Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama, s temom Roditelji i njihova suodgovornost u odgojno-obrazovnom sustavu kroz prizmu vjeronauka u školi, započela je u četvrtak 26. kolovoza u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Na Školi, koja se 11. godinu za redom održava u Splitu, u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje RH, okupilo se oko 400 osnovnoškolskih vjeroučitelja i vjeroučiteljica, kao i predstojnici i predstojnice (nad)biskupijskih katehetskih ureda te profesori na teološkim i drugim učilištima.

Program je započeo molitvom koju su pripremili vjeroučitelji iz Dubrovačke biskupije. Pozdravljajući okupljene vjeroučitelje i vjeroučiteljice, ugledne goste, predavače i voditelje pedagoških radionica, voditelj Povjerenstva za organizaciju i predstojnik Katehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš izrazio je nadu kako će i ova Katehetska škola donijeti vjeroučiteljima nova saznanja, obogatiti ih novim iskustvima što će ih sigurno ohrabriti, potaknuti i motivirati za nove izazove pred kojima stoje na početku još jedne školske godine.
Okupljenima se potom obratio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić ustvrdivši kako je tema je aktualna, važna i izazovna kako za vjeronauk tako i za sav školski sustav. Dodao je: "Vjerujem da svi osjećamo kako je danas teško odgajati te nam se nameće pitanje: ne kako odgajati nego je li uopće moguće odgajati?" U tom je surječju podsjetio na negativne pojave suvremenog doba koje su smetnja na putu odgoja i sazrijevanja mladoga čovjeka u zrelu osobu. Relativizam, nihilizam, poljuljana ljestvica vrednota, svođenje čovjeka na biologizam, negativno poimanje roditeljstva - sve to otežava cjelovit odgoj djece te sve češće dovodi do rastakanja obitelji i društva. Stoga je još važnije poticati i ostvarivati suradnju (vjero)učitelja i roditelja. Roditelji su prvotni odgojitelji svoje djece i njihovo je neotuđivo i nezamjenjivo pravo i dužnost skrb za odgoj i obrazovanje vlastite djece, a škola i Crkva delegirane su ustanove koje pomažu roditeljima u njihovoj odgojnoj zadaći. Posebnu ulogu i zadaću u tomu imaju vjeroučitelji i školski vjeronauk pružajući pravi primjer suradnje te nudeći kršćansku sliku svijeta i smisla života. Zaželjevši plodan i blagoslovljen rad Katehetske ljetne škole nadbiskup Barišić je potaknuo roditelje i (vjero)učitelje na zajedničko učenje kako bi zajedno i odgajali djecu - kako reče - "naše proljeće i budućnost".
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinko Filipović u pozdravnom je govoru istaknuo kako živimo u vremenu gospodarske ali i duhovne i moralne krize u kojem nam se nameće poremećeni sustav vrijednosti te se stvaraju različite psihoze, defetizam i beznađe. Sve to utječe na mlade ljude te im stoga još više treba ponuditi sadržaje koji imaju istinsku vrijednost, pomoći im razlučiti dobro od zla te im dati optimizam i motivaciju, vjeru i nadu u bolju budućnost. U tomu veliku ulogu, važnost i odgovornost imaju vjeronauk i vjeroučitelji, istaknuo je Filipović dodavši kako je i po posjećenosti ovih stručnih skupova vidljivo kako oni vole svoj posao. Na kraju je naglasio kako je slika hrvatskoga školstva mnogo bolja od onoga što se prezentira u medijima, a tomu svjedoči i činjenica što je jedan poznati svjetski časopis Hrvatsku stavio na 28. mjesto zemalja po poželjnosti za življenje a tomu uvelike pridonosi što je na 22. mjestu po obrazovanju (ispred Italije, Španjolske, Portugala, Izraela).
