Župa sv. Stjepana prvomučenika - Grohote (Šolta)
Adresa: Igrališće 22, 21430 Grohote
Telefon: (021) 654-132
Župnik: don Vinko Beus
Raspored sv. misa
Nedjeljom u župnoj crkvi u 10.00 sati.
Od 5. lipnja do 6. studenoga sveta misa je u 9.30 sati.
Povijest
Župa Grohote je najstarija župa na otoku Šolti. Na njezinom području živjeli su stari Iliri, a najviše arheoloških ostataka pronađeno je iz vremena rimske vladavine. I kršćanstvo se na ovom području rano proširilo, o čemu govori starokršćanska bazilika iz 5. ili 6. stoljeća, čiji je pod bio ukrašen mozaikom, sličnom onomu iz salonitanskih bazilika. Na mozaiku je ispred prezbiterija pronađen natpis s imenom Honorija, po svoj prilici dobročinitelja crkve. U bazilici su pronađeni starokršćanski grobovi. Ova je bazilika po svoj prilici zapaljena u 13. stoljeću, što potvrđuje kamenje koje se na nekim mjestima počelo pretvarati u vapno. Prema Tomi Arciđakonu baziliku su zapalili omiški gusari 1241. godine. U 14. stoljeću započela je gradnja nove crkve Svetog Stjepana, koja je 1913. godine srušena da bi ustupila mjesto današnjoj, većoj crkvi.
Vjerojatno je od samog početka pa do kraja 14. stoljeća na Šolti bila samo jedna župa sa jednim župnikom, koji je imao više svećenika pomoćnika, koji su obavljali službu u drugim šoltanskim selima. Župa Grohote prvi put se spominje 1483. godine, a nedugo poslije toga i 1495. godine u Grohotama se navodi župa Svetog Stjepana. U njezinom su sastavu tada bila okolna mjesta Donje Selo i Gornje Selo, koja su se odvojila od župe Grohote između 1579. i 1598. godine. U to vrijeme Maslinica još nije bila naseljena. U isto vrijeme spominje se i župa Svete Marije u Borima ili u Stomoriji, koja je čuvala časnu uspomenu na benediktinski samostan i Gospinu crkvu.
Župna kuća u Grohotama sagrađena je 1861. godine, za župnikovanja don Mije Vučkovića. Kuća je više puta bila popravljana.
Matične knjige R od 1842. do 1864.; U od 1842. do 1873. nalaze se u DAS. Knjige R, V i U od 1658. do 1793.; R od 1793. do 1814.. i 1825. do 1842.; V od 1825. do 1857., dva sveska, i U od 1793. do 1842., dva sveska, nalaze se u DAZ.
Župa je 1938. godine imala 1.400 duša, a 2001. godine bilo ih je 639.
Crkve
1. Župna crkva Svetog Stjepana počela se graditi 1913. godine na mjestu stare, srušene crkve. Prvi svjetski rat usporio je njezinu gradnju. Svakako je već 1927. godine u njoj započela redovita služba Božja, iako crkva još nije bila posve završena. Godine 1938. postavljene je veliki oltar, rad kipara Ante Franka iz Splita. Crkva je impozantna i velebna građevina s tri lađe. Na pročelju je zvonik s istaknutim portalom i osmerokrakom kamenom rozetom, a ispod zvona je javni sat. Na katu za zvona nalaze se na sve četiri strane po dva otvora na luk. Zvonik završava vitkom piramidom s križem. Na zidovima lađa nalazi se po pet prozora na luk. Sa strana velike polukružne apside smještene su sakristije. U sjevernoj sakristiji uređena je zbirka crkvenih umjetnina. Crkva je više puta popravljana. Za župnikovanja don Špirka Vukovića (1975.-1982.) postavljeni su vitraji na prozore, a na velikom oltaru postavljen je mozaik s likovima hrvatskih svetaca i kandidata za oltar, rad don Ante Škobalja. I drugi mozaici u crkvi djelo su istog autora. U sjevernoj lađi nalazi se barokni oltar Gospe od Karmela iz stare crkve. Druga dva pokrajna oltara su novi radovi bez veće umjetničke vrijednosti. Ispred glavnog oltara postavljen je oltar prema puku. Crkva ima više predmeta umjetničke vrijednosti, koji su zaštićeni kao pokretni spomenici kulture. Među njima ističe se slika Gospinog uznesenja, rad flandrijskog slikara Petra de Costera iz 17. stoljeća, kao i pozlaćeni moćnik iz 15. stoljeća. U crkvi se nalaze kipovi: sv. Ante, sv. Josip, sv. Stjepan, Gospa od Karmela, Gospa Fatimska, sv. Terezija i sv. Mihovil. Posljednja obnova crkve izvršena je za župnikovanja don Ivana Barišića (1982.-1990.).
