Svečanim otvaranjem, u petak 1. travnja u Splitu, započeo je trodnevni šesti Kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem. Kongres, koji je okupio oko 330 sudionika od toga 70 inozemnih predavača, održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva RH, Grada Splita i Europske asocijacije logopeda – ESLA, a bavit će se temom: „Izazovi moderne logopedije 2022. - Perspektiva i iskustva logopeda današnjice“. 

Prva se nazočnima obratila prof. dr. Draženka Blaži, predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa i čelnica Hrvatskog logopedskog društva. Pozdravivši nazočne naglasila je porast kompleksnih komplikacijskih jezičnih, govornih i glasovnih poremećaja, poremećaja slušanja, gutanja i hranjenja. Upozorila je da sam stručnjak jedne profesije ne može pružiti adekvatnu skrb koliko god bio stručan u svom području. Zadnjih dvadesetak godina logopedija kao interdisciplinarna i široka struka značajno se razvijala kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Iako je postala brzorastuća profesija, brzi rast sam po sebi ne znači ništa ako nije kvalitetan i ako nije utemeljen na znanstvenim istraživanjima i znanstvenim spoznajama koje iz njega proizlaze. Upravo stoga je svrha ovoga kongresa spoj znanosti i prakse koje se u logopediji ne mogu promatrati odvojeno, jedno bez drugoga ne ide, naglasila je dr. Blaži. O spomenutim poremećajima govorit će se putem više od 180 usmenih izlaganja, plenarnih predavanja, sekcija, okruglih stolova i postera.

U izjavi za vjersku emisiju „Radosna vijest“ dr. Blaži je kazala kako logopedija s drugim strukama razvija nove metode i u dijagnostici i u terapiji spomenutih komunikacijskih poremećaja. Naglasila je da je hrvatska logopedija jedna od pet najjačih logopedija u Europi.

Na pitanje koliko ima logopeda u Hrvatskoj i zašto ih kronično nedostaje, odgovorila je da u Hrvatskoj ima oko 1200-1300 logopeda a da ih nedostaje iz dva razloga: „Upisujemo mali broj studenata, a drugi razlog je nažalost porast svih poremećaja koje sam spomenula. Možda danas ranije i prepoznajemo poremećaje. S druge strane jako puno održavanih trudnoća se održi i mortalitet je smanjen ali dovodi do drugog problema - povećanog broja neurorizika koje prate te trudnoće.“ Dodala je da je kvaliteta života dobra komunikacija za koju je potrebna dobra logopedska terapija. Oko 40 % populacije ima neke oblike spomenutih poremećaja, a najviše ih je u predškolskoj dobi.

„Maksimalno na 5000 stanovnika mora doći jedan logoped, a u Hrvatskoj imamo jednog logopeda na 7000 stanovnika koji su raspoređeni uglavnom u velikim centrima, urbanim sredinama, a manje urbane sredine, ruralne sredine i otoci vape za logopedima. Moramo razmišljati o stvaranju mreže logopeda i decentralizaciji logopeda“, naglasila je dr. Blaži. Budući da je praktična vjernica, o čemu je više puta svjedočila za katoličke medije, posvjedočila je da je možda upravo stoga izabrala logopediju za zanimanje. „Jednom sam u razgovoru za Glas Koncila rekla da nije vjera ići svaki dan u crkvu a po izlasku iz crkve ne činiti dobro. Vjeru gledam kao poziv i poslanje, svjedočiti je životom i činiti dobro, a kroz logopediju puno dobroga možemo učiniti“, posvjedočila je dr. Blaži.

Nazočnima su se još obratili: predsjednica ESLA-e Norma Camilleri, dekan Edukacijsko-rehabilitacijsko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella i direktorica Turističke zajednice grada Splita Alijana Vukšić. Podršku Kongresu dali su i Edukacijsko-rehabilitacijski centar u Zagrebu, Turistička zajednica Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, a putem video poruke nazočnima je uspješan rad poželio ministar zdravstva Vili Beroš, koji je i službeno otvorio Kongres. Program otvaranja je glazbenim i plesnim točkama uzveličalo Kulturno umjetničko društvo „Jedinstvo“.