraj pa i njegov rodni Donji Dolac, uputio je prigodnu homiliju: „U prigodi 75. obljetnice tragičnih stradanja naših roditelja, djedova, baka, rođaka, susjeda, sumještana, prijatelja i poznanika, došli smo i ove godine kao kršćanski vjernici moliti kod Gospodnjeg oltara za njihove duše.“ Biskup se osvrnuo na odlomak iz Evanđelja koji govori o tri stanja ljudskoga srca. Prvo stanje je ono nesretno u kojemu ljudi iskrivljuju istinu, niječu realnost i odbacuju činjenice samo kako ne bi poslušali Božji glas. Drugo stanje je ono u kojemu se Boga iskušava i prisiljava da dadne neki znak. Treće stanje je stanje udivljenja Božjem djelovanju. Ta slika iz Evanđelja o tri odgovora i reakcije na Božje djelovanje ponavlja se kroz čitavu ljudsku povijest: „Jedni se dive čudesnom Božjem djelovanju i priznaju ga; drugi pak traže izlike, nemalo puta i posve besmislene, kako bi ga krivo interpretirali i zanijekali; treći pak i pored očita Božjeg znaka, očitih Božjih djela, traže uvijek novi ‘znak’ kako bi mu povjerovali.“ Biskup je naglasio da svaki od ovih triju stavova ovisi o istinoljubivosti ljudskog srca. Sva drama ljudskog života, drama u kojoj se čovjek okreće k poniznom priznanju Božje moći i djelovanja ili se okreće protiv njih, odvija se u ljudskome srcu.

Kada je srce okorjelo i ne traži istinu onda nastaje nered i zlo koje je uzrok velikim zlodjelima kakvima smo svjedočili u XX. stoljeću, a uzrokovale su ih bezbožne ideologije fašizma, nacizma i komunizma. Biskup je istaknuo da je to važno posvijestiti i naglasiti kada se „spominjemo tragičnog događaja koji je prije 75 godina zavio u crno ovaj kraj i ovo mjesto“ jer su pripadnici zloglasne SS divizije „Prinz Eugen“ stigli u Rudu krajem ožujka 1944. i ukupno pobili 282 osobe. Vojni ordinarij je završio propovijed pozivom da se svih žrtava uvijek sjećamo u molitvi te da u svojim mislima, riječima i djelima trajno budemo i ostanemo u njegovoj istini i njegovoj ljubavi.

Nakon mise gradonačelnik Trilja Ivan Šipić, privremeni pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova splitsko-dalmatinske županije Damir Gabrić, zamjenik župana splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić, načelnik općine Otok Đula Dušan, predstavnici mjesnog odbora i članovi stradalih u pokolju položili su vijence i zapalili svijeće za stradale žrtve kod spomen obilježja.

U naselju Podi-Kundid svetu misu predvodio je fra Duško Botica, župnik Župe sv. Ivana Krstitelja Grab, a misa je služena za sve stradale s područja Poda i Krivodol. Na na spomen obilježja vijence su položili dožupan Luka Brčić i dogradonačelnik Trilja Ivan Bugarin. Tom progodom blagoslovljena je obnovljena spomen-kosturnica Kundid. Vijenci su položeni i svijeće zapaljne u Krivodolu i u Ratkovića-Podi.

Vojni ordinariju u RH mons.Jure Bogdan predvodio je, 29. ožujka, misno slavlje crkvi Presvetog Imena Isusova u Voštanama uz koncelebraciju domaćeg župnika don Matu Lekića, župnika Rude don Marina Matijaca, policijskog kapelana PU splitsko-dalmatinske don Marka Trogrlića, župnog vikara PU splitsko-dalmatinske don Hrvoja Relje i okolnih župnika. Na misi su sudjelovali gradonačelnik Grada Trilja i izaslanik predsjednika Sabora Ivan Šipić, zamjenik župana Splitsko–dalmatinske županije Luka Brčić, načelnik općine Otok Đula Dušan, predstavnici gradskih i županijskih vlasti i ustanova, članovi obitelji stradalih u pokolju i župljani.

Biskup je podsjetio na događaje prije 75 godina kada su u Voštanima vojnici pripadnici SS divizije „Prinz Eugen“ počinili strahovit zločin pri čemu je ubijeno 337 osoba. Istaknuo je da su ti strašni zločini primjer onoga što može učiniti ljudsko srce koje se udaljilo od Božanskog Srca: „Tamo gdje nema ljubavi prema pravom Bogu, nastupa 'ljubav' prema najrazličitijim 'drugim' i 'tuđim' bogovima – bogovima rase, klase, nacije, boje kože, bogovima požude tijela, očiju i oholosti života…“ Biskup je propovijed završio s molitvom da nas Bog sačuva od takvog idolopoklonstva i takve mržnje te da nas trajno sačuva u pravoj vjeri.