Splitsko-makarski nadbiskupi
Poštovana i draga braćo svećenici!
Ove godine slavimo 150. godina od ukazanja u Lurdu Blažene Djevice Marije bezgrješno začete, te 100. godišnjicu utemeljenja hrvatskog Lurda, Gospina svetišta u Vepricu. Tim povodom želimo vas pozvati da se svi zajedno zagledamo u lik Marije, Zvijezde nade i da u Njoj pronađemo nadahnuće za svoj svećenički život i poslanje. Zbog svoje uloge u povijesti spasenja, Marija se predstavlja kao ključ razumijevanja događaja svete povijesti i kao ključ razumijevanja kršćanskog života, pa i svećenikova života.
1. Za svakog čovjeka vrijedi istina da je stvoren na sliku Presvetog Trojstva. To posebice vrijedi za Mariju čije srce nije dirnula tama istočnoga grijeha. Marija je slika Otajstva u sebi i za nas. Ona je majčinska slika Očeve milosrdne ljubavi prema čovjeku; Ona je slika Sina u njegovu sebedarju do kraja. Po uzoru na Sina i Majka se posve dariva u službi Bogu i čovjeku. Marija je slika Crkve. I svećenik je "u snazi posvećenja koje prima sakramentom svetog reda, poslan od Oca, po Isusu Kristu, kojemu je na poseban način suobličen kao Glavi i Pastiru svoga naroda, da bi živio i djelovao u snazi Duha Svetoga u službi Crkve i spasenja svijeta" (PDV 12).
Evanđelje nam predstavlja Mariju kao Učenicu koja je pozorna slušateljica Riječi Božje. Ona je Čuvarica Riječi. Ona je u svom srcu pohranjivala Riječ i o njoj razmišljala. I svećenik je slušatelj i sluga Riječi. Božja Riječ je ona jezgra oko koje se okuplja i ujedinjuje Božji narod. Zato je odnos prema Božjoj Riječi od životne važnosti za svećenika. Ona je njegov kruh svagdanji. Njegova se riječ treba "poroditi" iz Božje Riječi, a ako želi biti "trudan s Božjom Riječi", svećenikova se riječ mora roditi u šutnji, u traženju smisla, u razmatranju. U tom iskustvu svećenik postaje svjestan svoje malenosti i nedostojnosti pred Božjom Riječju. Uza sve to, on mora govoriti, jer "jao meni ako ne propovijedam..." ( 1 Kor 9, 16). A najbolja i najveća je propovijed sam život propovjednika! Marija je Riječ primila i Riječ darovala svijetu. Njezino Kalvarijsko prikazanje pravo je duhovno bogoslužje. Pod Križem se posve ispunila Njezina raspoloživost. Svećenik poput Marije nastavlja službu prikazanja Isusa Bogu na slavu i za spasenje svijeta.
2. Najsavršeniji prinos i prikazanje događa se u Euharistiji. Svojim posvemašnjim predanjem Marija je postala "žena Euharistije" i "živjela neku vrst 'anticipirane euharistije' "(Ivan Pavao II). Ona, koja je živjela euharistijsku vjeru i prije ustanovljenja Euharistije poziva nas na poslušno prikazanje: "Štogod vam rekne, učinite!" (Iv 2, 5). Poziva nas da slaveći Euharistiju i mi sami, poput Nje, postanemo euharistija za braću i sestre. Snagom sakramenta svetog reda, svećenik je suobličen Kristu Svećeniku. Svećenik je "pozvan i potaknut da zajedno s Njim prikazuje sebe, svoje napore i sve stvorene stvari" (PO 5b). Euharistija je i za svećenika, "središte njegova služenja i njegova duhovnog života" (Usp. PDV 26). Euharistijom preobražen i sam postaje euharistija! Postaje hrana za druge! Marija i svećenik: to su osobe za druge! "Usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin" (Lk 1, 39), kako bi se stavila u službu Elizabeti i Zahariji.
Materinskom ljubavlju, rodivši nas pod križem, Marija se brine za braću svoga Sina. Ona bdije, moli, prati i svojim zagovorom štiti svu svoju djecu. Posebno su joj na srcu svećenici. Svećenik, suobličen Kristu, vrši svoje poslanje na Kristov i Marijin način. A nutarnje počelo i snaga koja oživljuje i koja vodi duhovni život svećenika jest pastirska ljubav, tj, sudjelovanje na onoj istoj ljubavi koju je živio i svjedočio Isus Krist. Ljubiti svoju braću i sestre znači žrtvovati se, izgarati i stalno otkrivati nove i učinkovitije načine služenja. Uz Mariju prinosnicu i mi postajemo prinos za druge. Neka nam Marija svima isprosi od Boga tu milost našeg svakodnevnog prinošenja.
3. Poštovana i draga braćo svećenici! Mi, vaši biskupi u Marijanskoj godini, u vremenu s posebnim pastoralnim naglaskom na svećenička i redovnička zvanja, svima vama i svakom pojedinom rado i od srca zahvaljujemo za vašu suradničku spremnost i razumijevanje. Naše biskupsko djelovanje vezano je s vašom spremnošću, djelovanjem i suradnjom. Dok vam zahvaljujemo želimo vas potaknuti na ustrajno nastojanje da stvar Božja po nama, po vama hoda, da Evanđelje uđe u srca vjernika, kojima smo poslani. Ovim putem želimo odati priznanje svećenicima starije generacije koji su sa svojim hrvatskim narodom prošli kroz teške dane bezbožnog sustava i na čijim je leđima počivala aktivnost u našim župskim zajednicama. Zahvaljujemo za pokazani primjer koji je mnogo puta bio vrlo blizu mučeničkom svjedočenju za Krista i njegovu Crkvu. Mlađoj braći svećenika koji su se na svećeništvo odlučili u mentalitetu zaobilaženja i omalovažavanja vrednota i ideala, želimo hrabrost u življenju i svjedočenju ljudskih, vjerničkih i svećeničkih ideala. Ujedno, svakoga od vas potičemo pomozite mladićima koji osjećaju Božji poziv kako bi prigrlili dar svećeništva. Neka se tako po nama i našem svjedočenju vjere na buduće generacije svećenika prenosi sveta baklja svećeničkog rodoslovlja, navjestitelja Radosne Vijesti života. Radujemo se Vašem susretu kod Marije, Majke svećenika. Molimo je da Ona svakoga od vas prati, čuva i zagovara kod nebeskog Oca, a dobri naš nebeski Otac neka sve nas, biskupe i svećenike blagoslovi i vjerne sačuva u svojoj ljubavi!
Vaša braća u vjeri i po svetom redu, biskupi:
Mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski
Mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarski
Mons. Želimir Puljić, biskup dubrovački
Mons. Ante Ivas, biskup šibenski
Mons. Ilija Janjić, biskup kotorski
