Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama

U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje, u Splitu je 23. – 24. kolovoza 2018. godine održana Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnih škola. U prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa okupilo se 360 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske kako bi tijekom dva radna dana aktivno sudjelovalo u četiri tematska predavanja i tri pedagoške radionice na okvirnu temu: Staro vino u nove mješine? - Vjeronauk u školi i kateheza u župi pred novim izazovima.

Nakon uvodne molitve, koju su osmislili i predmolili vjeroučitelji i supružnici Šime i Ana Zupčić iz Dubrovačke biskupije, Škola je započela pozdravnim govorom mr. sc. Josipa Periša, voditelja Povjerenstva Katehetske škole i predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Podsjetivši na 19 godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu, predstojnik Periš je istaknuo važnost suodnosa školskog vjeronauka i župne kateheze u kontekstu dvaju važnih događaja: Cjelovite kurikularne reforme, s čijom se eksperimentalnom provedbom kreće od ove školske godine te izlaženja iz tiska najnovijeg katehetskog dokumenta HBK Da vaša radost bude potpuna - Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima. Ističući važnost evangelizacijskog i misionarskog poslanja vjeroučitelja, predstojnik Periš iste je potaknuo na hrabro prihvaćanje novih izazova i promjena pred kojima se nalazi hrvatski odgojno-obrazovni sustav.

U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić koji je ovaj nacionalni skup nazvao svojevrsnom intonacijom za sve vjeroučitelje, učenike i roditelje na početku nove školske i vjeronaučne godine. Sam naziv ovogodišnje Škole nadbiskup je povezao s dinamikom vjeroučiteljskog poslanja koje radost Evanđelja uvijek čini novom i svježom materijom za formiranje budućnosti našeg društva te je sve okupljene još jednom pozvao na zajedničko sudjelovanje na Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu 15. i 16. rujna ove godine.

U ime organizatora skupa okupljene je pozdravila i Jadranka Žarković Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje koja je također naglasila važnost izlaska dokumenata vezanih uz školski vjeronauk i župnu katehezu, napominjući kako će vjeroučiteljima kao svjedocima prenošenja životnog znanja i temeljnih ljudskih vrednota u savladavanju novih izazova Agencija pružati svu potrebnu stručnu pomoć.

Ispred Hrvatske biskupske konferencije nazočnima se obratio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju koji je dvije strane vjeroučiteljskog poslanja povezao s naslovom Katehetske škole kroz poziv na trajno obraćenje i promišljanje istine evanđelja u uvijek novim kontekstima i situacijama.

Uslijedio je radni dio Škole koji je moderirao prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK, podsjetivši kako će prvoga dana program Škole biti više posvećen školskom vjeronauku u kontekstu kurikularne reforme, dok će drugoga dana predavanja biti posvećena župnoj katehezi u svjetlu novog katehetskog dokumenta Da vaša radost bude potpuna.

Fotogalerija: Ivana P. i Silvana BC

Prvo tematsko predavanje, pod naslovom Katolički vjeronauk u školi: novi kurikulum s trajnim vrijednostima, održao je prof. dr. sc. Ante Pavlović, profesor religijske pedagogije i katehetike na KBF-u u Sarajevu, ujedno i predsjednik Komisije NKU HBK za izradu vjeronaučnih programa i udžbenika za osnovne i srednje škole. Svoje predavanje prof. Pavlović temeljio je na trima ključnim točkama: teorijskom okviru i strukturi kurikularnog sustava, kritičkom propitivanju strukturnih sastavnica postojećeg kurikula te prikazu okvirne strukture novog kurikula katoličkog vjeronauka. Kurikularni sustav Pavlović je opisao kroz njegove osnovne sastavnice s naglaskom na planu i programu katoličkog vjeronauka.

Nakon kraćeg prikaza crkveno-teoloških i religijsko-pedagoških utjecaja na kontinuirani razvoj školskog vjeronauka unatrag 30 godina, Pavlović se osvrnuo i na osnovna teološka, antropološka, religijsko-pedagoška i didaktičko-metodička obilježja školskog vjeronauka kroz njegovu situacijsku analizu, potrebe učenika te odgojno-obrazovnu svrhu i ciljeve. Također je spomenuo nastavne odgojno-obrazovne sadržaje kroz načela njihovog programiranja, nastavne strategije, organizaciju poučavanja te vrednovanje procesa učenja i učeničkih postignuća. Izdvajajući i tematizirajući neka obilježja novog vjeronaučnog kurikula Pavlović je stavio naglasak na koncepciju suvremene škole po mjeri učenika i metodologiju utemeljenu na ishodima učenja (narav, svrha, vrijednosti, ciljevi, domene, korelacija i vrednovanje). Zaključak predavanja odnosio se na usporedbu dosadašnjeg i novog kurikula katoličkog vjeronauka, s naglaskom kako će se na sva nova otvorena pitanja iz područja metodologije moći odgovoriti tek nakon provedene vjeroučiteljske prakse.

