[sigplus] Critical error: Image gallery folder old_gallery/2234 is expected to be a path relative to the image base folder specified in the administration back-end.

U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje, u Splitu je u ponedjeljak, 24. kolovoza, s radom zapoĂ„Ťela Katehetska ljetna Ă…ˇkola za vjerouĂ„Ťiteljice i vjerouĂ„Ťitelje u osnovnim Ă…ˇkolama. 350 sudionika okupilo se u prostorijama Nadbiskupskog sjemeniĂ…ˇta u Splitu kako bi tijekom dva radna dana nazoĂ„Ťilo i aktivno sudjelovalo u zanimljivim predavanjima, pedagoĂ…ˇkim radionicama i popratnim kulturno-umjetniĂ„Ťkim i duhovnim programom pod okvirnom temom €žOdgoj za mir€œ.

Nakon uvodne molitve koju su pripremili vjerouĂ„Ťitelji iz Ă… ibenske biskupije, prvi radni dan Ă… kole zapoĂ„Ťeo je pozdravnim govorom organizatora i domaĂ„€ˇina don Josipa PeriĂ…ˇa, voditelja povjerenstva Katehetske Ă…ˇkole i predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. NaglaĂ…ˇavajuĂ„€ˇi sloĂ…ľenost i pluralnost aktualnog Ă…ľivotnog trenutka PeriĂ…ˇ je pozvao na nuĂ…ľnost promicanja kulture mira i suĂ…ľivota kroz cijeli odgojno-obrazovni sustav u kojem vjeronauk uvaĂ…ľavajuĂ„€ˇi tuĂ„€?i, ali i Ă„ŤuvajuĂ„€ˇi vlastiti identitet, ima posebno mjesto.

Njegove rijeĂ„Ťi potvrdio je i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin BariĂ…ˇiĂ„€ˇ izraĂ…ľavajuĂ„€ˇi nadu kako Ă„€ˇe bogatstvo sadrĂ…ľaja i programa ovogodiĂ…ˇnje Katehetske ljetne Ă…ˇkole sve njezine sudionike uĂ„Ťiniti zauzetim glasnicima i svjedocima mira meĂ„€?u djecom i mladima. O vaĂ…ľnosti Ă…ˇkolskog vjeronauka i njegovoj preventivnoj ulozi u ponaĂ…ˇanju mladih govorila je i Jadranka Ă…˝arkoviĂ„€ˇ PeĂ„ŤenkoviĂ„€ˇ, nova ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje koja je ovaj skup ocijenila kao vrijednu priliku za struĂ„Ťno usavrĂ…ˇavanje vjerouĂ„Ťitelja koji su najzasluĂ…ľniji za pozitivno prepoznavanje vjeronauka u okviru cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava.

Prigodnim rijeĂ„Ťima sudionicima se obratio i mons. Ă„?uro HraniĂ„€ˇ, predsjednik VijeĂ„€ˇa HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju, koji je odgoj za mir u kontekstu Ă…ˇkolskog vjeronauka definirao kao odgoj za vrednote i stavove. Pri tome je izdvojio pitanje odgovornosti kao stoĂ…ľerne druĂ…ˇtvene vrednote o kojoj ovisi funkcioniranje cjelokupne druĂ…ˇtvene zajednice, a mir je ocijenio kao proces koji treba sustavno i temeljito provoditi u okviru veĂ„€ˇeg zalaganja za izgradnju civilizacije ljubavi.

