Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u četvrtak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje desetaka tisuća vjernika predvodio venecijanski patrijarh kardinal Angelo Scola, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća. Pozdravnu riječ uputio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Pozdravivši sve nazočne i one koji su bili spriječeni doći, nadbiskup Barišić istaknuo je da je sv. Dujam ostavio divan primjer ljudske i kršćanske solidarnosti. "Trudio se u društvo ugrađivati neprolazne vrijednosti poštivanja života i dostojanstva ljudske osobe; svetosti obitelji i bračnog života, zaštitu nemoćnih, bolesnih i siromašnih. Svakomu je htio biti brat i prijatelj u potrebi, poučavajući moćne i bogate da su odgovorni za zajedničku slogu i napredak. Trudio se neuke poučavati i robove oslobađati od izrabljivanja neodgovornih gospodara. Konačno je i svoj život položio u amfiteatru vječne borbe, života i smrti, ljubavi i mržnje, istine i laži", istaknuo je nadbiskup Barišić.

Uputivši osobit pozdrav predvoditelju slavlja kardinalu Scoli, kazao je: "Povezivala nas je nekoć duga povijest a trajno Jadransko more. I još snažnije nas sada povezuje ocean Božje ljubavi, koju nam je venecijanska Crkva preko svoga Caritasa tako djelotvorno svjedočila za vrijeme agresije na Hrvatsku. Pomagali ste duhovno i materijalno tolike ugrožene obitelji i tolike izbjeglice na području Splitsko-makarske nadbiskupije. Drago mi je da Vama i vašoj Crkvi u Veneciji danas u Splitu Dujmova Crkva još jednom može zahvalno reći: braćo i sestre, hvala vam na vašoj ljudskoj i kršćanskoj solidarnosti".
U uvodu homilije kardinal je Scola podsjetio na pastoralni pohod pape Ivana Pavla II. te njegove riječi kako su mu sv. Dujam i blaženi kardinal Alojzije Stepinac dali mogućnost "idealno zagrliti i povezati dva tisućljeća povijesti: od kršćanskih mučenika za vrijeme rimskih progona sve do progona Crkve iz nedavnog komunističkog režima".

Nakon riječi zahvale nadbiskupu Marinu Barišiću za poziv da predvodi euharistijsko slavlje na svetkovinu zaštitnika grada Splita, kardinal je podsjetio na povijesne veze između Dalmacije i Venecije, veze koje su bile pune svjetla i sjena, veze obilježene oružanim sukobima, ali i savezima. U cjelini, nastavio je kardinal Scola, "moramo priznati da su u našim međusobnim odnosima više prevladavala vremena sklada nego suprotstavljanja. U svakom slučaju, danas, milošću Božjom, i u to sam uvjeren, po zagovoru sv. Dujma, zajedništvo između naših dviju mjesnih Crkava vrlo je živo, kao što je isto tako dobro poznata suradnja između naših društvenih zajednica".
Osvrćući se na drugo misno čitanje iz knjige Otkrivenja, kardinal je naveo riječi pape Benedikta XVI., da je kršćansko mučeništvo "isključivo čin ljubavi, prema Bogu i prema ljudima, uključivši i progonitelje... Duboka veza koja sjedinjuje Krista s mučenicima je božanska ljubav: ona ista Ljubav koja je nagnala Sina Božjega da ponizi samoga sebe i postane poslušan sve do smrti na križu, nagnala je također apostole i mučenike da daju život za evanđelje". Mučeništvo je, nastavio je kardinal, krajnji oblik svjedočenja kao ustrajni i postojani način kršćanskog življenja. Kršćansko se svjedočenje temelji na ljubavi. Žrtva je bitni dio darivanja samoga sebe, ražarena jezgra ljubavi. Tumačeći riječi evanđelja: "Molite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju!" (Lk 10,2), kardinal Scola tvrdi da "žetva predstavlja kraljevstvo Božje, radnici su ljudi koji će u njemu raditi. Oni nisu njegovi gospodari, nego ponizna oruđa kojima se gospodar žetve služi. Na njih spada zadaća naviještati radosnu vijest Kraljevstva, ali samo milost Božja može dotaknuti srce čovjeka te pokrenuti ga na slušanje i na vjeru". Potom se kardinal pita: Koji je stil kršćanskog poslanja? te odgovara služeći se biblijskom slikom: "Evo šaljem vas kao janjce među vukove" (Lk 10,3) i nastavlja: "Promislimo, slika je zastrašujuća, zar ne? Ljudski gledajući mogla bi nam se učiniti upravo neodgovorna. Isus se usuđuje tražiti ovo od svojih, tj. od nas, samo zato jer je Otac poslao njega samoga kao Janje nevino i krotko kako bi se slobodno predao žrtvi križa ("zahvaljujući krvi Jaganjčevom" Otk 12,11). Dakle, poslanje prve sedamdesetdvojice učenika, o čemu nam govori današnje evanđelje, kao i poslanje svakoga od nas danas, izvire iz preobilja Kristove ljubavi: jedini istinski Poslanik Očev je On, Isus Krist. Naše kršćansko poslanje je samo sudjelovanje u Kristovu poslanju".
