Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, u subotu, 25. studenoga 2017. godine održan je prvi ovogodišnji nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi. U velikoj dvorani splitskog Nadbiskupskog sjemeništa okupilo se oko 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije kako bi kroz dva tematska predavanja i jednu prezentaciju sudjelovali u stručnom usavršavanju na temu „Vjeronauk u korelaciji s likovnom kulturom“.

Nakon zajedničke molitve koju su predvodili vjeroučitelji iz Osnovne škole Strožanac, u rad stručnog skupa sudionike je uvela Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Govoreći o važnosti plodne suradnje između vjeronauka i likovne kulture, viša savjetnica Marunčić naglasila je kako se ova tema nametnula nakon provedena dva natječaja literarnih i likovnih radova učenika koji su, usprkos mnogim vrlo uspješnim radovima učenika, pokazali određenu manjkavost dječjih likovnih radova, a time i potrebu većeg angažmana oko korištenja likovnih metoda u nastavi vjeronauka. „Kršćanstvo je sliku, crtež, reljef ili skulpturu oduvijek koristilo u svrhu evangelizacije, a vjeronaučna didaktika nemoguća je bez uporabe likovnosti. Pitanje je samo koliko smo spremni gledati i zbližiti se sa slikom u trajnom dijalogu između sadržaja i ideje nekog umjetničkog djela“, kazala je Sabina Marunčić. 

Riječima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru okupljenim vjeroučiteljima obratio se i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Njegova poruka išla je u smjeru problematiziranja ljudskog doživljaja slike koja nam se nameće više kroz virtualni, a manje kroz stvarni svijet. Ipak, kako je naglasio nadbiskup, zadnja dva literarno-likovna natječaja otkrila su upravo obitelj kao stvarnu sliku za mnogu djecu, koja je na taj način postala ikonom našeg vremena i kulture.

Upravo na tom tragu radni dio stručnog skupa započeo je predavanjem pod naslovom „Likovna kultura i likovna kreativnost u vjeronaučnoj nastavi“ koje je održala dr. sc. Dubravka Kuščević, profesorica metodike likovne kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Govoreći o kulturi kao višeslojnoj civilizacijskoj tekovini, predavačica je naglasila kako je od puke definicije tog pojma važnije odgovoriti na pitanje: je li naš odnos prema kulturi stvaralački ili rušilački? Ukoliko se odlučimo za stvaralačku kulturu, koja nas oplemenjuje i humanizira, hoćemo li odgovore na važna životna pitanja tražiti u znanosti, umjetnosti ili religiji, kao trima područjima kulture? "Tumačenje stvarnosti kroz umjetnost izdiže nas iznad svijeta gdje kao u nekom ogledalu života dešifriramo kodiranu komunikaciju ljudi i vremena. Upravo je likovna umjetnost vrlo važan oblik neverbalne komunikacije koji je, nažalost, sve manje zastupljen u našem odgojno-obrazovnom sustavu. Ako znamo da likovna kultura razvija dječju percepciju, maštu, logičko razmišljanje, zaključivanje, motoričke sposobnosti, te pozitivan odnos prema radu kroz samostalnost, discipliniranost, odgovornost, objektivnost, toleranciju i empatiju, s pravom se pitamo: pripremamo li mi našu djecu za školu ili za život?", kazala je prof. Kuščević, osvrnuvši se na problematiku poticanja različitih oblika ljudske kreativnosti.

Tumačeći Taylerovu teoriju kreativnosti, predavačica je navela razliku između generativnog  stvaralaštva koje je više ekspresivno, produktivno i inventivno te konstruktivnog stvaralaštva kojim možemo poticati druge na stvaranje i pronalazak važnih otkrića. Potonji vid stvaralaštva vezan je uz divergentno mišljenje koje u sebi sadrži redefiniciju, fleksibilnost, fluentnost, originalnost, osjetljivost za probleme i elaboraciju koja se obično manifestira kroz postavljanje izložbe kao produkta kreativnog umjetničkog rada i koja uglavnom vezuje uz procjenjivanje kreativnosti odraslih. Dječju kreativnost, pak, procjenjujemo više prema samom likovnom procesu i aktivnosti gdje vjeroučitelj može imati ključnu ulogu kroz moderiranje procesa motivacije, rekompozicije i redefinicije, predlaganje tehnike, materijala, nastavnih metoda, oblika i načina rada te upoznavanje učenika s likovnim djelima i uspostavom korelacije između vjeronauka i likovne kulture. U tom smislu, kreativan vjeroučitelj trebao bi poticati na razmišljanje, nagrađivati, odbaciti ustaljene radne šablone te kod djece probuditi doživljavanje i individualno izražavanje.