Nakon pozdravnih rijeĂ„Ťi i kraĂ„€ˇeg uvoda u rad Ă… kole od strane prof. dr. Ivice PaĂ…ľina, predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK, uslijedilo je prvo tematsko predavanje koje je pod naslovom €žBiblijsko poimanje mira€œ odrĂ…ľao prof. dr. Marinko VidoviĂ„€ˇ, redoviti profesor biblijskih predmeta na splitskom KBF-u. PolazeĂ„€ˇi od tumaĂ„Ťenje etimoloĂ…ˇkog znaĂ„Ťenja rijeĂ„Ťi €žmir€œ u slavenskim i klasiĂ„Ťnim jezicima, prof. VidoviĂ„€ˇ posebno se osvrnuo na kontekstualizaciju ovog pojma i njegovo viĂ…ˇeznaĂ„Ťno tumaĂ„Ťenje u biblijskim spisima. Pri tome je podsjetio da hebrejski pojam €žĂ…ˇalom€œ ne znaĂ„Ťi samo fiziĂ„Ťko zdravlje, obiteljsko blagostanje i dobrobit, veĂ„€ˇ i iskljuĂ„Ťivanje greĂ…ˇnosti, savezniĂ„Ťki odnos s Bogom i vjerniĂ„Ťki stav prihvaĂ„€ˇanja BoĂ…ľje otajstvenosti. Posebnu pozornost VidoviĂ„€ˇ je dao starozavjetnom poimanju mira kroz njegovu individualnu, druĂ…ˇtveno-politiĂ„Ťku i mudrosnu dimenziju. Osobna dimenzija mira tako se posebno ocrtava u psalmima koji nude razliĂ„Ťita poimanja mira, ali i nemira u susretu s BoĂ…ľjom blizinom i shvaĂ„€ˇanju vlastite greĂ…ˇnosti. DruĂ…ˇtveno-politiĂ„Ťku dimenziju mira Stari zavjet prvenstveno vidi kao odsutnost ratova i sukoba Ă…ˇto opet ovisi o otklanjanju zla i nereda iz druĂ…ˇtvene zajednice te zalaganju za pravdu i zaĂ…ˇtitu slabijih. Mudrosno viĂ„€?enje mira odnosi se pak na otklanjanje bezboĂ…ľnosti i nade u besmrtnost koja svoje ispunjenje vidi u konaĂ„Ťnom i vjeĂ„Ťnom zajedniĂ…ˇtvu s Bogom.

Novozavjetno poimanje mira vidljivo u evanĂ„€?eoskim tekstovima prvenstveno je odreĂ„€?eno definitivnim BoĂ…ľjim zahvatom u ljudsku povijest kroz osobu Isusa iz Nazareta kojeg se vjerom prepoznalo kao Mesiju i Sina BoĂ…ľjega. Na to se nadovezuje i sv. Pavao koji na mir ne gleda kao na gotovu datost veĂ„€ˇ kao na neĂ…ˇto Ă…ˇto Ă„Ťovjek mora razvijati potaknut od Duha Svetoga.

Nakon kraĂ„€ˇe rasprave po zadanoj temi uslijedilo je drugo predavanje koje je pod naslovom €žKrĂ…ˇĂ„€ˇanstvo kao religija mira€œ odrĂ…ľao prof. dr. Marko TrogrliĂ„€ˇ, redoviti profesor moderne i suvremene hrvatske povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. OslanjajuĂ„€ˇi se na evanĂ„€?eoske tekstove, posebice na Govor na gori, prof. TrogrliĂ„€ˇ naglasio je mir kao temeljnu odrednicu krĂ…ˇĂ„€ˇanstva koje moĂ…ľda viĂ…ˇe nego ostale religije zagovara suĂ…ľivot s drugima. Pri tome je istaknuo stav mnogih znanih i neznanih krĂ…ˇĂ„€ˇana koji su u prvim stoljeĂ„€ˇima krĂ…ˇĂ„€ˇanstva odbijali vojnu sluĂ…ľbu povezanu s carskim kultom, a o Ă„Ťemu svjedoĂ„Ťe brojni otaĂ„Ťki spisi Ireneja, Hipolita, Tertulijana, Ciprijana i Origena. U kasnijem vremenu ranog i razvijenog srednjeg vijeka, uslijed novih politiĂ„Ťkih i druĂ…ˇtvenih prilika, krĂ…ˇĂ„€ˇanstvo mijenja svoj stav pa se u obranu mira u prvi plan stavlja pojam tzv. €žpravednog rata€œ kojeg najbolje elaboriraju sv. Augustin i sv. Toma Akvinski. No i tu su, prema rijeĂ„Ťima predavaĂ„Ťa, postojale odreĂ„€?ene iznimke zalaganja za obustavu ratovanja i zaĂ…ˇtitu ugroĂ…ľenih slojeva druĂ…ˇtva, za Ă…ˇto su pak bile zasluĂ…ľne pojedine redovniĂ„Ťke zajednice. U novovjekovnom razdoblju, poĂ„ŤevĂ…ˇi od renesanse, mirovne inicijative vezuju se uz ideje politiĂ„Ťke filozofije Imanuela Kanta, Erazma Roterdamskog i Thomasa Moora kao odgovor na razliĂ„Ťite izazove modernih ratnih sukobljavanja. U zadnjem dijelu predavanja TrogrliĂ„€ˇ se osvrnuo na crkveni nauk o miru u 20. st., napose u suvremenoj epohi uoĂ„Ťi, izmeĂ„€?u i nakon dvaju velikih svjetskih ratnih sukoba: od mirovne poruke pape Benedikta XV., preko poruka papa Pija XI. i Pija XII., pa sve do poznate enciklike Pacem in Terris Ivana XXIII.Ă‚  Sve ove inicijative odredile su koncilsko i postkoncilsko poimanje mirotvorstva koje krĂ…ˇĂ„€ˇanstvo i dalje mora zauzeto promicati Ă…ˇireĂ„€ˇi poruku mira, za mir raditi i za njega zduĂ…ˇno moliti, zakljuĂ„Ťio je prof. Marko TrogrliĂ„€ˇ.

