Raspored sv. misa

Zimski raspored (od prve nedjelje rujna do treće nedjelje lipnja)

Nedjeljom
Župna crkva sv. Mihovila - u 9.30, 11.00 i 19.00 sati.
Kapela sestara SMI - u 7.30 sati.

Radnim danom
Župna crkva sv. Mihovila - u 19.00 sati.
Kapela sestara SMI - u 7.00 sati.

Ljetni raspored (od treće nedjelje lipnja do prve nedjelje rujna)

Nedjeljom
Župna crkva sv. Mihovila - u 9.00 i u 20.00 sati.
Kapela sestara SMI - u 7.00 sati.

Radnim danom
Župna crkva sv. Mihovila - u 20.00 sati.
Kapela sestara SMI - u 7.00 sati.

Povijest

Lokalitet je dobio ime po velikom usamljenom kamenu, koji završava ravnom plohom. Spominje se u dokumentima 12. i 13. stoljeća kao Visoka stijena (1144. g. «ad excelsum saxum», ili Veliki kamen (1227. i 1397. g. «Magna petra»). God. 1239. splitski knez Garganus dao je napraviti neko utvrđenje, koje se zove «Kod kamena», da bi služilo kao utočište protiv razbojnika, koji su se običavali spuštati najviše sa Mosora, kako navodi Toma Arhiđakon. 

Za vrijeme mletačke vlasti, poslije 1420. godine, Kamen je bio manja utvrda za zaštitu od  turskih upada početkom 16. stoljeća. Vojna posada nikada nije bila velika, sastojala se od nekoliko stražara koji su dizali uzbunu prigodom turskih provala. Kamen su osvojili Turci 1571. godine i u njihovim je rukama ostao do 1648. godine. Turci su Kamen utvrdili i povećali vojnu posadu, koja je prema izvješću splitskog kneza 1583. godine imala 60 vojnika. Nešto vojnika nastanilo se oko Kamena, gdje se nalazilo i seoce domaćeg stanovništva. Kamen je od Turaka oslobođen 1648. godine i tom je prigodom mletački general Foscolo naredio da se utvrda sruši da je više ne bi mogli koristiti Turci, ukoliko bi ponovno došla u njihove ruke.  Nakon oslobođenja sve više se povećavalo selo  s novim doseljenicima iz Poljica i zagorskih sela, te je već 1675. godine u selu podignuta crkva Svetog Mihovila. Može se smatrati da je ubrzo poslije toga osnovana i župa. Godine 1687. u izvješću nadbiskupa Cosmija i župa Kamen se navodi među onim župama koje nisu pod turskom vlašću. U izvješću vizitacije nadbiskupa Cupillija iz 1709. godine navodi se zajednički župnik Kamena i Žrnovnice don Šime Grubić, a već 1711. godine govori se o župnoj crkvi Sv.Mihovila na Kamenu, kojoj su priključene sužupne crkve Sv. Ivana Krstitelja u Mravincima i Sv. Luke u Kuku. 

Organskim dekretom austrijske vlade iz 1849. godine župa Kamen ujedinjena sa Stobrečom. Takvo je stanje ostalo sve do 1975. godine. Naime, stanovništvo Kamena sve više se povećavalo, a u njegovoj blizini izraslo je novo naselje Šine i osjećala se potreba stvaranja novog pastoralnnog centra. Nadbiskupski ordinarijat u Splitu 14. prosinca 1975. osnovao je samostalnu župu Kamen, kojoj je priključio naselje Šine i povjerio je redovnicima karmelićanima. Prvi župnik novoutemeljene župe bio je o. Ivan Keravin. Župnom crkvom proglašena je postojeća crkva Sv. Mihovila na Kamenu. Iz turskog vremena sačuvao se sve do danas naziv starog sela Palanka, sa sjeverne strane Kamena.