Nakon aktivne rasprave uslijedilo je drugo predavanje koje je, pod nazivom Kompetencijski usmjerena nastava kao temelj rada s učenicima, održao prof. dr. sc. Neven Hrvatić, profesor na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njegovo predavanje temeljilo se na uočavanju krize odgojno-obrazovnog sustava koji, kako je sam predavač rekao, preveliki naglasak stavlja na usvajanje nastavnih sadržaja bez značajnije odgojne dimenzije. Prema njegovim riječima, današnja škola ne promatra učenike s aspekta njihovih potreba, vrijednosti i interesa, već u okviru mogućnosti prilagodbe postojećem sustavu, uz kontinuirano povećanje obrazovnih sadržaja. Kako bi se to ublažilo potrebno je stvoriti novu paradigmu razvoja školstva kroz uvažavanje različitosti, pružanje jednakih mogućnosti za sve učenike i kreiranje škole usmjerene prema odgojnim vrijednostima i multikulturalnom okružju.

Temeljni zahtjevi suvremene škole, prema Hrvatiću, odnose se na solidarnost kao stožernu vrednotu koju možemo razvijati kroz osjetljivost za druge, razumijevanje njihovog ponašanja, načina razmišljanja i viđenja svijeta. Kako bi učenici usvajali znanja i stjecali kompetencije potrebno je promijeniti pedagoški način mišljenja, a sam školski sustav pomaknuti od prenaglašenog spoznajnog (kognitivnog) aspekta prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji, suradničkom učenju i zajedničkim vrijednostima. Prema riječima predavača, kompetencijski usmjerena nastava zasniva se tako na uzajamnom odnosu između učenika i učitelja kroz dvosmjernu komunikaciju i razvijanje stavova, misli, ideja i osjećaja, što uvelike može pomoći i u usvajanju kognitivnih sadržaja. U tom kontekstu važno je usvajanje interkulturalnih kompetencija koje kod djece i mladih razvijaju poštovanje, uvažavanje te pozitivan stav prema stvarnom odgoju za različitost.

Poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole nastavljen je sudjelovanjem vjeroučitelja u trima pedagoškim radionicama podijeljenih u dvanaest radnih skupina. Prva radionica pod nazivom Kurikulum katoličkog vjeronauka – novi pristup radu, koje su vodile vjeroučiteljice Tihana Petković, Ljuba Duvnjak, Ana Volf i Anita Bakovljenac, imala je za cilj upoznati sudionike s novostima i promjenama koje nosi nova obrazovna reforma kroz navođenje razlika u odnosu na dosadašnje kurikularno planiranje i pronalazak odgojno-obrazovnih ishoda.

U drugoj radionici, pod nazivom Scenariji poučavanja, voditeljice Katarina Pučar, Mirjana Džambo Šporec, Jelena Mihalić i Marija Patrlj sudionike su upoznale s višenamjenskim materijalima, aktivnostima i idejama koje se mogu koristiti u suvremenoj nastavi, s ciljem stavljanja učenika u središte nastavnog procesa i poticanje istog na istraživanje, razmišljanje, samostalno zaključivanje i djelovanje.

Treća radionica pod nazivom Kateheta u župi i vjeroučiteljska služba, koju su vodili Miranda Banovac, Lucijan Kosor, Belinda Buzov i Mario Žuvela, imala je za cilj osvijestiti vlastitu poziciju vjeroučitelja s obzirom na njihov angažman u različitom oblicima župne kateheze te iznalaženje novih suvremenih oblika djelovanja u župnoj zajednici.

Prvi radni dan Katehetske ljetne škole završio je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je u kapelici Nadbiskupskog sjemeništa predvodio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.

Drugoga dana Katehetske ljetne škole održana su još dva predavanja i nastavljen rad u pedagoškim radionicama. Nakon zajedničke molitve koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Zadarske nadbiskupije, program je moderirala mr. sc. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje.

Uslijedilo je predavanje koje je, pod nazivom Evangelizacija kao najcjelovitija promocija osobe. O dokumentu HBK Da vaša radost bude potpuna, održao mr. sc. Pavao Gospodnetić, viši savjetnik za župnu katehezu pri NKU HBK. U svom predavanju Gospodnetić je predstavio dokument HBK pod vidom povezanosti pastoralnih i katehetskih modela, tj. potrebe „pastoralnog obraćenja“ kao nezaobilaznog preduvjeta za obnovu župne kateheze. Određujući ključne pojmove iz naziva svog predavanja kao „sveobuhvatni proces povezan s najdubljim identitetom Crkve“ i „promaknuće osobe kroz njezin rast u duhovnom, kulturnom, političkom i nadnaravnom smislu“, predavač je naglasio iskonsku potrebu i dužnost Crkve da u svom poslanju bude svjedočki suradnik, a ne suparnik suvremenom svijetu.