Otvarajući Katehetsku ljetnu školu, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup mons. Đuro Hranić istaknuo je kako su problemi u školi najčešći ondje gdje su zakazali roditelji, odnosno obitelj, a uspjesi i radosti redovito su plod zajedničkih nastojanja obitelji, prosvjetnih djelatnika, župne zajednice i samih učenika. Školski vjeronauk kao integralni element školskoga sustava, nastavlja biskup, "može i treba u tom smislu biti velika pomoć školi te nužno predstavlja privilegiranu mogućnost i izazov za školu u njezinu nastojanju produbljenja suradnje s roditeljima, u podizanju roditeljske svijesti o važnosti njihove suradnje sa školom i s nastavnicima, te u podizanju njihove suodgovornosti za školu i cjelokupan odgojno-obrazovni sustav. Obraćajući se vjeroučiteljima mons. Hranić je kazao: "Iako se suradnja škole s obitelji ne može svesti samo na školski vjeronauk, ipak budite svjesni toga da baš zbog toga što je školski vjeronauk privilegirano mjesto suradnje s roditeljima, ta je suradnja vaša privilegirana i posebna obveza te Vaše poslanje u školama i sredinama u kojima živite i radite. Različiti odgojno-obrazovni programi i projekti koji pretpostavljaju ili očekuju suradnju s roditeljima prirodno su i nezaobilazno mjesto Vašeg angažmana i područje Vašeg prednjačenja u volonterskoj zauzetosti."
Prvo predavanje na temu Biblijsko shvaćanje braka i obitelji održao je dr. sc. Domagoj Runje. Temu braka i obitelji promotrio je s dvije strateške biblijske točke, a to su početni tekstovi Staroga i Novoga zavjeta. Temeljne odrednice biblijskog shvaćanja braka dane su u izvještajima o stvaranju prvoga ljudskoga para koji se samorazumljivo smatraju prvim mužem i ženom. U prvom izvještaju zajedništvo muškarca i žene ima svoj izvor u čovjekovoj sličnosti Bogu koji je sam u sebi komunikacija ljubavi te Božji blagoslov na prvi ljudski par očituje se u daru potomstva, što podrazumijeva spolno zajedništvo usmjereno rađanju djece posredstvom kojih se Božji blagoslov prenosi na čitavu zemlju i na sve naraštaje. Kao svojevrsna nadopuna prvomu drugi se izvještaj o stvaranju čovjeka usredotočuje na međusobni odnos muškarca i žene i na njihove posebnosti. S rađanjem djece pojavljuje se briga oca i majke za njihovu budućnost što uključuje i njihov budući brak. Postavlja se pitanje dopuštenih i nedopuštenih brakova s obzirom na krvno srodstvo i pripadnost vjerskoj zajednici. Pojavljuju se problemi neplodnosti, poligamije i rastave. Nižu se slučajevi nevjere, preljuba, vanbračnih odnosa. Iako se u SZ pojava poligamije naizgled ne osuđuje nego je kao i rastava braka legalizirana i regulirana, ni poligamija ni rastava time nije nipošto preporučena, nego je kroz čitav Stari zavjet uvijek kao ideal ostao monogamni brak u međusobnoj vjernosti jednoga muškarca i jedne žene.
Novi zavjet počinje evanđeljem po Mateju, s Isusovim rodoslovljem. Tako je rođenje Isusa Krista stavljeno u kontekst jedne konkretne ljudske obitelji, ali i s jednom velikom neobičnošću: ističe se njegovo djevičansko začeće. Josip, muž Isusove majke Marije, zapravo nije njegov biološki otac, a sama majka ostala je djevica, kako to kažu kasniji teološki izrazi. Takvi vjerski sadržaji i izričaji nadilaze uobičajeni način razmišljanja i ljudskog iskustva. "Veoma važna praktična posljedica Isusova djevičanskog začeća za biblijsko shvaćanje braka i obitelji sastoji se i u činjenici da pojam majčinstva, a još više, i očinstva nije sveden na biološko roditeljstvo", istaknuo je dr. Runje te zaključio: "U analizi biblijskog shvaćanja braka i obitelji ne može se mimoići činjenica da sam Isus nije bio oženjen te da nije zasnovao obitelj. To nipošto ne znači da je time umanjio vrijednost braka i obitelji. Naprotiv, upravo zdrave obiteljske odnose Isus uzima kao paradigmu zajedništva sa svojim učenicima.
