Župa Porođenja BDM - Grabovac
Adresa: Grabovac 114, 21271 Grabovac
Telefon: (021) 720-123
Župnik: don Mario Čagalj
Raspored sv. misa
Nedjeljom: u 9.00 sati u župnoj crkvi.
Radnim danom sveta misa je (po dogovoru s vjernicima) u 9.00 sati.
Povijest
Župa Grabovac prostire se na zabiokovskoj prodolini kroz koju prolazi stara Napoleonova cesta. Nekadašnji zaselci dobrim dijelom su opustjeli jer je stanovništvo iselilo. Današnja župa može se podijeliti na tri skupine naselja: Goričaj, Srednje Selo i Donje Selo. Kraj je bio naseljen već u prapovijesnom razdoblju, o čemu govori nekoliko gradina te više većih i manjih gomila. Sigurno, sve te gomile ne pripadaju pretpovijesnom vremenu. Neke su nastale u kasnijem razdoblju, dok još nije bilo crkava i groblja u današnjem smislu, i služile su za pokopavanje mrtvih. Na Goričaju je tzv. Bacestina gomila na kojoj se na blagdan sv. Marka do danas obavlja blagoslov polja, a na gomili kod Vrdoljaka blagoslov se obavljao na Spasovo (Križi), koji je ukinut. Na temelju toga moglo bi se zaključiti da su te gomile nastale u novije vrijeme. Na Jastreb glavici u blizini Vrdoljaka bila je rimska vojna utvrda kod koje se našlo rimskih metalnih novčića. Na području župe pronađen je grob iz rimskog vremena i temelji kuće u kojoj su pronađeni metalni novčići cara Oktavijana Augusta. O srednjovjekovnoj nazočnosti Hrvata govore stećci na više lokaliteta.
Grabovac je u starini pripadao velikoj župi Radobilji. Kasnije je kao kapelanija pripadao župi Žeževici, koja je obuhvaćala Zadvarje, Žeževicu i Grabovac. U prvim matičnim knjigama te župe iz 1705. godine navode se i prezimena iz Grabovca. Iako je bio kapelanija Žeževice, kapelan je od 1737. godine vodio posebne matične knjige za Grabovac i od te godine Grabovac je imao stalnog kapelana. Biskupskim dekretom od 21. kolovoza 1835. Grabovac je postao samostalna kapelanija, što znači da je imao vlastitog svećenika. Organski dekret iz 1849. godine, br. 56, donosi sljedeću odluku: «S obzirom na tešku poziciju i broj duša Grabovac ostaje župa.» To je godina uspostave samostalne župe.
Grabovac je sve od kraja 18. stoljeća pripadao općini Imotski. Godine 1964. narod se na referendumu odlučio za pripadnost općini Omiš. Danas pripada novoosnovanoj općini Šestanovac.
Župna kuća za stan kapelana sagrađena je u Grabovcu 1750. godine. U blizini te stare neugledne kućice, za vrijeme župnikovanja don Marka Vrdoljaka (1884.-1915.), mještanina, sagrađena je nova u kojoj su župnici stanovali sve do najnovijeg vremena. Za župnikovanja don Tomislava Brečića (1978.-2000.) ta je kuća srušena i učinjena je nova na kat s centralnim grijanjem. Župnik don Danijel Guć izvršio je preinaku prostorija u prizemlju.
Matične knjige R od 1737. do 1812. nalaze se u NAS, od 1812. do 1862. i od 1853. do 1870. u DAS, a od 1825. do 1853. u DAZ. Knjige V od 1737. do 1812. u NAS, od 1812. do 1861. u DAS, te od 1825. do 1857. u DAZ. Knjige U od 1720. do 1821. su u NAS, od 1812. do 1860., od 1825. do 1870. i 1870. do 1895. su u DAS. U ŽU nalaze se knjige V 1946. i U 1946., kao i Stanje duša, nastalo oko 1838. godine.
U župi je 1938. godine bilo 2.200 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 561.
