Započela Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama (I.)

Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama, s temom "'U početku bijaše Riječ' (Iv 1,1) - Prema izvrsnoj komunikaciji u vjeronaučnoj nastavi", započela je u četvrtak 25. kolovoza u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Na Školi, koja se 12. godinu za redom održava u Splitu, u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje RH, okupilo se oko 350 osnovnoškolskih vjeroučitelja i vjeroučiteljica, kao i predstojnici i predstojnice (nad)biskupijskih katehetskih ureda te profesori na teološkim i drugim učilištima.



Program je započeo molitvom koju su pripremili vjeroučitelji iz Zadarske nadbiskupije. Pozdravljajući okupljene vjeroučitelje i vjeroučiteljice, ugledne goste, predavače i voditelje pedagoških radionica te više savjetnice za vjeronauk, voditelj Povjerenstva za organizaciju i predstojnik Katehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš izrazio je nadu kako će i ova Katehetska škola, koja je jedan od najvažnijih godišnjih događaja u mjesnoj Crkvi, donijeti vjeroučiteljima nova saznanja, obogatiti ih novim iskustvima što će ih sigurno ohrabriti, potaknuti i motivirati za nove izazove pred kojima stoje na početku još jedne školske godine. Okupljenima se potom obratio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić ustvrdivši kako ovi skupovi pomažu u permanentnom obrazovanju vjeroučitelja i vjeroučiteljica, ali i u doživljuju zajedništva Crkve i naroda Božjega, u doživljaju njihova poslanja unutar Crkve. Osvrnuvši se na temu naglasio je da je ona aktualna, važna i izazovna te da je događaj utjelovljenja toliko važan da bi na svim TV postajama trebao biti glavna vijest, novost koja je ujedno odmor od bombardiranja svakodnevnim informacijama. Čestitavši svima 20. obljetnicu vjeronauka u školi, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. Dijana Vican u svom je pozdravnom govoru naglasila da je vjeronauk "prema svim znanstveno-empirijskim dokazima, nastavni predmet jednak svim drugim nastavnim predmetima u školi. Potvrđuju to učenici osnovnih i srednjih škola i njihovi roditelji/skrbnici koji punih dvadeset godina biraju vjeronauk u školi, a ne moraju ga birati." Osvrnuvši se na doba koje je društveno-kulturne vrijednosti podređivalo političkim ciljevima i u kojem je vjeronauk eliminiran iz obrazovnog sustava, državna tajnica naglasila je da naša suvremena povijest dokazuje "da pritješnjavanje nacionalne kulture do granica neslobode ostaje skriveno tinjati, da se najuzvišenije vrijednosti ne mogu tek tako zanijekati, da religioznost i duhovnost ne trebaju biti povjereni isključivo obitelji." S vjeronaukom u odgojno-obrazovnom sustavu, nastavila je dr. Vican, "obrazovna politika pokazuje otvorenost i odgovornost za sustavno i cjelovito pripremanje djece u svijet odraslih". Zaključila je kako tomu uvelike pridonose i ove Katehetske ljetne škole. Pohvalivši rad Katehetskih ljetnih škola, koji predstavlja model za promicanje i osmišljavanje ostalih stručnih usavršavanja, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinko Filipović naglasio je ozbiljnost i odgovornost vjeroučitelja prema djeci u školi. Budući da svima nedostaje prave, kvalitetne i produktivne komunikacije, komunikacije koja će ići k rješenju i otklanjati probleme, nesreću, nezadovoljstvo, poniženosti pozvao je vjeroučitelje da nastave odgovorno i susretljivo vršiti svoju zadaću učeći djecu pravim vrijednostima. "Vjeronauk je u proteklih dvadeset godina ispunio svoju odgojnu zadaću, ali i obrazovnu funkciju. Ispunio je ono što će našoj djeci zasigurno trebati: prepoznatljivost njihovog podrijetla, postojanja i identiteta kako nacionalnog tako i vjerskog", kazao je ravnatelj Filipović zaključivši da vjeroučitelji u tom smislu imaju posebnu zadaću. Nazočne je pozdravio i šibenski biskup Ante Ivas pozvavši nazočne da "zbiju svoje redove" jer samo tako kao Crkva mogu učiniti dobro za djecu i cijelu domovinu.
Otvarajući Katehetsku ljetnu školu, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup mons. Đuro Hranić također se osvrnuo na proteklih 20 godina vjeronauka u školi koji je postao, kako reče, "naš ambijent". U tom je surječju naglasio da sve važnije postaje pitanje: "je li škola (uz pomoć vjeronauka u školi) u svijesti najširih slojeva Crkve i naših župnih zajednica postala shvaćena kao ambijent našega redovitog crkvenog djelovanja, odnosno shvaćaju li naše župne zajednice da ste vi, vjeroučitelji, ondje u njihovo ime? Pitanje je koliko vi, vjeroučitelji, imate priliku osjetiti i doživjeti podršku župnih zajednica u svom radu, a ponekad se može postaviti i pitanje koliko je vama vjeroučiteljima ta podrška važna, koliko ste u župi prisutni, koliko je tražite i koliko pridonosite razvitku svijesti župne zajednice da je ona odgovorna za pastoral škole." Prihvaćenost vjeronauka u školi, nastavio je biskup Hranić, svakako će ovisiti o stalnim unutarnjim reformama. Međutim, zaključio je biskup, te reforme vjeronauka iznutra kao i izvrsnost komunikacije vjeroučenika s vjeroučenicima, s roditeljima i zbornicom ovise u prvom redu o otvorenosti svakoga za Objavljenu Riječ te sve to vodi samo jednom cilju - osobnom susretu s Trojedinim Bogom objavljenim u Isusu Kristu.
