U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i Agencije za odgoj za obrazovanje, u subotu, 4. ožujka 2017. održan je drugi ovogodišnji nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi. U velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu okupilo se 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije kako bi kroz dva tematska predavanje i okrugli stol sudjelovali u stručnom usavršavanju na temu: „Izazovi roditeljskog odgoja“.

Nakon zajedničke molitve koje su pripremili i predvodili vjeroučitelji supružnici i roditelji šestero djece Marija i Berislav Perković Paloš, u rad stručnog skupa sudionike je uveo don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda. Povezujući temu skupa s obilježavanjem Godine očinstva kao uvoda u proslavu Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji (Solin, 2018.), predstojnik je istaknuo važnost uloge vjeroučitelja kao onih koji nadograđuju i potpomažu roditeljski odgoj djece i mladih.

U ime nadbiskupa mons. Marina Barišića sudionike skupa pozdravio je prof. dr. Nedjeljko Ante Ančić, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije. Njegova poruka išla je u smjeru podsjetnika na brojne aktivnosti koje nadbiskupija, ali i šira Crkva poduzimaju unutar aktualiziranja teme braka i obitelji: od dvije biskupske sinode o poslanju obitelji u Crkvi i svijetu te papine pobudnice „Radost ljubavi“, zatim Pastoralno-katehetskog kolokvija za svećenike u Zagrebu koji već nekoliko godina zaredom obrađuje s različitih aspekata temu braka i obitelji, do različitih pastoralnih inicijativa u pripremi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji među kojima se ističe najnoviji „Križni put oca i majke“ vjeroučiteljice Marine Šimić.

Nakon uvodnog dijela uslijedilo je prvo predavanje na temu „Roditeljstvo u Božjem naumu“ koje je održao mr. sc. Roko Glasnović, povjerenik za pastoral braka i obitelji u Šibenskoj biskupiji. Aktualizirajući govor o roditeljstvu, braku i obitelji, predavač je ukazao na pojedina sociološka istraživanja koja bilježe značajne promjene u suvremenim obiteljima. One se pak ogledaju u sve većem antagonizmu između muškarca i žene te daju mnogoznačne odgovore na pitanje tko je roditelj. Analizirajući pojam roditeljstva kroz različite teorije i prakse unazad stotinu godina vidimo kako se on neprestano mijenja i nadopunjava novim kontekstualnim značenjima, odstupajući često od naravnog poimanja roditelja kao osobe koja rađa i odgaja svoje dijete. U svom izlaganju Glasnović se osvrnuo na teologiju braka i obitelji citirajući Sveto pismo koje na mnogim mjestima govori o odnosima između supružnika, roditelja, djece i Stvoritelja. Antropološki pogled na roditeljstvo, brak i obitelj predočen je pak kroz smjernice koncilskih dokumenata i svesrdnu pastoralnu skrb o obitelji kao „Crkve u malom“. Tu su posebno istaknute zadaće suvremene obitelji kroz stvaranje zajednice, rađanje i odgajanje djece, sebe-ostvarivanje u društvu te izgradnje kraljevstva Božjega posredstvom sudjelovanja obitelji u životu i poslanju Crkve. Odgojno djelovanje obitelji predavač je vezao uz evangelizacijsku ulogu roditelja i misli Benedikta XVI koji roditelje naziva prvim navjestiteljima vjere i svjedocima kršćanskog života. Glasnović je naglasio kako su roditeljstvo, brak i obitelj i dalje pred mnogim izazovima koji iziskuju suradnju između pastorala mladih, zvanja i obitelji, a sve u cilju rasta svijesti o važnosti kršćanske zajednice koja svjedoči, naviješta, poučava, slavi i prakticira evanđelje u današnjem svijetu i kulturi.

Fotogalerija: Silvana BC

Nakon tematske rasprave te obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje uslijedila je stanka te drugo predavanje koje je na temu „Radosti i teškoće roditeljskog odgoja danas“ održala dr. Željka Markić, predsjednica udruge „U ime obitelji“, aktivne na planu zaštite i promicanja tradicionalnih i obiteljskih vrijednosti u našem društvu. Ističući važnost vjeroučiteljskog poslanja koje, unatoč brojnim kritikama koje dolaze iz liberalnih društvenih krugova, uspijeva prenositi djeci i mladima vrijednosni okvir za bolje razumijevanje pluralnog društva, Markić se osvrnula na nekoliko važnih aspekata uspješnog roditeljstva. To se prvenstveno odnosi na roditeljsku povlasticu sudjelovanja u izgradnji budućih savjesnih i odgovornih građana koji će, upravo zbog pravilnog odgoja, svoje poslanje u društvu temeljiti na nekoliko stupova vrijednosti. Za prenošenje tih stupova novim naraštajima odgovorni su upravo roditelji koji svoj vrijednosni okvir moraju živjeti autentično, istovremeno nalazeći mehanizme prevladavanja njegovih nedostataka. U odgoju djece i mladih roditelji trebaju razlikovati bezuvjetnu ljubav od opasnosti da im se bezrezervno popušta, a upornim objašnjavanjem vrijednosti koje zastupaju roditelji ih svojoj djeci moraju postaviti kao ciljeve. Time će se lakše nadići i brojne poteškoće koje sa sobom donose odgoj i roditeljstvo, a one se odnose na pravilno korištenje materijalnih dobara, razvijanje radnih navika i osjećaja solidarnosti te odolijevanje pritisku okoline koje mladima nameću vršnjaci i mediji.

Umjesto uobičajenih pedagoških radionica, na drugom ovogodišnjem nadbiskupijskom stručnom skupu održan je okrugli stol pod nazivom „Roditeljstvo iz različitih kutova prema istom cilju“. Uz moderatora i voditelja don Josipa Periša, sudionici okruglog stola bili su dr. Željka Markić i njezin suprug dr. Tihomir Markić, don Tomislav Čubelić, župnik u katedrali sv. Duje i povjerenik za pastoral braka i obitelji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Mario Radunić, učitelj u Osnovnoj školi Bijaći u Kaštel Novom i Nikola Milanović, vjeroučitelj savjetnik u Obrtnoj tehničkoj školi u Splitu. Osim osvrta na vlastita iskustva u odgoju djece, u dinamičnoj i zanimljivoj raspravi sudionici okruglog stola, ali i ostali vjeroučitelji, dotakli su brojne teme poput problematike etiketiranja hrvatskog društva kao netolerantnog i homofobnog, odnosa politike prema zahtjevima određenih društvenih skupina, pastoralnog napora Crkve u odgoju novih roditelja i supružnika te važnosti suradnje škole, roditelja i šire društvene zajednice.