Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 8.00 sati u crkvi sv. Jure.

20. srpnja - u crkvi sv. Ilije
18. listopada - u crkvi sv. Luke

Povijest

Župa Baćina smještena je zapadno od grada Ploča. Na njezinom istočnom dijelu nalaze se Baćinska jezera. Ovo je područje bilo naseljeno i prije dolaska Hrvata. Kršćanstvo je u ovom kraju bilo rašireno već u prvim stoljećima, o čemu govore ostaci starokršćanske bazilike Svetog Andrije u Sladincu. Na istom je lokalitetu bila i srednjovjekovna nekropola stećaka, koju je uništila izgradnja magistralne ceste 1965. godine. Prvi put naziv Baćina spominje se u ispravi mletačkog dužda Moceniga 1571., dok se zapadni dio župe, kod crkve Sv. Jure, koji se danas zove Zavod, spominje u Kreševskoj povelji 1434. pod imenom «selo Zahod» (zapad). I danas postoji naziv za predio nizinskog terena kod samog jezera zvan Mala i Velika Baćina. Iznad toga lokaliteta nalaze se Dvorine, ostaci stambenih zgrada. S tim lokalitetom vezan je naziv cijelog područja.

Župa se prvi put spominje 1340. godine. Za vrijeme turske vladavine župu su posluživali franjevci iz samostana u Zaostrogu. Župa je ponovno osamostaljena 1746. godine, od kada su postojale prve matične knjige. Danas je poslužuje župnik-franjevac iz Pline-Stabline.

Župa Baćina obuhvaća veliko područje, koje je nekada bilo znatno napučenije, nego što je to bilo poslije Drugog svjetskog rata ili je to danas. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća mnogi su otišli u daleke prekomorske zemlje, a poslije Drugog svjetskog rata narod se iseljavao u novo naselje koje se stvaralo u blizini ušća Neretve i izraslo u veliku luku i grad Ploče.

Župna kuća je u Drugom svjetskom ratu spaljena, a jer župniku komunistička vlast u Baćinu nije dozvoljavala dolaziti i u župi se nastaniti, župa do danas nema župne kuće.

Matične knjige su postojale od 1746. godine, ali su stradale u ratu zajedno sa župnom kućom. Ostala je knjiga U od 1918. do 1935., koja se nalazi u MU Ploče. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1817. do 1941. nalaze se u NAS.

Godine 1938. u župi je bilo 950 duša, a 2001. godine bilo ih je 576.

Crkve

1. Župna crkva Svetog Jurja Mučenika prvi put se spominje 1621. godine, a vjerojatno je sagrađena prije te godine. Ta stara crkva je srušena i na njezinom je mjestu 1872. sagrađena današnja crkva sa zvonikom na preslicu i kamenom rozetom iznad vrata na pročelju. Za cijelo vrijeme komunističke vladavine u crkvi se nije mogla govoriti misa, pa čak nije bilo dozvoljeno ni popravljanje crkve, iako je bilo očito da se krov urušava. U crkvi je oltarna slika sv. Jure , koju je naslikao Filip Naldi u drugoj polovici 18. stoljeća, i kip kip Bezgrešnog Začeća B. D. Marije. Da se dobije potpunija slika komunističkog terora u ovoj župi, dobro je spomenuti da su 1958. godine zvona sa zvonika skinuta i zakopana u zemlju nedaleko Klokuna u Peračkom blatu. Godine 1993. neki su mještani to otkrili, zvona su pronađena i 23. travnja na blagdan sv. Jure ponovno ih je blagoslovio splitsko-makarski nadbiskup Mons. Ante Jurić i postavljena su na zvonik. Toga je dana u crkvi rečena misa prvi put poslije 1941. godine. Crkva je duga 18 i široka 6 metara.  

2. Crkva Svetog Luke sagrađena je na brežuljku Kruševu, po svoj prilici kada i prva crkva Svetog Jure, godine 1621. Crkva je popravljena 1672. Iznad pročelja je mali zvonik na preslicu za jedno zvono. Svod je gotički. Na tom lokalitetu nalazila se srednjovjekovna nekropola stećaka, od koji su neki do danas sačuvani, a jedan je uzidan u temelje crkve. Crkva je duga 10,50 i široka 5,50 metara. Komunistička vlast nije dopuštala u njoj govoriti misu, niti je popravljati, iako je krov prokišnjavao i crkva bila bez vrata. Godine 1943. talijanska je vojska bacila zvono, što je vidio mještanim Nikola Katić i žena mu Ana, koji su to povjerili sinu Jadranu i on je 1993. godine to priopćio župniku fra Jozi Ćerleku, pa je poslije 50 godina zvono vraćeno na zvonik, a iste je godine i crkva popravljena. Na blagdan sv. Luke iste godine u crkvu je postavljen Svečev novi kip, dar mještanina Ivice Krilića, nabavljen u Rimu.

3. Kapelica Svetog Ilije Proroka sagrađena je 1863. godine kod župne kuće za svakodnevne potrebe župnika. Kapelica u ratu nije izgorjela sa župnom kućom. Budući da svećenik u Baćinu nije smio dolaziti, ona je ostala napuštena i tijekom vremena postala je ruševina.

 

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	6
Prvopričesnici	2
Krizmanici	2
Ženidbe	-
Sprovodi	1

Lokacija