Crkve
1. Župna crkva Porođenja Bl. Dj. Marije sagrađena je 1722. godine, ali ona nije ostala u prvotnom obliku. Ta je crkva bila duga 8,50 i široka 5 metara. Imala je i malu apsidu dugu 2,35 i široku 3,80 metara. Godine 1861., za vrijeme misija, narod potaknut misionarima, odlučio je crkvu povećati. Iste godine dobiveno je odobrenje od biskupa Alojzija Pinija i već je sljedeće godine 1862. crkva dobrim dijelom bila završena. Stara crkva ostala je sačuvana u svom obliku za svetište nove crkve, a dodana je nova lađa, duga 16 metara. Svetište, stara crkva, da bi se skladno uklopilo u dimenzije nove lađe, bilo je podignuto. Iznad vrata župnik don Ivan Vrdoljak stavio je ploču s natpisom: «Sklad puka i pomoć Josipa i Petra Dundića sagradi ovu crkvu G. G. 1862. don Ivan Vrdoljak župnik J. V. Ž. – I. S. G.» Crkvu je posvetio nakon potpunog nutarnjeg uređenja biskup Nakić 1899. godine. Nad pročeljem je postavljen zvonik na preslicu. Godine 1937. interijer je uredio ak. slikar Vlado Marjanović. Za župnikovanja don Petra Tadinca (1964.-1976.) pročelje je izmijenilo dotadašnji izgled izgradnjom novog, vitkog kamenog zvonika na jedan kat i sa završnom kamenom piramidom. Crkva je obnovljena 1984. godine za župnikovanja don Tomislava Brečića (1978.-2000.) i tom je prigodom postavljen oltar prema puku, te postavljeni mozaici četiriju Evanđelista i Kraljice Hrvata, rad Andre Kukoča iz Splita. Na nutarnjem uređenju crkve nastavio je župnik don Danijel Guć, koji je, uz suglasnost Državnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, izveo je obnovu interijera iz 1937. godine s kompozicijom slika koje čine jednu cjelinu. Obnovljena slika Posljednji sud, rad ak. slikara Vlade Marjanovića, zasjala je u punom svjetlu. Restauriran je glavni i dva pokrajna oltara, prijašnje drvene elemente zamijenio je mramor, na trijumfalnom luku naslikana je kompozicija anđela, izmijenjena je električna instalacija u cijeloj crkvi, izbrušene kamene podne ploče, oslikani strop vraćen je u prvobitno stanje, postavljeno grijanje i izvedeno vrlo uspjelo stilsko bojanje zidova. Sve navedene radove izveli su: Miroslav Falak, Mijo Rado Dujmović i Vicko Tadić. U nišama na spojevima lađe i trijumfalnog luka postavljena su dva nova kipa: Srca Isusova i sv. Male Terezije. Na dva prozora postavljeni su vitraji sv. Ivana i sv. Ante, rad Miroslava Klarića. Isti je umjetnik 2003. godine u terakoti izradio reljef bl. Alojzija Stepinca (70 x 55 cm), postavljen na zaštitnu plohu kora. Iza glavnog oltara je sakristija s velikim hrastovim regalom, dar Mije Šarića.
2. Kapelica Svetog Ivana Krstitelja je obiteljska kapelica koju je sagradio 1875. godine, uz odobrenje biskupa Marka Kalođere, domaći svećenik don Ivan Vrdoljak, dugogodišnji grabovački pomoćnik i potom župnik (1835.-1880.). Kapelica se nalazi u zaselku Vrdoljaci. Sagrađena je od klesanog kamena. Duga je 3,25, široka 1,95 i visoka 2,60 metra. Na drvenom oltaru je svetohranište na kojemu je kip sv. Ivana Krstitelja i kipići dvaju anđela. Kapela je obnovljena 1986. godine zauzimanjem don Stjepana Vrdoljaka, misionara među hrvatskim radnicima u Njemačkoj.
