U Splitu, 06. travnja, u palači Milesi, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić otvorio je 15. Dane kršćanske kulture, međunarodnu manifestaciju pokrenutu 2005. u organizaciji nakladničke kuća Verbum. Višednevnim događanjima u obliku izložbi, predstava, koncerata, tribina, projekcija filmova i predstavljanja različitih projekata cilj je predstaviti bogatu riznicu hrvatske kulture koja je kroz prošlost nastajala nadahnuta kršćanstvom i danas se nastavlja obogaćivati djelima suvremenih umjetnika i kulturnih djelatnika. Split, Šibenik i Dubrovnik i ove su godine domaćini te manifestacije koja tradicionalno započinje u subotu prije pete korizmene nedjelje, a završava se u utorak u Velikom tjednu, kada se dodjeljuje nagrada Buvina osobi koja je svojim djelovanjem dala izuzetan doprinos kršćanskoj kulturi.

Direktor nakladničke kuće Verbum dr. sc. Miro Radalj na početku se svečanog otvaranja zahvalio svim autorima, sudionicima i posjetiteljima te istaknuo kako su Dani kršćanske kulture svojevrsna kulturno- duhovna priprava za blagdan Uskrsa. U ime ministrice kulture Nine Obuljen Korzinek nazočne je pozdravio šef Konzervatorskog odjela u Splitu dr. sc. Radoslav Bužančić, kazavši pri tom kako već 15 godina ova sjajna manifestacija pokazuje da kršćanska kultura predstavlja veći dio domovinske kulture te je ministarstvo s radošću podupire. U ime splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare njegov zamjenik Nino Vela zahvalio je organizatorima na „važnom događaju koji nam omogućuje da svake godine iznova svjedočimo ljepoti naše kulturne baštine nadahnute kršćanstvom“.

Prije no što je svečano otvorio ovogodišnje Dane kršćanske kulture splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić prisjetio se misli starog filozofa koji je, govoreći o razlici između čovjeka i životinje, ustvrdio kako je životinja zatvorena u oceanu vremena, a čovjek je jedino stvorenje koje može izdići glavu iznad te površine i horizonta vala te vidjeti nebo i zvijezde. Na tom je tragu i Mahatma Gandhi uočio tri životna prostora i u njima različite načine postojanja: ribe u moru šute, životinje se na kopnu oglašavaju, a ptice u zraku pjevaju. Čovjek, pak, sve te tri dimenzije obuhvaća i nadilazi, otvarajući se pritom prema svome Početku i u tome procesu otvaranja čovjek otkriva ljepotu. „Ta je ljepota prisutna u svim kulturama, posebno u našoj kršćanskoj i potrebno ju je vrednovati. Istina je da se hranimo kruhom, ali čovjek živi od ljepote“, kazao je nadbiskup i čestitao organizatorima - nakladničkoj kući Verbum, kao i svim sudionicima ovogodišnje manifestacije. „Neka svima nama Dani kršćanske kulture pomognu da budemo umjetnici na svoj način, jer stvoreni smo na sliku Božju i u nama je ugrađen talent umjetnika. Vrijeme Korizme prigoda je da obnovimo tu sliku u sebi“ , istaknuo je nadbiskup i podsjetio da je za sve sadržaje u sklopu manifestacije ulaz slobodan, zbog čega Dane kršćanske kulture možemo shvatiti kao zajednički dar svima nama.

Nakon otvaranja 15. Dana kršćanske kulture uslijedilo je otvaranje natječajno izložbenog Salona suvremene kršćanske likovnosti Ivo Dulčić koji je prvi put u sklopu ove manifestacije otvoren prošle godine, i to s ciljem da se snažnije predstave autori koji se u svom likovnom stvaralaštvu referiraju na pojam kršćanske sakralnosti. Ovogodišnji je salon, na kojem je 34 umjetnika izložilo 46 svojih radova, otvorio dr. sc. Branko Matulić i kazao da svaki od autora na toj izložbi u svome djelu govori o istini. Pri tom je podsjetio na Hegela koji je kazao kako umjetnost mora odbaciti sve što je svjetovno i približiti se istini samoj, a to je Bog. U svakom od izloženih djela, kazao je Matulić, nazire se dio te istine, jer je svaki od umjetnika na svoj način zahvatio u njezin zdenac.

U sklopu Salona suvremene kršćanske likovnosti Ivo Dulčić dodjeljuje se i Velika nagrada Salona koja je ove godine, prema izboru Umjetničkog vijeća Salona čiji su sastav činili: dr.sc. Branka Matulić, akademska kiparica Dijana Sesartić i akademski slikar Stjepan Ivanišević, pripala akademskom kiparu Kuzmi Kovačiću sa reljefom „Na hrvatskom žalu – konac VI. Stoljeća“.

„Nazivamo se društvom znanja koje je sve otkrilo i kojemu su sve tajne poznate, tragamo za bozonom, a nismo se suočili s notornom činjenicom da je na hrvatski žal doplovila istina križa. S olujom velikog petka, nakon tri dana tišine, drvo spasenja je zaplovilo mediteranskim morskim strujama i neprimjetno doplutalo na hrvatski žal. Pobornici društva znanja reći će da to tada nije bio hrvatski žal. Kuzma Kovačić to vrlo dobro zna - zna da ono što je doplutalo na žal ne vrednuje nikoga ni po krvnim zrncima, ni po boji kože, ni po vjeri, ni po rasi, ni po spolu, već prvenstveno po vjeri, ufanju i ljubavi. A kad to prihvatiš kao istinu, onda je taj žal svačiji, pa i hrvatski, a prvenstveno Kristov. Smaragdni preljev jadranskog hrvatskog mora, titraj vala na suncu i odbljesak pokojeg oblutka u kojemu se ogleda simbolika mora oplakanog, ali i suza oplakivanog križa, dovoljan su razlog da zavoliš sve ljude, sva žala, sva mora, a ponajviše svoje hrvatsko“, stoji u obrazloženju dodjele nagrade koje je pročitala Dijana Sesartić , kustosica Salona suvremene kršćanske likovnosti Ivo Dulčić. Sesartić je podsjetila na izreku da ispod velikog stabla ne raste ništa i zatim kazala da ispod Kuzminog stabla rastu predivne mladice koje se vide i u djelima mladih splitskih kipara na ovoj izložbi. "To su mladice koje je uzgojio Kuzma kao pedagog i likovnjak. Beskrajno smo sretni i zahvalni mu na toj predivnoj krošnji ispod koje raste budućnost našeg hrvatskog kiparstva i kršćanske kulture“, kazala je Dijana Sesartić.

Veliku je nagradu Salona Kuzmi Kovačiću uručio splitsko- makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. „Sretan sam da smo nastavili na tragu svojih predšasnika koji su u doba velikih nevolja, u vrijeme Jugoslavije i komunizma čuvali prostor slobode. Moje se kiparstvo rodilo iz vjere, u njemu živi i svjedoči o vjeri i smislu stvaralaštva“, kazao je ovogodišnji laureat zahvalivši se na nagradi i naglasivši pri tom da je „presretan i ganut zbog tog priznanja“.

Program otvaranja ovogodišnjih Dana kršćanske kulture vodila je Nevena Pleština, a korizmenim su je napjevima obogatili Vokalisti Salone. Manifestaciji su i ove godine pružili potporu mnogobrojni pokrovitelji i suorganizatori: Predsjednica Republike Hrvatske, Splitsko-makarska nadbiskupija, Dubrovačka i Šibenska biskupija, Ministarstvo kulture, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Šibensko-kninska županija, Grad Split, Grad Dubrovnik i Grad Šibenik.