Kardinal Scola u homiliji je, među ostalim, istaknuo da kršćansko poslanje nije nikada individualističko, ono je uvijek komunitarno. Za kršćanina ono što je osobno uvijek se živi u zajednici, i obratno. U taj kontekst zajedništva kardinal smješta i središnje kršćansko otajstvo: Euharistiju. "Euharistija je najuzvišenija od svih djela koja čovjek može izvršiti jer ga stavlja u izravni odnos s događajem koji određuje povijest i nju uvodi u vječnost: s mukom, smrću i uskrsnućem Isusa Krista. Mučenik, i općenito svetac, je onaj koji polazeći od euharistijskog slavlja utiskuje euharistijsku formu u svoj vlastiti život. Kako da se ovdje ne sjetim lika Leopolda Mandića i Anamarije Marović koji su toliko pružili svjedočeći evanđelje na venecijanskim prostorima?" Kardinal Scola je vjernike pozvao da žive "euharistijskim stilom": "Svaki dan muškarci i žene svih naraštaja, svih naroda i kultura žive svoj nezaobilazni odnos sa stvarnošću koja je prožeta ljubavlju, radom i odmorom. Upravo iz unutarnje snage ljubavi, rada i odmora kršćanin je pozvan živjeti sve životne okolnosti i sve odnose polazeći od potpunog predanja sebe, poput mučenika koji su to naučili od Krista. Zbog ovoga smatram od temeljne važnosti zalaganje vaše mjesne Crkve koja je ovu godinu posvetila sakramentima. Sakramenti doista nisu ništa drugo nego svakodnevna pomoć koju nam Crkva nudi kako bismo živjeli različite Kristom zahvaćene aspekte našega življenja (rođenje, rast, ljubav, grijeh, žalost, smrt). Ako se predamo smislu života koji izvire iz sakramenata, onda već na ovoj zemlji imamo iskustvo stostrukih plodova. Život vječni već od sada se unaprijed ostvaruje u većoj punini čovještva".
Navodeći riječi sv. Luke: "U koju god kuću uđete, najprije recite: mir kući ovoj! Bude li tko ondje prijatelj mira, počinut će na njemu mir vaš. Ako li ne, vratit će se na vas" i tumačenje sv. Ambrozija kako Isus šalje učenike da vjeru siju ne s prisilom nego s poukom, ne s moću, nego s poniznošću, kardinal je zaključio: "Što mi doista imamo, a da nismo primili? Iz ponizne zahvalnosti za neprocjenjivi dar vjere izvire zanos i žar tu vjeru prenositi braći ljudima. To je i naš zadatak koji trebamo sebi postaviti! Poslanje kršćanina je uvijek svjedočenje a nikada nasilno osvajanje. U ovoj viziji stoji ljepota vašeg današnjeg slavlja, slavlja koje govori Crkvi i koje govori gradu bez da se pomiješaju ove dvije stvarnosti. Pokreće nas, uz dužne različitosti, kao kršćane i kao građane. S više strana danas bi se htjelo prognati vjeru i svaku religioznu praksu u sferu privatnoga. Ne mali broj intelektualaca i ljudi iz politike, osobito u Europi, shvaćaju laičnost kao neutralni prostor unutar kojega religije ne bi smjele imati nikakvu važnost. Mi vjerujemo da ovakvo uvjerenje slabi današnje pluralno društvo. Upravo jer je nastanjeno ljudima različitih vjera i uvjerenja, poželjno je da uistinu laičko društvo podupire ponudu - naglašavam ponudu - kako različiti subjekti koji čine društvo, žive temeljna dobra, duhovna i materijalna. Samo iz jednog trajnog iznošenja različitih stilova života, društvo može crpsti hranu i djelovati na izgradnju jednog dobrog života kojim upravlja dobra vlast".