Nakon tematske rasprave te obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje, uslijedilo je drugo predavanje koje je na temu „Odgojna dimenzija likovnog djela“ održala doc. dr. sc. Dunja Pivac,  profesorica na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Njezino predavanje temeljilo se na tumačenju višeslojnosti i transkulturalnosti umjetničkog djela s kojim čovjek kao recepijent komunicira kako bi nadopunio svoj subjektivni doživljaj stvarnosti. Pri tome je, kako je rekla predavačica, važan estetski prijenos poruke sa svojom racionalnom i simboličkom komponentom. U estetskom prijenosu nalaze se poruke koje su na razini naše osobne egzistencije, potreba i osjećaja. Stoga se umjetničko djelo može koristiti i u terapijske svrhe u smislu pobuđivanja zdravih segmenata naše osobnosti. Pravi primjer su liturgijske slike koje su oduvijek služile kao izvor snage i uzdignuća za posrnulog i brigama opterećenog čovjeka. U tom smislu umjetničko djelo možemo koristiti i u podučavanju kroz selektivnu primjenu likovnih reprodukcija iz kojih se širi poruka i potiče učenike na njihov puni doživljaj, kazala je predavačica, istaknuvši problem količine prostora koji se poklanja dubljem promišljanju o likovnom djelu kroz razvoj ne samo kognitivnog, već i onog emocionalnog i kreativnog.

U svom predavanju prof. Pivac se osvrnula i na metodičke faze u radu s umjetničkim likovnim djelom kroz spontano opažanje, vanjsku i nutarnju koncentraciju, analizu sadržaja i poistovjećivanje sa slikom. Na primjeru značajnih djela Dulčića, Sedera, Friedricha i Knifera predavačica je također pokušala odgovoriti na pitanje kako metodičko-didaktički pristupiti likovnom djelu u nastavi vjeronauka kroz estetsko, imaginativno i mistagoško učenje te produktivno usporavanje i korelaciju.

Zadnji dio nadbiskupijskog stručnog skupa bio je rezerviran za predavanje popraćeno konkretnom prezentacijom pod nazivom „Konkretna primjena likovnog djela u vjeronaučnoj nastavi“ koje je održala Vesna Šiklić, bivša vjeroučiteljica a sada nastavnica likovnog odgoja u Osnovnoj školi „Kman-Kocunar“ u Splitu. Njezina prezentacija temeljila se na propitivanju načina vizualnog opismenjavanja djece i mladih u vremenu „eksplozije vizualnih poruka“. Pri tome je naglasila važnost gledanja kao duboko misaonog procesa koji kod učenika treba potaknuti osjećaj ljubavi i naklonosti prema umjetniku i njegovu djelu kroz formiranje kritičkog mišljenja i prosudbe. Prema njezinom mišljenju, u odabiru i selekciji umjetničkih reprodukcija, treba se voditi načelom kvalitete, zornosti i primjerenosti s naglaskom na onim sadržajima koji najbolje odražavaju biblijski tekst. I tu također postoje različite faze kao što su opisivanje, analitička obrada, interpretacija i evaluacija. Kao primjer konkretne primjene likovnog djela prof. Šiklić poslužila se Caravaggiovim djelom „Poziv sv. Mateja“ koji u sklopu vjeronaučne nastave može poslužiti kao molitveni početak, motivacija, najava teme, sinteza ili aktualizacija.

Kako je zaključeno na skupu, mnoga umjetnička djela trebala bi učenicima dati priliku za njihovo likovno izražavanje čime ih se potiče na izricanje čuvstvenih doživljaja, kritičko razmišljanje i praktični rad te ih usmjerava na višedimenzionalno učenje. U svakom slučaju, vjeroučitelji su izrazili zadovoljstvo odabranom temom stručnog skupa, što im uvelike može pomoći u njihovu daljnjem radu na ovom području suodnosa vjeronauka i likovne kulture.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, ...
Iz tiska je izišao novi, 24. broj Svjedoka, godišnjaka Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Prepoznatljiv ...
Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije, u povodu Godine očinstva i ususret Trećem nacionalnom susretu hrvatskih ...
U povodu Godine očinstva Splitsko-makarska nadbiskupija putem Katehetskog ureda pokrenula je natječaj literarnih i ...
Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije, u suradnji sa srednjoškolskim vjeroučiteljima, organizirao je u ...
Prvi stručni skup u svakoj novoj nastavnoj godini Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije, u suradnji s ...
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uputio je svoju tradicionalnu poruku povodom početka nove školske ...
U povodu početka nove školske i vjeronaučne godine 2017./2018., Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije i ove je ...