Adresa dekanatskog ureda

Dekanatski ured - Trilj: Sv. Mihovila 27, 21240 Trilj
Telefon: (021) 831-031

Dekan: don Stipe Ljubas

Popis župa

O dekanatu

Dekanat je dobio ime po rijeci Cetini po kojoj nisi ime i Cetinska krajina u kojoj se nalazi najveći dio župa ovog dekanata. U prošlosti se dekanat nazivao Sinjski, po gradu Sinju, političkom, upravnom i kulturnom središtu Cetinske krajine. Prije Drugog svjetskog rata imao je naziv Triljski, po sjedištu dekana u Trilju, iako treba reći da je triljski župnik obnašao službu dekana još od uspostave dekanata 1834. godine. Dekanat je nekada bio razdijeljen na šest vicedekanata sa sjedištima u Sinju, Bajagiću, Grabu, Ugljanama, Dicmu Donjem i  Docu Donjem. 

Poslije Drugog svjetskog rata došlo je do reorganizacije ovog velikog dekanata koji je tada imao 30 župa. Radi uspješnije komunikacije među župnicima i uspješnije pastoralne aktivnosti dekanat je smanjen tako što su neke župe odvojene i priključene drugim dekanatima, kao što je to bilo s Biorinama, koje su pripale Imotskom, a Dicmo Donje, Dicmo Gornje, Koprivno i Bisko Kliškom dekanatu, te Donji Dolac, Gornji Dolac (Srijane) i Trnbusi Poljičkom dekanatu.  
Danas dekanat ima 22 župe, koje navodimo prema abecednom redoslijedu. To su: Bajagić, Bitelić, Budimir, Čaporice, Gala-Gljev, Grab, Hrvace, Košute, Otok, Potravlje, Ruda, Sinj, Strizirep, Tijarica, Trilj, Turjaci, Ugljane, Vojnić-Gardun, Voštane-Rože, Vrlika, Vrpolje-Čačvina, Zasiok i Zelovo. Sve župe pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Područje dekanata bilo je naseljeno u dalekom prapovijesnom razdoblju, pred ilirskom i ilirskom. Iz vremena rimske vladavine sačuvani su mnogi spomenici. Kroz Cetinsku krajinu vodili su rimski putovi. Na Gardunu je bilo sjedište VII. rimske legije. U današnjem Čitluku bio je rimski Aequum u kojemu je pronađen manji hram s glavama božica Fortune i Rome.  Pronađeni su ostaci i starokršćanskih crkava, ponajviše u vrličkoj, sinjskoj i otočkoj župi, o kojima ćemo više doznati  u govoru o odnosnim župama. Sve to govori o ranom proširenju kršćanstva na ovom području.  Hrvati su u ovaj kraj doselili u 7. stoljeću i tu osnovali župu Cetinu, koja je bila u sastavu Bijele Hrvatske. Najpoznatiji starohrvatski spomenik u ovom kraju je crkva Svetog Spasa kod izvora rijeke Cetine, podignuta u 9. stoljeću, oko koje je otkriveno veliko starohrvatsko groblje. Na više mjesta nalaze se spomenici iz kasnog hrvatskog srednjovjekovlja, kada su gospodari ovog kraja bili hrvatski velikaši Nelipići. 

Krajem 15. stoljeća u Cetinsku krajinu zalijeću se Turci iz Bosne i pustoše njezina sela. Ubrzo je ovo područje došlo pod tursku vlast i u njemu će se Turci zadržati do prvih godina Morejskog rata (1684.-1699.), kada je Cetinska krajina najvećim dijelom bila oslobođena. Tijekom 16. i 17. stoljeća katoličke vjernike pastorizirala su dvojica bosanskih franjevaca, ne kao župnici u određenim mjestima boravka, nego kao župnici misionari. Jedan je pripadao makarskom, a drugi ramskom samostanu. U novom ratu koji je završio 1718. godine mirom u Požarevcu granica je između Turske i Mletačke Republike s polja pomaknuta na vrhove Kamešnice i od tada je ostala nepromijenjena sve do danas. Za vrijeme Morejskog rata u Cetinsku krajinu je doselilo novo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine pod vodstvom franjevaca. 

U dekanatu su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika i općine Hrvace i Otok. Dekanat ukupno ima 9 osnovnih i četiri srednje škole. Već preko stotinu godina službu dekana obnašaju župnici Trilja.

Dana 31. ožujka 2001. godine u dekanatu je bilo 48.180 stanovnika, od kojih je  398 pravoslavnih.

Lokacija