I nakon ovog predavanja razvila se zanimljiva rasprava nakon koje je odmah uslijedilo predavanje o cjelovitoj kurikularnoj reformi Ă…ˇkolstva u RH o kojoj je govorio dr. sc. Boris JokiĂ„€ˇ, voditelj struĂ„Ťnog tima za njezinu provedbu. Ovu aktualnu i pomalo kontroverznu temu prof. JokiĂ„€ˇ nastojao je Ă…ˇto saĂ…ľetije i dinamiĂ„Ťnije pribliĂ…ľiti okupljenim vjerouĂ„Ťiteljima traĂ…ľeĂ„€ˇi od njih minimum povjerenja u reformu koja bi, prema njegovim rijeĂ„Ťima, trebala osigurati osnaĂ…ľivanje uloge i jaĂ„Ťanje profesionalnosti vjerouĂ„Ťitelja, kao i njihovu veĂ„€ˇu autonomiju i smanjivanje vanjskih pritisaka. GovoreĂ„€ˇi o stupnjevitom uvoĂ„€?enju promjena kroz izradu kurikuluma, novog sustava vrednovanja i ocjenjivanja, te sustavno osposobljavanje uĂ„Ťitelja, JokiĂ„€ˇ je istaknuo temeljne ishode reforme kao Ă…ˇto je razvoj temeljnih kompetencija za cjeloĂ…ľivotno uĂ„Ťenje, poveĂ„€ˇanje funkcionalne pismenosti uĂ„Ťenika, te povezanost obrazovanja s interesima, Ă…ľivotnim iskustvima, potrebama i moguĂ„€ˇnostima uĂ„Ťenika.
Nakon stanke za ruĂ„Ťak, poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne Ă…ˇkole protekao je u znaku triju pedagoĂ…ˇkih radionica s izborom i prezentacijom biblijskih sadrĂ…ľaja na temu mira i pomirenja, govorom o miru u nauku Crkve, te odgojnim nastojanjima oko mira u razredu koje su pripremile i predvodile vjerouĂ„Ťiteljice iz Splitsko-makarske nadbiskupije. Sve je zaokruĂ…ľeno zajedniĂ„Ťkim misnim slavljem koje je u sjemeniĂ…ˇnoj kapeli predvodio nadbiskup mons. Marin BariĂ…ˇiĂ„€ˇ. NadovezujuĂ„€ˇi se na misna Ă„Ťitanja, nadbiskup je krĂ…ˇĂ„€ˇansko nastojanje oko mira usporedio s traĂ…ľenjem Mesije od strane Natanaela ili Bartolomeja kao i zauzetim svjedoĂ„Ťenjem vjere brojnih svetaca i blaĂ…ľenika meĂ„€?u kojima je bio i Miroslav BuleĂ…ˇiĂ„€ˇ, mladi kateheta koji je u trenutcima svoje muĂ„ŤeniĂ„Ťke smrti opraĂ…ˇtao svojim ubojicama. U tom smislu, nadbiskup je pozvao sve vjerouĂ„Ťitelje da u svom svakodnevnom radu vjerno svjedoĂ„Ťe istinu mira, te je takvu prenose svojim uĂ„Ťenicima.

