Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 9.00 ili 10.30 sati (naizmjenično).

Radnim danom: u 17.00 sati (ljeti u 8.00 sati).

Povijest

Župa Dubrava smještena je u pitomoj kotlini, kako to i samo ime kaže, na južnim padinama Mosora. Iako se ne zna godina osnivanja župe, može se s velikom vjerojatnošću reći da je to bilo tijekom 15. stoljeća, prije dolaska Turaka. Prvi župnici bili su mještani, kako je to bilo i u drugim poljičkim selima, koji su bili glagoljaši i živjeli kod svoje rodbine. Dubrava je bila samostalna župa do 1849. godine, kada je Organskim dekretom, br. 93, austrijske vlade izgubila status samostalne župe i postala izložena kapelanija, ovisna od župe Gata.  Za samu župu to nije imalo nekih posebnih posljedica, jer je ona i nadalje imala svoga svećenika koji je obavljao sve župničke službe kao i prije, a sada je imao naslov izloženog kapelana, koji je od države imao nešto smanjena novčana primanja.

Župna kuća sagrađena je uz seosku cestu 1977. godine i u nju se uselio župnik don Marko Jurišić 1. prosinca iste godine. To je bila betonska prizemna građevina. Župsko pastoralno vijeće sa župnikom don Pavlom Pavićem odlučilo je 6. rujna 1987. godine nadograditi kat sa stanom za župnika, a u prizemlju kuće urediti vjeronaučnu dvoranu, župni ured i knjižnicu. Već je sljedeće godine kat bio nadograđen i poslije se postupno uređivao te je 2002. godine, za župnikovanja don Mirka Skejića, cijela kuća posve uređena. Stara kamena župna kuća, s asfaltnim putom, vodom i električnom strujom, nalazi se usamljena na podnožju brežuljka Gorice na čijemu se vrhu nalazi župna crkva.   

Matične knjige R od 1894. do 1947. i U od 1909. do 1942. nalaze se u MU Omiš. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1818. do 1965. nalaze se u NAS.

Župa je 1938. godine imala 478 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 301.

Crkve

1. Župna crkva Svetoga Luke nalazi se na vrhu brežuljka Gorice. Iako se ne zna godina njezine gradnje, pretpostavljamo da je sagrađena u 16. stoljeću, prije dolaska Turaka. Čini se da je podignuta na mjestu stare ilirske gradine. Crkva je jedinstveno graditeljsko ostvarenje, koja ima oblik križa nad čijim se sjecištem nalazi neobična kupola. Ispred pročelja je presvođeni kameni narteks, a na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za dva zvona. U crkvi su tri oltara koji su smješteni u krakovima križa. Godine 1986. presvođeni krov je obnovljen tako da je postavljena armirano-betonska podloga na koju su položene nove kamene ploče. Tom je prigodom uređeno svetište prema novim liturgijskim propisima s oltarom prema puku. Uređen je i crkveni okoliš te prilazni putovi. U crkvi se nalazi grob imenovanog smederevskog biskupa fra Nikole Ugrinovića, rodom iz Dubrave, na kojemu je uklesan natpis s godinom 1577. To je godina izgradnje groba, jer je poznato da je pokojni Ugrinović ubijen od Turaka na putu između Žrnovnice i Sitna 1604. godine.  

2. Crkva Bezgrešnog Začeća Marijina nalazi se na zapadnoj strani sela. Crkva je podignuta od kamena u obliku pačetvorine s malom četvrtastom apsidom. Iz izvješća nadbiskupa Cupillija iz 1711. godine doznajemo da je tada crkva bila u gradnji. Budući da se ova crkva nalazi u popisu crkava iz 1680. godine, kao i u popisu iz 1682. godine, onda trebamo reći da je za nadbiskupa Cupillija bila nadograđena, a ne iz temelja sagrađena. Vidljivo je da je crkva dograđena. Na vrhu pročelja nalazi se preslica za dva zvona. Crkva je obnovljena 1975. godine. Potpuno je obnovljena i uređena prema liturgijskim propisima Drugog vatikanskog sabora za župnika Skejića 2003. godine. Crkva je duga 13,20 i široka 5,40 metara.  

3. Crkvica Svetog Arnira (Rajnerija), splitskoga nadbiskupa i mučenika, sagrađena je od nepravilno klesanog kamena u planinskom klancu kroz koji se iz dubravskog polja ide prema jugu u smovljansku kotlinu. Prema predaji crkvica je sagrađena na mjestu pogibije nadbiskupa Arnira 4. kolovoza 1180. godine. Nije poznata godina gradnje crkvice, ali se sa sigurnošću može reći da je sagrađena ili na početku 17. stoljeća ili još prije. Naime, crkva se nalazi u popisu zadarskog nadbiskupa Garzadorija, apostolskog pohoditelja, iz 1625. godine, a kasnije se redovito spominje. Crkvica nema apsidu, na pročelju ima šestokraku rozetu, a na vrhu pročelja preslicu za jedno zvono. Pokrivena je kamenim pločama. U crkvici su dva oltara. Na glavnom je slika s likovima Gospe među anđelima, sv. Arnirom s palmom i sv. Ivanom. Pred oltarom se nalazi bunarić sa živom vodom, koja je prema sačuvanoj predaji provrela prigodom Arnirove smrti i smatraju je čudotvornom. Na pobočnom oltaru je triptih s Gospom između sv. Mihovila i sv. Jurja, a u trokutu je lik Boga Stvoritelja.  Kad znamo da se pod turskom vladavinom nisu gradile nove crkve, ili je to bilo samo u iznimnim slučajevima, i da se ova crkvica spominje već 1625. godine, dakle za vrijeme turske vladavine, a da glavni oltar ima neke elemente renesanse, možemo s razlogom reći da je sagrađena prije 17. stoljeća. Duga je 9,60 i široka 6,10 metara.

4. Crkva Svetog Ivana Krstitelja podignuta je u Gornjoj Dubravi 1972. godine na mjestu stare crkvice, koja je na tom mjestu bila podignuta oko 1755. godine. Današnja je crkva betonska građevina u koju su ugrađeni neki kameni dijelovi iz stare crkve, kao što su: rozeta, preslica te okviri vrata i prozora. Duga je 11,20 i široka 4,90 metara.  

5. Crkva Svetoga Ante Padovanskoga građena je od 1973. do 1979. godine na mjestu stare i manje crkvice, koja se prvi put spominje u izvješću nadbiskupa Cupillija 1711. godine. Crkva se nalazi na sredini sela, uz cestu, u zaselku Bašići i Juginovići. To je betonska građevina duga 17 i široka 6,50 metara. Crkva ima betonski kor i podignuto svetište s jednostavnim oltarom prema puku i kip sv. Ante. Pokrivena je betonskom pločom na koju je postavljena drvena krovna konstrukcija i kupa kanalica.

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	5
Prvopričesnici	-
Krizmanici	7
Ženidbe	1
Sprovodi	4

Lokacija