Prvo predavanje na temu "U početku bijaše Riječ. Bog u ljudskoj riječi - različitost govora o Bogu u Bibliji" održao je prof. dr. sc. Marinko Vidović. Polazeći od suvremenoga u pragmatični razum uronjenoga obezvrjeđivanja riječi, dr. Vidović u uvodu ukazuje na njezino drugačije poimanje u Bibliji, koja je nikla u kulturi usmene predaje i gdje se pod riječju podrazumijeva sukus stvarnosti, pozadinu svega onoga što čovjek iskusuje i različitim emotivnim i mentalnim operacijama izlučuje, shvaća, prihvaća i izriče kao bitnu odrednicu svoga ostvarenja u vremenu i prostoru, ali i nadilazeći ih. Kao takva, riječ je izraz Božjega očitovanja, koje započinje stvaranjem svega, nastavlja se u povijesti događajima i riječima, posve ljudskim riječima koje mi vjernici prihvaćamo kao Bogom nadahnute, a završnu fazu i puninu doseže u utjelovljenoj Riječi, u osobi Isusa iz Nazareta koji je "odsjaj Slave i otisak Bića njegova€ť. Spomenuta trodioba (stvaranje, povijest, utjelovljenje) Božjega očitovanja okosnica je izlaganja o različitosti Božjega govora u Bibliji. I starozavjetni i novozavjetni Božji govor zaključeni su kratkim sažetcima koji ukazuju na dosljednost i kontinuiranost Božjega govora u promjenjivim povijesnim uvjetima ljudskoga života. Bog govori čovjeku, ali ne bez uvažavanja njegova shvaćanja, razumijevanja i tumačenja stvarnosti. Odatle i različitost i bogatstvo Božjega govora u Bibliji, zaključuje dr. Vidović. 
Prof. dr. sc. Ante Mateljan održao je predavanje na temu "Uronjen u Božju Riječ. Duhovnost vjeroučitelja kao temelj ophođenja prema učeniku". Izlaganje je podijelio u dva dijela. U prvom, uvodnom dijelu istaknuto je apsolutnu vlastitost kršćanske vjere, izraženu u prologu Ivanova evanđelja: "Riječ tijelom postade i nastani se među nama" (Iv 1,14); te u članku vjerovanja: "Vjerujem u Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega €¦ koji je radi nas i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od djevice Marije i postao čovjekom." Prema KKC navještaj Riječi ima za cilj: spoznati/upoznati Božju ljubav; slijediti put Božje ljubavi; postati dionici/zajedničari Božje ljubavi. Vjernost Bogu i čovjeku, o čemu govori Opći katehetski direktorij kao i temeljna polazišta "Plana i programa katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi", ostvaruje se tako da se vodi prema susretu djece i mladeži s osobom Isusa Krista. Da bi se to dogodilo, nužna je ne samo pouka u skladu s kršćanskom vjerom, nego nadasve osobno svjedočanstvo djelotvornosti Riječi Božje u životu vjeroučitelja, naglasio je dr. Mateljan. U drugom dijelu, na meditativni način, kroz deset riječi, izražene su bitne značajke prisutnosti Riječi u vjerniku, a polazna točka je Isusov govor na Gori blaženstava. Izlaganje je završio zahvalnim blagoslovom za darovanu Riječ i sve riječi - kojima vjeroučitelj poučava, prenosi i svjedoči otajstvo vječne Božje Riječi - a koje su dar u Duhu ljubavi. Oba su predavanja izazvala brojna pitanja na koja su predavači nastojali strpljivo i stručno odgovarati. Programu je nazočio i predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda prof. dr. Ivica Pažin te viša savjetnica za školski vjeronauk pri Agenciji profesorica Sabina Marunčić. U popodnevnom dijelu rad se nastavlja u 16.30 sati pedagoškim radionicama s temama bibliodrama, dramske igre i tehnike u nastavi vjeronauka te glazba i ritam u nastavi vjeronauka. Misno slavlje za sudionike škole u 18.30 sati u splitskoj katedrali predvodit će biskup Đuro Hranić.


 

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Prigodom prve godišnjice od osnutka vjeroučiteljskog portala Splitsko-makarske nadbiskupije „Mreže Riječi“ ...
U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, u subotu, 23. ožujka 2024. godine održana je godišnja ...
Portal Mreže Riječi predstavlja novu emisiju "Minute za knjigu".
U novom podcastu Mreža Riječi naša suradnica Angelina Gašpar razgovarala je s fra Gabrijelom Jurišićem.
U organizaciji Katehetskog ureda, u subotu 17. ožujka, održan je XXII. susret maturanata Splitsko-makarske ...
U suradnji s profesorom fra Domagojem Runjom donosimo razmatranje za petu korizmenu nedjelju.
Drugi međubiskupijski stručni skup u 2023./2024. školskoj godini za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola ...
U suradnji s profesorom fra Domagojem Runjom donosimo razmatranje za 4. korizmenu nedjelju.