Prof. dr. sc. Tonči Matulić održao je predavanje na temu Teološko-crkveni pogled na brak i obitelj. Glavne teološko-moralne postavke suvremenog gledanja na brak i obitelj, postavke koje imaju karakter slojevite normativnosti, dakle istinskog smisla i značenja braka i obitelji iz katoličke perspektive, zadnjih nekoliko desetljeća ponuđene su i artikulirane na više razina, počevši od Drugoga Vatikanskog Koncila koji se u više dokumenata očitovao o braku i obitelji, preko posebne biskupske sinode posvećene obitelji iz 1980. godine, čije su glavne poruke artikulirane u apostolskoj pobudnici Familiaris consortio, do posebnog Pisma obiteljima pape Ivana Pavla II. Od vremena koje je uslijedilo nakon Koncila do danas Crkva je izdala cijeli niz dokumenata u kojima tumači i utvrđuje normativne postavke za djelovanje i ponašanje u pogledu nekih specijalnih pitanja bračnog i obiteljskog života i morala. Brak i obitelj su božanske ustanove jer se iz otajstva zajedništva trojstvenoga Boga rađa zajedništvo ljudi međusobno i s Bogom. Predavač je istaknuo, između ostaloga, kako je važno upamtiti dva "datuma" teološke spoznaje: da je Bog stvorio čovjeka kao muškarca i ženu jednakoga dostojanstva, ali i kao različite kako bi postali jedno tijelo. Muškarac i žena tvore brak što proizlazi iz božanske objave i zdravog razuma, zato nema nikakvoga smisla govoriti o homoseksualnom braku, naglasio je dr. Matulić. Govoreći o obitelji kao temeljnoj stanici društva, ali i Crkve napomenuo je da je ona mjesto gdje se prenosi vjera, ali i gdje se čovjek humanizira i socijalizira. Oba su predavanja izazvala brojna pitanja na koja su predavači nastojali strpljivo i stručno odgovarati.
U poslijepodnevnom dijelu programa Škole sudionici su nastavili rad u pedagoškim radionicama o trima temama: "Stvaranje 'odgojnog saveza': modeli rada vjeroučitelja i župnika s roditeljima"; "Modeli rada vjeroučitelja s roditeljima na nastavnoj razini" i "Kako se ophoditi prema smetnjama i nasilju u školama?"
Nakon radionica vjeroučiteljima je predstavljen interaktivni projekt Vjeroučilica, a program prvoga dana Škole završen je euharistijskim slavljem koje je u splitskoj prvostolnici sv. Dujma predvodio biskup Hranić.
Drugoga dana Katehetske ljetne škole održana su tri predavanja. Prof. dr. Dubravka Maleš izlagala je na temu Obitelj i škola pred izazovima suvremenoga društva. Razmotrila je neke od promjena do kojih je došlo u obiteljima razvijenog svijeta, a koje neminovno utječu na odnose između roditelja i djece te na samu prirodu odgoja u obitelji. To su: pluralizacija obiteljskih struktura, preraspodjela uloga u obitelji i individualizam. Ekonomski progres postaje važniji od zaštite tradicionalnih obiteljskih vrijednosti, a osobno zadovoljstvo postaje važnije od obiteljske tradicije. Danas većina žena želi obrazovanje i karijeru, a tek potom dijete i obitelj. Zato se vrlo često postavlja dilema - dijete ili karijera? Ove dominantne vrednote u obiteljima nužno se odražavaju i u odgoju djece. Govoreći o izazovima suvremenoga društva koji se nalaze pred školom naglasila je da je u posljednjih desetak godina u našim školama u značajnoj mjeri zapostavljeno odgojno djelovanje. Naglasak je na usvajanju sadržaja, a zanemaren je etički razvoj djeteta. Budući da su obitelj i škola su u krizi, potrebno je uspostaviti čvršću suradnju između obitelji i škole u cilju pružanja međusobne podrške i pomoći te nadopunjavanja u djelovanju.
Drugo predavanje održala je prof. dr. Jasminka Zloković na temu Nasilje djece nad roditeljima. Istaknula da ono nije "uobičajeno" i prihvatljivo ponašanje. Ono često otpočinje kao verbalno nasilje i iskazivanje bijesa koje u mnogim slučajevima eskalira ili prelazi u druge oblike nasilja. Ono se vrši na mnoge načine, pa su žrtve najčešće subjekti različitih i višestrukih tipova nasilja - tjelesnog, emocionalnog, materijalnog iskorištavanja i dr. Najčešće su to prijetnje, bezobrazluk, provociranje, nerealni zahtjevi, primjerice - da roditelji odustanu od onog što rade kako bi zadovoljili neke djetetove zahtjeve. Prepoznavanje nasilnog ponašanja prema roditeljima nije uvijek jednostavno čak niti samim žrtvama. Djelomično to može biti i zbog toga što žrtve ne moraju nužno biti i fizički napadnute, ali žive u konstantnom osjećaju straha i opasnosti . U prepoznavanju različitih oblika funkcioniranja i problema djece i obitelji važna je uloga škole, učitelja i odgajatelja koji mogu prepoznati (a)socijalna ponašanja djece kako prema vršnjacima tako i odraslim osobama, uočiti neke bitne vidove mentalnog zdravlja, kao i neke negativne stavove i neprimjerena ponašanja djece prema roditeljima. Obrazovna i savjetodavna funkcija škole u odnosu na sve roditelje učenika jedna je od (zakonskih i moralnih) obveza svih učitelja. Pružanje pomoći obitelji i sprječavanje nasilja nužno pretpostavlja "prekid" šutnje o problemu kao i u nekim odnosima između djece i roditelja razlikovanje "uobičajenog" adolescentskog ponašanja od nasilja.

