Pod geslom "Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi u Bogu ostaje i Bog u njemu" (1 Iv 4, 16), u župnoj crkvi Sv. Mateja svoje rodne župe Bisko u nedjelju 18. srpnja mons. Drago Šimundža u nazočnosti više stotina Bišćana i uzvanika sa svih strana Lijepe Naše proslavio je svečanom misom svoj zlatomisnički jubilej - 50 godina svećeništva i 75 godina života. U koncelebraciji s don Dragom sudjelovali su generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ivan Ćubelić, provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Željko Tolić, mjesni župnik don Jozo Varvodić i još tridesetak svećenika, a među njima još sedmorica rodom iz Biska. Uz don Draginu rodbinu, njegova tri brata s obiteljima, šesnaest redovnica porijeklom Bišćanki, na misi su se okupili i splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader, triljski gradonačelnik Ivan Šipić, zamjenici gradonačelnika Splita, Jure Šundov i prof. Anđelka Visković, kao i gradonačelnici Solina i Omiša, Blaženko Boban i Ivan Škaričić, ujedno i saborski zastupnik, državni tajnik Jozo Sarač te kontraadmiral Ante Urlić i bojnik Tomislav Jukić. Slavlje je započelo blagoslovom obnovljenog zvonika uz župnu crkvu Sv. Mateja, koji se uređivao posljednje dvije godine uz pomoć nadbiskupije, županije i više gradova.

Prije početka misnoga slavlja kratak prikaz don Dragina životnoga puta i rada na dobrobit naroda i Crkve izložio je ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu dr. don Mladen Parlov. Istaknuo je kako je don Drago "svojim religioznim, društvenim i kulturnim djelovanjem obilježio život Splitsko-makarske nadbiskupije pa i šire društvene zajednice kroz zadnjih nekoliko desetljeća. Praktički, kroz 50 godina nije bilo važnijeg događaja u životu Splitske crkve, a da u njemu nije sudjelovao i don Drago". Dugogodišnji je odgojitelj i profesor u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji "Don Frane Bulić" (1967.-2001.), predavao je i na Institutu za laike (1980.-1990.), na Teološko-katehetskom institutu (1991.-1997.) kao i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Nekoliko je desetljeća (1969.-1992.) bio urednik važnog teološko-kulturnog časopisa, Crkva u svijetu, priredio je brojne zbornike i knjige. Bio je član uredništva brojnih časopisa i publikacija, kao i član petnaestak udruga i ustanova, crkvenih i društvenih (primjerice, Društva hrvatskih književnika; Matice hrvatske, Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, Književnog kruga, Marulianuma, Hrvatske Paneuropske unije itd.). Don Drago je iznimno plodan kulturni djelatnik i pisac. Bibliografija mu je veoma bogata. Ima dvanaest knjiga i više od 860 bibliografskih jedinica različita gradiva. Između knjiga osobitu su pozornost privukle, i danas veoma aktualne knjige: Ljudske vrijednosti i kršćansko poslanje (1993.); Crkva i demokracija (1995.) te Bog u djelima hrvatskih pisaca, monumentalno djelo u dva sveska (1550 str.) koje je kruna don Dragina teološko-književnog proučavanja. Prevoditelj je s francuskog jezika. U svome plodnom društveno-kulturnom djelovanju don Drago je napisao tisuće i tisuće stranica koje će tek trebati sabrati, valjda u nekom vidu sabranih djela. Jubilarnih je godina 1975. i 1976. bio glavni organizator nacionalnih crkvenih obljetnica u Solinu: Trinaest stoljeća kršćanstva u hrvata i Tisućite obljetnice prvog hrvatskog poznatog marijanskog svetišta kraljice Jelene. Bio je koordinator i suorganizator dvaju međunarodnih simpozija o hrvatskoj nacionalnoj i crkvenoj povijesti od VII. do XII. st. Sudjelovao je u organizaciji i drugih različitih susreta i skupova (primjerice, Euharistijskog kongresa Splitske metropolije, 1981., Susreta hrvatske katoličke mladeži, 1991. Godine 1991. osmislio je i započeo crkvenu emisiju na Hrvatskom radiju Split, pod nazivom Vjera i život Više je godina djelovao kao kolumnist u Slobodnoj Dalmaciji (1996-1999). Don Drago je dugo bio član Vijeća za pastoral kulture i Vijeća za laike BKJ, a član komisije Iustitia et pax HBK. U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji bio je ili jest član gotovo svih vijeća. Od 1981. član je kanoničkog zbora splitskog prvostolnog kaptola, a od 1990. i njegov prepozit, predstojnik.