Župna kuća u župi nije postojala, pa je kupljena obiteljska kuća u predjelu Šine, koja služi za župni ured i privremeni smještaj otaca karmelićana, dok se ne izgradi u tom dijelu župe novi pastoralni centar s novom crkvom. Jedna je soba uređena za kapelicu.

Matične knjige počele su se voditi od osnivanja župe. Do 1975. godine matične su knjige zajedničke sa župom Stobreč.
Kamen je 1924. godine imao 160 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 2.194.

U župi se nalaze dva ženska samostana. Na Šinama je samostan sestara Služavki Maloga Isusa, osnovan u kupljenoj obiteljskoj kući 1985. godine. Kasnije je uz postojeću kuću nadograđena nova kuća s lijepom samostanskom kapelom Svetog Josipa.   Na Kamenu je samostan Službenica milosrđa (Ančele), sagrađen za duhovne susrete 1982. godine. Samostan su sestre nazvale po svojoj utemeljiteljici Oaza sv. Marije Krucifikse. Unutar samostana sagrađena je velika i lijepa kapela, posvećena istoj svetici.

Crkve

1. Župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela u današnjem je obliku sagrađena 1879., a obnovljena 1909. godine. Crkva je podignuta na mjestu starije crkvice iz 1675. godine, kako je bilo uklesano na nadvratniku. Danas je u crkvi samo glavni barokni oltar, a drugi, pokrajni oltar je uklonjen, a njegov retabl ostao je na zidu. Ispred glavnog oltara postavljen je oltar prema puku. U crkvi je kip sv. Mihovila Arkanđela. Uz crkvu je u novije vrijeme sagrađena sakristija i vjeronaučna dvorana. Na sredini pročelja nalazi se okrugli prozor, a na vrhu pročelja kameni križ. Zvonik je odijeljen od crkve, a podignut je na obližnjoj litici u obliku kule. Župna crkva posjeduje više umjetničkih slika, metalnih predmeta i liturgijskih knjiga koje su upisane u Registar pokretnih spomenika kulture. Među slikama posebno se navodi Gospa s Djetetom, sv. Jurjem i sv. Mihovilom s kraja 18. stoljeća, rad slikara Feliksa Tironija. 

2. Crkva Svetog Petra prvi put se spominje 1227. godine, a poslije toga navodi se u raznim dokumentima, kao što je Reambulacija dobara nadbiskupske menze iz 1397. godine. Nalazi se na Brižinama na Badu («in Bade») ispod sela Kamena. Sagrađena je krajem 12. ili početkom 13. stoljeća. To je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom. Na nadvratniku je uklesana godina 1675., kada je crkva bila dograđena poslije oslobođenja od Turaka. Na vrhu pročelja nalazi se kameni križ, a ispod njega mala kamena rozeta u obliku četverolisne djeteline. Pokrajni su zidovi ravni,a unutrašnji su raščlanjeni sa po dvije dvostruke arkade. Na vanjskim zidovima apside vidi se kasnija dogradnja. Oltar je smješten u apsidi i podignut za jednu stepenicu. Oltarna kamena menza nalazi se na naknadno zazidanom stupu. Iznad oltara je rustična barokna slika na drvetu. Kamenica za blagoslovljenu vodu je u obliku četverokuta s profiliranim rubom, a postavljena je na antički stup s jedva vidljivim natpisom. Pod je popločan nepravilnim kamenim pločama i spušten je za tri stepenice ispod razine okoliša. Oko crkve nalazilo se groblje prvih stanovnika Kamena. Godine 1978. crkva je upisana u Registar spomenika kulture.

3. Pastoralni centar na Vidovcu je u izgradnji. Uz Pastoralni centar predviđen je i Karmelski samostan i crkva Gospe od Karmela, te Duhovni centar sv. Terezije Velike u Splitu.

 

 

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	28
Prvopričesnici	45
Krizmanici	45
Ženidbe	8
Sprovodi	14

Lokacija