Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (od 5. rujna do 15. lipnja)

Nedjeljom -  u 9.00, 10.00, 11.30 i 18.00 sati.
Radnim danom: u 7.00 i 18.00 sati.

LJETNI RASPORED (od 15. lipnja do 5. rujna)

Nedjeljom -  u 8.30, 10.00 i 19.00 sati.
Radnim danom: u 7.00 i 19.00 sati.

O crkvi

Samostanska i župna crkva Svete Marije od Milosti, nalazi se u sklopu samostana. Na mjestu današnje crkve nalazila se manja crkva Svete Marije Poljudske, sagrađena za splitskoga nadbiskupa Pavla (1015.-1030.), koja je 1078. godine pripala benediktinskom samostanu Svetog Stjepana u Splitu. Uz crkvu su benediktinci podigli kuću za stanovanje, ali tu nikada nije bio benediktinski samostan, nego samo hospicij ili gostinjac. Nešto prije 1448. godine Poljud su dobili dalmatinski franjevci, koji su od 1449. do 1458. godine sagradili  samostan i današnju crkvu, posvećenu Gospinu Uznesenju.

Crkva je sagrađena u jednostavnom gotičkom stilu. Njezin najstariji dio pokriven je bačvastim  prelomljenim svodom, a iznad lađe je kasnogotički drveni strop. Kapiteli oko glavnih vrata upozoravaju na kićenu gotiku. Iznad glavnih vrata u luneti nalazi se visoki renesansni reljef s Gospom u sredini, a uz nju su sv. Frane s križem i sv. Ante Padovanski s knjigom, rad renesansnog majstora. Iza glavnog oltara u četvrtastoj apsidi nalazi se veliki poliptih (4,10 x 3,30 metara) s deset posebno uokvirenih slika, djelo renesansnog slikara Jeronima da Santa Croce iz 1549. godine. Ispred ove slike nalazi se kameni oltar prema puku. Stari barokni oltar iz 1678. godine je uklonjen prigodom posljednje obnove crkve 1979. godine. Svetište od lađe dijeli oltarna ograda od gotičko-renesansnih stupića, koje je izradio splitski klesar Mihovil Mihanić 1493. godine Na krajevima ograde su kipovi Djevice Marije i arkanđela Gabrijela. Do pokrajnih vrata na sjevernom zidu crkvene lađe nalazi se velika pala Bezgrešnog Začeća Marijina, djelo Mihovila Luposignolija iz 1724. godine. Ova je slika naslikana prema starijoj slici Nikole Bralića iz 1518. godine. Među većim brojem naslikanih likova, koji su branili Bezgrešno Začeće Marijino, nalazi se i lik Muhameda u donjem desnom uglu. Prema sačuvanoj predaji ova je slika spasila samostan od turskog uništenja, jer su na njoj Turci prpoznali proroka Muhameda. Na istom zidu nalazi se druga velika slika Pomoćnice kršćana, koja svojim plaštem štiti skupinu grešnika u renesansnoj odjeći od Božjih strelica, rad Benedetta Diane oko 1520. godine. 

S južne strane crkvene lađe nalaze se dvije kapele. Prva kapela do vrata posvećena je Svetom Anti Padovanskom, koja je podignuta u 16. stoljeću. U njoj je oltar s palom i Svečevim kipom na menzi oltara. Do nje je kapela Presvetog Sakramenta u koju je 1979. godine preneseno mramorno, barokno svetohranište s bivšeg velikog oltara. Iza svetohraništa je mozaik Krista svevladara svemira, rad ak. slikara Josipa Botterija Dinija 1979. godine, a na menzi oltara, ispred svetohraništa, nalazi se kip Srca Isusova, visok 160 cm i tu postavljen oko 1925. godine. U kapeli se nalazi redovnički kor sa šest jednostavnih drvenih sjedala sa svake strane. Zvonik se nalazi na južnoj strani apside, a podignut je u 18. stoljeću.

Ovakav unutrašnji izgled crkva je dobila 1979. godine, za gvardijana fra Stjepana Pupića Bakrača. Nakon obnove crkve i njezina preuređenja 1979. godine, akademski slikar Josip Botteri Dini izradio je sedam vitraja na prozorima i postaje Križnog puta. Iste je godine i samostanski klaustar dobio današnji izgled.

Crkvena lađa je duga 18 i široka 7,80 metara, apsida je duga 6 i široka 4,50.  U crkvi su nekada bili grobovi uglednijih splitskih obitelji. Među nadgrobnim pločama, koje se danas nalaze u klaustru samostana, najveću umjetničku vrijednost ima ploča biskupa Tome Nigera (Mrčića) i Katarine Žuvić.

Treba spomenuti da osim navedenih umjetnina ova crkva i samostan obiluju i drugim vrijednim djelima kulturne i umjetničke vrijednostii, među kojima se posebice ističu  dva Psaltira fra Bone Razmilovića iz 1670. godine, ukrašena inicijalima i minijaturama, te 26 inkunabula, Evanđelistar Marka Marulića iz 1516. godine, Raspelo drvorezbera fra Fulgencija Bakotića, rodom iz Kaštel Gomilice i mnoga druga djela. Crkva i samostan sa svojim umjetninama proglašeni su spomenicima kulture.

Lokacija