Međunarodnim znanstvenim skupom "Sveti Jeronim znameniti Dalmatinski muž" u Splitu su u četvrtak 24. rujna počeli sedmodnevni Dani svetog Jeronima, kojima se obilježava 1600. obljetnica smrti toga sveca zaštitnika Dalmacije. Organizator Skupa su: Književni krug Split, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu.

Uime suorganizatora KBF-a u Splitu riječ pozdrava uputio je dekan Fakulteta prof. dr. Mladen Parlov naglasivši da je fakultet za svoga nebeskog zaštitnika izabrao sv. Jeronima iz više razloga. „Znameniti Dalmatinac ubraja se među četiri velika crkvena oca Crkve na Zapadu, no istodobno je od sve četvorice najučeniji, onaj koji je svojim djelom najviše zadužio zapadnu uljudbu. Podsjetimo kako je Jeronim svojim prijevodom Biblije postavio normu kršćanskog latinskog izraza koja će stoljećima biti podloga brojnim teolozima i piscima. Ali ne samo njima. Vulgata će postati temelj na kojemu će se graditi standardizacija narodnih jezika. Sjetimo se Marulićeve 'Judite' koju splitski humanist pjeva služeći se kao predloškom Jeronimovom Vulgatom te time postavlja kamen temeljac hrvatskog književnog jezika“, istaknuo je dr. Parlov.

Ne manje važan razlog izbora sv. Jeronima za sveca zaštitnika je stoljećima prenošena i podržavana legenda o Jeri kao izumitelju hrvatskog jezika i apostolu Slavena., kazao je dekan Parlov te nastavio: „Sjetimo se kako je već u 9. st. Hraban Maurus u svome rukopisu “De inventione linguarum“ zapisao, nepoznato na temelju čega, kako je Jeronim izumio glagoljicu. Legenda će naći plodno tlo kroz cijelu renesansu te će biti razlogom zbog kojega papa Inocent IV. 1247. dopušta bogoslužje na hrvatskom jeziku.“

KBF-u Splitu je u studenom prošle godine utemeljio Centar Hieronymianum na čelu kojega je dr. Ivan Bodrožić, s ciljem da postane europsko pa i svjetsko središte za proučavanje života i misli velikog Dalmatinca. Ovaj skup, druga po redu Hieronymiana, značajan je doprinos u tom pogledu, kazao je dr. Parlov zaključivši: „Vjerujem kako će ovaj znanstveni skup donijeti nove spoznaje o djelu sv. Jeronima, o njegovu utjecaju na europsku i hrvatsku kulturu.“

Prof. dr. don Ivan Bodrožić, profesor na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu i glavni organizator Skupa, rekao je kako će ovaj skup u dva dana okupiti  tridesetak domaćih i inozemnih stručnjaka koji će raspravljati o do sada nepoznatim elementima iz života svetog Jeronima u Dalmaciji. Bit će govora i o njegovu utjecaju na hrvatsku kulturu i baštinu, posebice glagoljšku, hrvatske renesansne pisce, na hrvatsku duhovnost na koju je sveti Jeronim utjecao preko franjevaca, o njegovu utjecaju na teologiju. Za svetoga Jeronima kazao je da je jedan od najvažnijih kršćanskih tumača Svetog pisma. "Zadužio je cijelu Crkvu svojim vrsnim poznavanjem, tumačenjem i prijevodima na latinski jezik Svetog pisma. Bio je veliki asketa, to jest pionir monaškog života na Zapadu. To su njegove zasluge po kojima ga cijela Crkva časti", naglasio je dr. Bodrožić. Izvijestio je o pokrenutoj inicijativi da se u Splitu utemelji Centar za sustavno istraživanje misli i djela svetog Jeronima.

Akademik Nenad Cambi istaknuo je da se Dalmacija ponosi svetim Jeronimom. "On nije  Hrvat, nego je Rimljanin i materinji jezik mu je latinski, ali rođen je u Dalmaciji i naš je zemljak. On je čovjek iz ovih krajeva, izrastao iz ovog podneblja te se posvetio širenju kršćanstva", rekao je Cambi. Ustvrdio je da je istaknuti srednjovjekovni splitski književnik i kršćanski humanist Marko Marulić prvi zapazio veliku ulogu svetog Jeronima za Dalmaciju te je štovao, njegovao i širio njegov kult.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban naveo je da je sveti Jeronim čeznuo za svojim rodnim dalmatinskim krajem. "Sveti Jeronim za sebe kaže da je Dalmatinac te je normalno da ga slavimo kao zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije", naglasio je Boban. Međunarodni znanstveni skup o svetom Jeronimu nastavljen je predavanjima a završit će u petak 25. rujna.