I drugi dan Katehetske ljetne Ă…ˇkole za vjerouĂ„Ťiteljice i vjerouĂ„Ťitelje u osnovnim Ă…ˇkolama protekao je u znaku tematskih predavanja, pedagoĂ…ˇkih radionica i prigodnog kulturno-umjetniĂ„Ťkog programa. Nakon zajedniĂ„Ťke molitve koju su pripremili i predvodili vjerouĂ„Ťitelji iz DubrovaĂ„Ťke biskupije, uslijedilo je predavanje koje je pod naslovom €žMir i pomirenje u kontekstu Domovinskog rata€œ odrĂ…ľao doc. dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. IstiĂ„ŤuĂ„€ˇi neraskidivost procesa praĂ…ˇtanja s istinom temeljenom na stvarnim Ă„Ťinjenicama Nazor je podsjetio kako se o Domovinskom ratu, a posebice o vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja viĂ…ˇe govori u kontekstu njegovih posljedica nego uzroka. €€ś Posljedice rata i danas su primjetne, a prevladati se mogu iskrenim dijalogom svih pripadnika i zainteresiranih skupina u hrvatskom druĂ…ˇtvu, odnosno suoĂ„Ťavanjem s Ă„Ťinjenicama, istaknuo je Nazor dodavĂ…ˇi kako je objektivni govor o posljedicama rata povezan s utvrĂ„€?ivanjem njegova uzroka i poĂ…ˇtivanjem kronologije dogaĂ„€?aja.

U tom smislu, sluĂ…ľeĂ„€ˇi se povijesnim Ă„Ťinjenicama, tekstovima i zemljovidima, predavaĂ„Ť je iznio saĂ…ľeti pregled velikosrpske politike za Ă„Ťije su ideje zasluĂ…ľni poznati srpski intelektualci od poĂ„Ťetka 19. st. pa sve do danaĂ…ˇnjih dana. Stoga i ne Ă„Ťudi, kazao je Nazor, da i danaĂ…ˇnja vladajuĂ„€ˇa garnitura u Srbiji ne odustaje od istog, a podrĂ…ˇku za to naĂ…ľalost ima i od strane Srpske pravoslavne crkve. ZnaĂ„Ťajan dio svog predavanja Nazor je posvetio tumaĂ„Ťenju procesa diplomatskih pregovora i raspoloĂ…ľenju meĂ„€?unarodne zajednice koja je, unatoĂ„Ť brojnim apelima i mirovnim inicijativama hrvatske strane, sa stanovitom rezignacijom gledala na velikosrpsku agresiju i brojne zloĂ„Ťine na podruĂ„Ťju Hrvatske i susjedne BiH. U toj situaciji Hrvatska je politika bila primorana svoj, ali i susjedni teritorij, zaĂ…ˇtititi vojnim putem, Ă…ˇto je na koncu i dovelo do konaĂ„Ťnog zavrĂ…ˇetka sukoba i oslobaĂ„€?anja do tada okupiranog hrvatskog teritorija.

No uza sve to, za rat i zloĂ„Ťin u Hrvatskoj ne smije se prozivati cijeli srpski narod jer je i meĂ„€?u njegovim redovima bilo onih koji su se protivili velikosrpskoj ideji, te u samom ratu spaĂ…ˇavali Ă…ľivote mnogih Hrvata. Zlodjela koja su se pak dogaĂ„€?ala od strane pojedinih pripadnika Hrvatske vojske naĂ…ˇe je pravosuĂ„€?e uglavnom kazneno procesuiralo, te se ne moĂ…ľe kazati da je nad hrvatskim graĂ„€?anima srpske nacionalnosti izvrĂ…ˇen planski genocid. Stoga nas s pravom trebaju zabrinjavati istupi danaĂ…ˇnjih politiĂ„Ťara u Srbiji koji ratni poraz smatraju tek €žprvim poluvremenom€œ u daljnjem propagiranju velikosrpske hegemonije, zakljuĂ„Ťio je u svom predavanju dr. Ante Nazor.