Prema predavačevim riječima, jedan od ciljeva novog dokumenta HBK jest davanje snažnog doprinosa razvoju nove evangelizacije u kontekstu katehetskog djelovanja. Pri tome je važno osvrnuti se na dosadašnje dokumente Crkve, a posebice na apostolsku pobudnicu Evangelii Gaudium koja govori o „misionarskom usmjerenju pastorala“ i „izlasku na egzistencijalne periferije“. Upravo ta posljednja sintagma posebno ukazuje na zadaću Crkve koja se kroz promociju ljudske osobe zalaže za opće dobro te je osjetljiva na potrebe običnog čovjeka. Takva Crkva nije kruto definirana, već misionarska i otvorena, vođena slikom Boga ljubavi i milosrđa. Gospodnetić je također naglasio kako je Crkva na svom poslijekoncilskom evangelizacijsko-katehetskom putu imala i dosta stranputica, ali se svejedno nije bojala prihvaćanja izazova i otvaranja novim obzorjima suvremenog svijeta. Posebnu pažnju predavač je posvetio tumačenju kateheze kao odgoja u vjeri i uvođenja u iskustvo te je, citirajući sv. Ivana Pavla II., prema kojem je čovjek put Crkve, evangelizaciju i katehezu označio kao idealan način cjelovite promocije osobe. Katehetska pedagogija je učinkovita ukoliko je cjelokupna zajednica izvor, mjesto i cilj same kateheze, s naglaskom na primatu milosti i molitve, zaključio je Pavao Gospodnetić.

Nakon aktivne rasprave po zadanoj temi uslijedilo je i zadnje predavanje koje je, pod nazivom Evanđeosko razlučivanje novih kulturalnih izazova, održao prof. dr. sc. Mladen Parlov, redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i predstojnik katedre za Povijest kršćanskog nauka i literature. U prvom dijelu predavanja Parlov je govorio o razlučivanju duhova koji mogu djelovati u životu pojedinog kršćanina ili kršćanske zajednice te o kriterijima za to razlučivanje. Duh Sveti nam daruje svoje darove koje moramo živjeti u korist izgrađivanja zajednice, a potrebno ih je razlikovati od nagnuća ljudske duše kao nutarnjeg poticaja koji ponekad ne dolazi od Boga, već od đavla. U svojoj težnji za otvorenošću prema Božjem Duhu možemo biti zahvaćeni zloduhom koji nas pod krinkom prividne istine i laži navodi na grijeh. Stoga je potrebno usvojiti kriterije za pastoralno i apostolsko razlučivanje duhova u smislu vaganja naših misli, riječi i djelovanja koji moraju biti u skladu s istinama vjere, a rezultiraju duhovnim mirom i zadovoljstvom. Govoreći o teologiji znakova vremena, Parlov je ukratko izložio povijest uporabe sintagme „znakovi vremena“ u postkoncilskim crkvenim dokumentima kao i apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium. Pri tome je posebno izdvojio one znakove negativnog predznaka koji se odnose na ekonomiju isključivosti, relativizam, individualizam, moralnu mlitavost, površnost, krizu obitelji i religiju bez Boga.

 U drugom dijelu izlaganja Parlov je govorio o novim kulturalnim izazovima o kojima govori novi dokument HBK Da vaša radost bude potpuna (Iv 15,11). Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima. Tu se posebno osvrnuo na katehezu upućenu „predvorju naroda“, katehetsku skupinu „kulture duha“, katehezu koja smjera na političko promišljanje i djelovanje, katehezu inteligencije kao i na medije u službi komuniciranja vjere. Pri tome je posebno naglasio važnost dijakonije kao bitne dimenzije Crkve koja je osnovni preduvjet uspješne provedbe cjelokupne katehetske aktivnosti.

Nakon tematske rasprave koja je uslijedila po završetku predavanja, Katehetska ljetna škola nastavila se kroz rad u pedagoškim radionicama na tri zadane teme.  Po već ustaljenoj praksi skup je okončan završnom raspravom i okruglim stolom na kojem su sudionici dobili informacije vezane uz novu školsku i vjeronaučnu godinu. Posebna pozornost bila je posvećena kurikularnoj reformi i novinama koje ona donosi, posebno za vjeroučitelje čije su škole ušle u eksperimentalnu provedbu. I ovom prilikom vjeroučitelji su izmijenili svoja iskustva te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom Katehetske ljetne škole.

 

 

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Prigodom prve godišnjice od osnutka vjeroučiteljskog portala Splitsko-makarske nadbiskupije „Mreže Riječi“ ...
U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, u subotu, 23. ožujka 2024. godine održana je godišnja ...
Portal Mreže Riječi predstavlja novu emisiju "Minute za knjigu".
U novom podcastu Mreža Riječi naša suradnica Angelina Gašpar razgovarala je s fra Gabrijelom Jurišićem.
U organizaciji Katehetskog ureda, u subotu 17. ožujka, održan je XXII. susret maturanata Splitsko-makarske ...
U suradnji s profesorom fra Domagojem Runjom donosimo razmatranje za petu korizmenu nedjelju.
Drugi međubiskupijski stručni skup u 2023./2024. školskoj godini za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola ...
U suradnji s profesorom fra Domagojem Runjom donosimo razmatranje za 4. korizmenu nedjelju.