"Suvremeni govor o Božjim zapovijedima" bila je tema stručnoga skupa za vjeroučitelje u školi na području Splitsko-makarske nadbiskupije koji je priređen, u subotu 20. studenoga u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu, a organizirali su ga Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije i Agencija za odgoj i obrazovanje - podružnica Split. Molitveni početak pripremio je vjeroučitelj Hrvoje Rogulj iz OŠ Ivana Gorana Kovačića u Cisti Velikoj.

Okupljenim vjeroučiteljima, kojih je bilo oko dvjesto a među kojima su bili i vjeroučitelji Hvarske biskupije, najprije se pozdravnim riječima obratio predstojnik Katehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš. Naglasio je da su ovu temu izabrali zato što Božje zapovijedi kroz dvije-tisućljetnu povijest kateheze i vjeronauka zauzimaju važno mjesto. Dekalog i danas može u vjeronauku i katehezi poslužiti kao kratka formula životnih pravila koje svoj vrhunac nalaze u Isusovim dvjema zapovijedima ljubavi, prema Bogu i čovjeku. Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u svom je pozdravnom govoru naglasio kako Božje zapovijedi nisu prvotno nametnuti propisi, zabrane nego su izraz Božje ljubavi prema čovjeku; u njima je prisutan sam život, vrednote koje bismo trebali usvajati, prenositi i unositi u srca naše djece i mladih. Nazvavši vjeroučitelje svjedocima ljubavi i kršćanskih vrednota poželio im je uspješan i blagoslovljen rad na skupu, a još više u učionicama među vjeroučenicima.
Tema Dekaloga na stručnom skupu promotrena je kroz tri vida: biblijski i moralni u predavanjima te katehetsko-didaktički u pedagoškim radionicama. O duhu i filozofiji Tore govorio je prof. dr. Marinko Vidović, profesor biblijskih predmeta na splitskom KBF-u, dok je o Božjim zapovijedima kao izvoru etičnosti i moralnosti u suvremenom svijetu predavanje održao moralni teolog dr. Marijo Volarević, također s KBF-a u Splitu. Istaknuvši kako se u Bibliji izvorno govori o deset riječi, a tek u prijevodu Septuaginte o deset zapovijedi, dr. Vidović istaknuo je proročku dimenziju tih riječi koja se često zanemaruje u odnosu na zakonodavnu. Te zapovijedi nisu uvjeti koji omogućuju ljudima kontakt s Bogom nego im samo daju mogućnost ostanka u savezu s Bogom. "Neke zapovijedi Tore Isus potvrđuje, neke nadilazi, a nekima se suprotstavlja. Takvim pristupom pokazuje da zabranjuje i same korijene zla, da je u određivanju ispravnoga ponašanja usmjeren čovjekovoj nutrini. Toru treba integrirati u novost koju on donosi, a on želi nadići zakonsku logiku i usmjeriti ponašanje na ljubav. Volja Božja se ne smije i ne može vršiti samo zbog prisile ili prijetnji zakonskih sankcija. Ona se ispravno vrši samo u ime slobodnog prianjanja i opredjeljenja za nju", naglasio je predavač. Vrativši se na kraju svoga izlaganja na pojam Tore kao Božje volje i upute za red u svemiru, ali shvativši u svjetlu Isusova života i nauka da Logos nije samo razumnost i red u svemiru, da nije samo matematički um u temelju stvarnosti, nego i stvoriteljska ljubav po kojoj je sam Bog postao suputnik i supatnik sa svojim stvorenjem, dr. Vidović zaključuje "da je i u Starom i u Novom zavjetu ljubav temeljno počelo, a onda i načelo, uredba, uputa, pa čak i zakon ostvarenja svega stvorenoga u Bogu. Sveopći red i mir (sve - mir) proizlaze i oslonjeni su samo na praktičnu ljubav prema bližnjemu, odnosno na neophodno prevladavanje vlastitoga. Istina razuma je ljubav, a ljubav je istinski razum. U svomu jedinstvu razum i ljubav su, dakle, pravi temelj i pravi cilj svekolike zbilje. A temelj i cilj moraju biti zakon svakomu ponašanju, ukoliko ne želimo da ono bude jalovo, da ne iskoči iz zamisli Onoga koji nas je htio kao plodne sustvaratelje i suradnike svoje zamisli o sve - miru (svemiru)".
U drugom predavanju dr. Marijo Volarević skrenuo je pozornost na moderno sekularizirano društvo koje ne trpi apsolutnu etiku, ne trpi riječ zakon, a naglasak se stavlja na važnost savjesti i osobne slobode. Dekalog sadrži temeljne ćudoredne odrednice, posebice druga ploča koja predstavlja naravni moralni zakon i može poslužiti kao poveznica za stavove različitih religija i etika. Predavač je nabrojio suvremene probleme koji se mogu staviti u okvir Dekaloga tražeći za njih moralna rješenja. Naglasio je i kako moralni život ne obuhvaća samo čovjekov odnos prema drugima i društvu nego i njegov odnos prema Bogu na što upozorava prva ploča Dekaloga. "Pretežno negativna formulacija (zabrane) ima, uz laku shvatljivost i težnju općih pojmova za negativnim omeđenjem (kod čega je omeđena stvarnost ipak pozitivna veličina), poseban razlog u samom savezu: Izraelcu ne daje vršenje zapovijedi udio u savezu nego izabranje. On ne mora savez steći, ali ga može izgubiti. Ipak treba voditi računa da ćudoredni zakon SZ čuvaju svoju unutarnju obvezatnost i u NZ, ali oni više ne poprimaju svoju obvezatnost, tumačenje i sankciju na temelju Starog nego Novog zavjeta. Zato ove zapovijedi ne trebaju se shvaćati samo kao zabrane nego kao poticaj na dobro življenje. Kako reče Isus "Sve dakle, što želite da ljudi vama čine, činiti i vi njima. To je doista, Zakon i proroci" (Mt 7,12) Isus nije rekao što ne želite da ljudi vama čine, nemoj ni ti drugome. On kaže sve što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima! Pozitivna zapovijed. U tom kontekstu trebalo bi shvatiti i Dekalog, kao zakon koji usmjeruje naš razum, našu slobodu i našu volju (sva tri elementa koja uključuju jedan ćudoredni čin) kako se odnositi (činiti) najprije prema Bogu (bogoljublje), a onda i ljudima (čovjekoljublje)", zaključio je dr. Volarević.
Nakon predavanja razvila se vrlo živa i konstruktivna rasprava, u kojoj se mogla uočiti i prepoznati sva složenost suvremenog govora o Božjim zapovijedima današnjem čovjeku. Potom je predstojnik Katehetskog ureda don Josip Periš iznio vjeroučiteljima nekoliko važnih obavijesti, pozvavši ih na sudjelovanje u vjeronaučnoj olimpijadi i najavivši događaje koji ih očekuju. Predstavio je i podijelio vjeroučiteljima novi, sedamnaesti broj Svjedoka, godišnjaka Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Potom je Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk, prezentirala vjeroučiteljima elektroničku prijavu na stručne skupove koja će se primjenjivati od početka nove građanske godine. Uslijedile su i pedagoške radionice na temu "Dekalog u metodičkoj obradi prema vjeronaučnom programu", a vodili su ih voditelji stručnih vijeća. Oni su prezentirali po jedan ogledni vjeronaučni model na temu Dekaloga, a potom su sadržaj Dekaloga pokušali sadržajno i metodički prilagoditi različitim uzrastima učenika, ovisno o tome u kojim se vjeronaučnim godištima obrađuje Dekalog.