Treće predavanje održao je prof. dr. Zlatko Miliša na temu Stilovi roditeljskog odgoja i utjecaj medija. Između ostaloga ustvrdio je da mediji postaju glavni agensi socijalizacije iz čega istiskuju školu i obitelj te tako utječu na cjelokupno formiranje vrijednosti i stilova ponašanja mladih naraštaja. Paradoks suvremenog društva je da pod naletom suvremenih tehnologija i novih medija sve više ima argumenata zaključiti da živimo u društvu socijalno izoliranih pojedinaca. Ukazao je na neke momente po kojima se očituje odgajatelj a po kojima manipulator. Manipulator nudi zadovoljenje trenutačnih potreba, a odgajatelj ideale. Odgajatelj kaže mladima da ne živimo u svijetu koji nudi uzbuđenja, nego kako samo upornošću dostižemo ciljeve samoafirmacije. Manipulator ne dopušta mladima da sami kreiraju svoje slobodno vrijeme nego ga on kreira te legalizaciju lakših droga tumači kao borbu za demokratizaciju društva. Manipulator zagovara poimanje slobode bez odgovornosti. Odgajatelj kaže da nema slobode bez žrtvovanja za druge, niti da ima itko pravo propisivati sam principe odgovornosti. Manipulator traži od mladih da budu što bolji reproduktivci, a odgajatelj da budu kritičari s vizijom i projektima. Sva tri predavanja izazvala su dinamičnu diskusiju.
U poslijepodnevnom dijelu programa upriličene su pedagoške radionice, a vjeroučitelji su i ove godine sudjelovali u akciji dobrovoljnog darivanja krvi koja je provedena za vrijeme trajanja Škole.

Posljednjega dana Katehetske ljetne škole predstavljeni su rezultati i glavni naglasci iz pedagoških radionica kojima su sudionici pristupili ozbiljno, kreativno i s velikim entuzijazmom. Potom je dr. Ĺ˝eljko Tanjić, direktor nakladne kuće Kršćanska sadašnjost, predstavio Dokumentarni film Pavla Crnjca "Katehetska ljetna škola 1971.-1993." Nakon toga voditelj Ureda za obitelj HBK dr. Petar-Krešimir Hodžić predstavio je načelnu strukturu i način izvođenja Dana obitelji 2011. koji će biti priređen 15. svibnja 2011. u Zagrebu. Glavna će tema biti "Volim obitelj", a cilj je promocija vrjednota braka i obitelji u društvu.
Katehetska škola je zaključena okruglim stolom. U žustroj raspravi vjeroučitelji su se posebno zanimali oko upisa ili ispisa učenika s vjeronauka te su iznijeli neke svoje primjedbe na vjeronaučne udžbenike za pojedine razrede. Bilo je govora i o zaštiti vjeroučitelja koji zastupaju kršćanske vrijednosti i stavove, a u zadnje vrijeme bivaju i nepravedno javno prozivani, pa i suđeni.
Voditelj Povjerenstva za organizaciju Katehetske škole i predstojnik Katehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. Josip Periš, zahvalio je uime Nacionalnog katehetskog ureda HBK svima koji su pridonijeli u organizaciji i ostvarenju Škole, a zaključnu riječ zahvale svim sudionicima uputio je predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić, potaknuvši vjeroučitelje da i dalje gaje zajedništvo kao jedna obitelj te da budu podrška jedni drugima. Poželio je svim sudionicima dobar početak školske i katehetske godine i zazvao na sve Božji blagoslov.