Kardinal je Scola upozorio da se od kršćana traži ponizna hrabrost nuditi Kristovu misao oko svih dobara i vrijednota, koje su zajedničke svim ljudima; kršćani ne smiju, nastavio je, dopustiti da uzmanjka svjedočenja oko ljubavi za Boga i za ljude, iz čega se uči ljubav za vlastito istinsko dobro; kršćani će svojim životom pokazati ljepotu zaručničke ljubavi između muškarca i žene, jer vjeran brak, javan i otvoren životu rađa obitelj, temeljnu stanicu Crkve i društva; kršćani će promicati život od začeća pa sve do naravne smrti; zalagat će se za društvenu pravdu, za prvenstvo rada nad kapitalom; u žarkoj ljubavi zauzimat će se za potrebe braće, osobito onih koji su najugroženiji. Na kraju je homilije kardinal Scola podsjetio na činjenicu da je njegov preteča patrijarh Albino Luciani, sada sluga Božji papa Ivan Pavao I., 5. rujna 1976. došao među Hrvate na slavlje tisuću godina prvoga hrvatskog marijanskog svetišta u Solinu.
Uz domaćina mons. Barišića, u slavlju je sudjelovalo sedam biskupa, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, biskupi Splitske metropolije: hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, dubrovački Želimir Puljić, šibenski Ante Ivas, kotorski Ilija Janjić, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić te subotički biskup Ivan Penzeš, prvostolni kaptol na čelu s prepozitom mons. Dragom Šimundžom, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić, izaslanici biskupa i provincijala te oko stotinu svećenika, kako dijecezanskih tako i redovničkih sa svojim provincijalima.
Svečana procesija sa svečevim moćima, od prvostolnice do prigodnoga oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana na Obali, bila je i ove godine lijepo priređena, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Kako bi ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora Sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga "Brass kvinteta" te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina. Uz splitskoga gradonačelnika Ivana Kureta i župana splitsko-dalmatinskog Antu Sanadera, misi su nazočili predstavnici Sabora, Vlade i predsjednika Republike Hrvatske te mnogobrojni članovi poglavarstva Dujmova grada kao i drugi gosti iz društvenoga života. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavila se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.
Ne samo ovim svečanim slavljem, nego i raznim drugim događanjima sv. Dujam je obogatio svoj grad. Devetnicu pred blagdan predvodio je i sve dane propovijedao dr. don Ivan Tadić. A posljednju večer za vrijeme svečane večernje propovijedao je dr. don Marinko Vidović. Na misama se izmijenilo nekoliko crkvenih zborova (Mješoviti zbor Nadbiskupijske klasične gimnazije u Splitu, Splitski bogoslovi, Mješoviti konkatedralni zbor sv. Petra u Splitu, Mješoviti zbor sv. Roka sa splitskog Manuša, Mješoviti zbor splitske župe Gospe Fatimske sa Škrapa, Mješoviti zbor splitske župe sv. Josipa na Mertojaku, Mješoviti zbor Bezgrješnog Začeća BDM, Zbor sestara Milosrdnica iz Splita) a svoje je koncerte održalo više pojedinaca i glazbenih skupina (Mandolinsko društvo "Sanctus Domnio" iz Splita i Mješoviti pjevački zbor Sveučilišta u Splitu, orguljašice mo. s. Mirta Škopljanac Mačina i Jacinta Jakovčević, orguljaš Pavao Mašić i mezzosopranistica Magda Skračić, Mješoviti zbor i orkestar Umjetničke akademije iz Splita, Splitski djevojački komorni zbor i Chorus Spalatensis te Splitski bogoslovi koji su izveli glazbeno skazanje "Treći brat". Vrhunac glazbenih događanja bila je izvedba oratorija "Dujmova oporuka", za koji je tekst napisao dr. don Ante Mateljan. Taj oratorij za soliste, mješoviti zbor, orkestar i orgulje u glazbeno "ruho" odjenuo je mo. don Šime Marović, a pod njegovim ravnanjem u izvedbi su sudjelovali Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujma, solisti i Orkestar HNK Split.