Voditelj programa dr. Parlov istaknuo je kako je don Drago za svoj iznimno plodan rad primio i brojna priznanja. Nadbiskup Franić ga je 1981. imenovao kanonikom splitskog Prvostolnog kaptola, a 1982. Sveti Otac Ivan Pavao II. uključio ga je u zbor svojih komornika i uzdigao na čast monsinjora. Prvi predsjednik RH, dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je (1996.) Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića; Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije mu je 1998. dodijelila županijsku nagradu za 1997. godinu; grad Split mu je 2002. dao godišnju nagradu za 2001. godinu. Uvršten je u imenik Tko je tko u hrvatskoj - Who is who in Croatia (1993.), Hrvatski leksikon (1996.) kao i u neke druge nacionalne i međunarodne leksikone. 
Nakon uvodne riječi kratku riječ pozdrava slavljeniku i svim nazočnima uputio je župnik don Jozo Varvodić. Evanđelje je otpjevao najmlađi svećenik iz Biska don Davor Bilandžić, a propovijed je održao najstariji živući svećenik iz sela don Dušan Vuković. Propovjednik se je više puta osvrnuo na život i rad slavljenika ističući kako je don Drago od Boga mu povjerene talente veoma dobro iskoristio na dobrobit Crkve i naroda. Istaknuo je da je slavljenik obnašao brojne važne službe i dužnosti kako u Crkvi tako i u društvu. Uz sav izniman doprinos kulturi na razini cijele Domovine ipak je don Drago primarno čovjek Crkve koja "cvijeta kad je progonjena, i u svim je progonstvima pobijedila jer joj je Krist obećao da je ni vrata paklena neće nadvladati". Pri završetku misnoga slavlja, koje je svojom pjesmom uveličala klapa Sveti Juraj HRM, riječi pozdrava uime svećenika, časnih sestara i rodnog mu Biska slavljeniku je uputio don Vlade Strikić, župnik u Dicmu i dekan Kliškog dekanata. Naglasio je kako je don Drago za njega bio uzor i poticaj da se i sam odluči za svećeničko zvanje dodavši kako je don Dragino srce uvijek kucalo i još uvijek kuca za rodno mu Bisko. Potom je kratku riječ pozdrava izrekao gradonačelnik Trilja predavši slavljeniku Povelju grada Trilja za doprinos na kulturnom i društvenom polju. Na kraju je riječ pozdrava izrekao i dogradonačelnik Splita predavši slavljeniku prigodni dar, repliku makete splitske katedrale svetog Dujma odljevenu u bronci uz popratno pismo gradonačelnika Željka Keruma. 
Sam je slavljenik na kraju zahvalio svima istaknuvši vrijednost ljudskog zajedništva te je sve potaknuo da svojim životima znaju zajedno graditi onaj svijet kakvoga Bog želi za čovjeka, a to je svijet koji se gradi isključivo na vrednotama. Svečanost don Dragine zlatne mise nastavljena je prigodnim ručkom gdje se uzvanicima pridružio i splitsko-makarski nadbiskup mons. dr. Marin Barišić. U prigodnoj pozdravnoj riječi nadbiskup je istaknuo kako je don Drago svjedočio burnim povijesnim promjenama unatoč kojih je ostao svoj, a u tome je uspio jer je bio ukorijenjen u Kristu. Također je naglasio slavljenikovu osobitost da u svakom čovjeku nastoji prepoznati ono pozitivno što nosi u sebi kao i njegovo umijeće da se pored njega svatko osjeća priznat, prihvaćen i velik. Zahvalivši mu na njegovu dugogodišnjem radu za Splitsku Crkvu nadbiskup mu je poželio dobro zdravlje i dug život. Prigodne riječi su izrekli brojni uzvanici, primjerice, akademici Rudolf i Cambi, rektor Splitskog Sveučilišta Pavić te predstavnici različitih crkvenih i društvenih ustanova i udruga. Mnogi koji su htjeli sudjelovati u proslavi Šimundžina jubileja, a bili su spriječeni doći, uputili su svoje brzojave i čestitke, među njima kardinal Josip Bozanić, kardinal Vinko Puljić, predsjednik HBK Marin Srakić, brojni biskupi te uglednici iz društvenoga, političkog i kulturnog života.