Kako u svemu tome ipak smoĂ„€ˇi snage za opraĂ…ˇtanje, te poput prvog hrvatskog predsjednika kazati kako onaj koji ne praĂ…ˇta sije klimu mrĂ…ľnje, pokuĂ…ˇao je u svom predavanju izloĂ…ľiti fra BoĂ…ľo Vuleta, nekadaĂ…ˇnji ravnatelj FranjevaĂ„Ťkog instituta za kulturu mira. Na temu €žObrazovanje i odgoj za mirotvorstvo na osnovu evanĂ„€?eoskih paradoksa€œ Vuleta je sam pojam paradoksa ocijenio kao bitni instrument rasuĂ„€?ivanja koji potiĂ„Ťe aktiviranje i interakciju, te se moĂ…ľe prepoznati kao specifiĂ„Ťnost krĂ…ˇĂ„€ˇanskog odgoja i obrazovanja za mir i mirotvorstvo. MeĂ„€?u brojnim evanĂ„€?eoskim paradoksima izdvojen je Isusov €žGovor na Gori€œ te navijeĂ…ˇtanje kraljevstva BoĂ…ľjeg u kojem vlada red koji nadilazi ljudsku logiku. U tom smislu ide i poruka praĂ…ˇtanja i €žokretanja drugog obraza€œ koja se, prema Vuleti, poklapa s opĂ„€ˇim ciljevima odgoja za mirotvorstvo: odgoj izvan kolektivistiĂ„Ťkih i ideologijskih vizija krĂ…ˇĂ„€ˇanstva, odvajanje vjere od politike, podrĂ…ˇka demokraciji i graĂ„€?anskom druĂ…ˇtvu, protivljenje fundamentalizmu i integrizmu, te pokuĂ…ˇaj mijenjanja sebe, a ne svijeta.

O pitanjima i dvojbama izraĂ…ľenim u oba tematska predavanja meĂ„€?u sudionicima se razvila Ă…ľustra i dinamiĂ„Ťna rasprava, Ă…ˇto je joĂ…ˇ jedan dokaz aktualnosti i dobrog odabira okvirne teme ovogodiĂ…ˇnje Katehetske ljetne Ă…ˇkole. Zainteresiranost vjerouĂ„Ťitelja pogotovo se ogledala u njihovom sudjelovanju na pedagoĂ…ˇkim radionicama Ă…ˇto je, izmeĂ„€?u ostalog, naglaĂ…ˇeno i u samom izvjeĂ…ˇĂ„€ˇu pri kraju Katehetske Ă…ˇkole. Kroz tri zadane teme u dvanaest radnih skupina sudionici su otkrivali nove naĂ„Ťine interpretacije biblijskih tekstova na temu mira, analizirali su crkvene dokumente koji govore o miru, te su upoznavali razliĂ„Ťite strategije i metode koje pomaĂ…ľu u prevenciji disciplinskih problema u razredu.

Ă… kola je obogaĂ„€ˇena i kulturno-umjetniĂ„Ťkim programom kroz prikaz monodrame €žDjeĂ„Ťak koji je govorio Bogu€œ koja je uĂ‚  reĂ…ľiji Damira MaĂ„€?ariĂ„€ˇa i glumaĂ„Ťkoj izvedbi Gorana KoĂ…ˇija na potresan naĂ„Ťin progovorila o tragiĂ„Ťnom stradanju Ă…˝idova za vrijeme Drugog svjetskog rata. Po veĂ„€ˇ ustaljenoj praksi Ă… kola je okonĂ„Ťana zavrĂ…ˇnom raspravom i okruglim stolom u kojoj su vjerouĂ„Ťitelji i ovog puta izmijenili svoja iskustva, te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom ovakvih susreta. Njihova razmiĂ…ˇljanja na koncu je objedinio Ivica PaĂ…ľin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK, potaknuvĂ…ˇi vjerouĂ„Ťiteljice i vjerouĂ„Ťitelje na njihovĂ‚  daljnji doprinos u integralnom odgoju uĂ„Ťenika za kulturu dijaloga, tolerancije i mirotvorstva.

{gallery}old_gallery/2234{/gallery}