Današnja župna crkva sagrađena je na mjestu stare crkve iz 14. stoljeća. Ta je crkva dva puta bila povećavana, dok konačno nije bila srušena 1913. godine da bi ustupila mjesto današnjoj velebnoj crkvi. Uz sjeverni zid današnje župne crkve nalaze se konzervirani temelji starokršćanske bazilike s kraja 5. ili početka 6. stoljeća. Kako smo gore spomenuli ta je starokršćanska bazilika bila zapaljena od Omišana 1241. godine. Stručna ispitivanja ovog lokaliteta vršena su 1978. godine. Taj je lokalitet od Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu zaštićen i unesen u Registar nepokretnih spomenika kulture 1962. godine.
2. Crkva Svetog Mihovila nalazi se pri kraju polja između Grohota i Srednjega Sela. Sagrađena je u 14. stoljeću i oslikana freskama čiji se ostaci i danas vide. Crkva ima polukružnu apsidu, na vrhu pročelja je zvonik na preslicu, a pokrivena je kamenim pločama. Pod u crkvi također je popločan. U 19. stoljeću probijena su dva prozora na luk. Crkva je presvođena sa slomljenim gotičkim svodom. Oltar je uzdignut na jednu stepenicu, a postolje mu je kameni monolit, na lijevoj strani koso odsječen, pa bi se moglo reći da je to ulomak sarkofaga na kojemu se nalazi kamena menza. Crkva je zaštićena kao spomenik kulture. Kod crkve je bilo groblje za okužene sa cijelog otoka. Crkva se nalazi na antičkom sakralnom lokalitetu. Ovo je najstarija sačuvana crkva na otoku, koja se prvi put spominje 1398. godine. Duga je 7,15 i široka 4,85 metara.
3. Crkva Svete Terezije Avilske u Rogaču sagrađena je u 17. stoljeću. Na oltaru je pala s likom sv. Terezije i donatora Nikole Gvozdenovića (Ferro), koji je umro 1672., a pala je naslikana 1749. godine. Crkva je duga 17 i široka 8 metara. U crkvi se nalaze zavjetne slike brodova mornara i kapetana, te slika Gospe Žalosne i zastava sv. Nikole s natpisom: «Hrvatsko društvo sv. Nikole Putnika Chicago 1913. godine.» U crkvi su i kipovi sv. Terezije i sv. Nikole. Za župnikovanja don Špirka Vukovića na crkvu je postavljena preslica za dva zvona, a u crkvi oltar prema puku.
4. Kapela Gospe Lurdske sagrađena je od klesanog kamena 1910. godine. Na vratima je polukružni nadvratnik, a i prozori su na luk. Na pročelju je okrugli kameni prozor, a na vrhu pročelja preslica za jedno zvono, postavljena 1979. godine. Pokrivena je ravnom kupom. U kapeli je kip Gospe Lurdske i postaje Križnog puta.
5. Kapela Gospe Ostrovske u Nečujmu sagrađena je od lijepo klesanog kamena 1938. godine, a podigla je obitelj Bartelmus iz Poljske. Oltar je od hrastovog drveta. Gospina slika okovana je pozlaćenim mjedom. Natpis na poljskom jeziku glasi: «Pod tvoju obranu utječemo se – Ema i Jozef Bartelmus.» Dimenzije su 9 x 4 metra. Pokrivena je ravnom kupom. Na vrhu pročelja je preslica za jedno zvono.
Vrijedno je spomenuti da se u Nečujmu i danas vide ostaci apside stare crkve Svetog Petra. Ta je crkva bila sagrađena u 14. stoljeću. Ostaci su zaštićeni kao spomenik kulture 1963. godine. Uz crkvu se nalaze ostaci zgrade u kojoj je boravio, razmatrao i pisao Marko Marulić.
