Uskrsna poruka - 2003.

Braćo i sestre, radosno vas pozdravljam uskrslim pozdravom Krista Gospodina: Mir vama! Neka mir Kristov bude u vašim srcima i boravi u vašim domovima, neka prožme svakodnevlje naše Domovine i bude trajno nadahnuće svim narodima svijeta.

Mir je svakako iskrena molitva svih nas vjernika, diljem naše planete, nas koje uskrsnuli Gospodin danas okuplja, udjeljujući i dijeleći svoju uskrsnu radost sa svima nama. Mir je i želja svih ljudi dobre volje.

1.    Stvarnost koja nas zapljuskuje, najnoviji ratni sukobi, ostavljaju nas ne malo zbunjene, štoviše ožalošćene, ako je mir doista želja svih ljudi dobre volje. Gdje je ta dobra volja, ako nas povijest uči da gotovo nijedan ljudski život ne prođe a da ne doživi barem jedan svjetski rat, više lokalnih ratova, a da ostatak svojih dana ne proživi u raznim oblicima, još žalosnije u mentalitetu hladnoga rata? Zar je čovječanstvo sposobno za samo jedan dan mira, a ne i za godine i vrijeme mira? Mi, koji smo doživjeli sve strahote i tragediju agresivnog rata, što ne bismo više nikome ni u najružnijem snu poželjeli, uvelike smo se bili ponadali da proročki glas Svetog Oca neće ostati samo glas vapijućeg u pustinji. S pravom smo očekivali da će se i naša Država, zbog svojih interesa i interesa svijeta, određenije postaviti na stranu mira, tu jaču stranu budućnosti. Jer, uza sve izazove i uvjetovanosti, ustrajni smo vjerovati da je mir uvijek jača strana budućnosti i najveći interes i Hrvatske i svijeta. Na žalost svjedoci smo da nije tako. Vidimo preko Tv-ekrana da rat ide naprijed kroz pustinju, da  razaranjem i stradavanjem nevinih ljudi ostavlja iza sebe pustoš, a ne mir. A svaki ratni sukob, kakogod i čimegod se opravdavao, ruje i na kraju, ispod prividnog mira, ostavlja sjeme nemira - klice budućih sukoba.

2.    Ali, braćo i sestre, tužni događaj rata nije povod mojemu pismu, nego prije svega i iznad svega povod mu je jedan radosni događaj koji je doista razlog mira. Radosni događaj uskrsnuća! Raspeti Isus Krist uskrsnu! Njegovo uskrsnuće poraz je svakog nasilja i rata, a pobjeda mira. Krist je temelj, izvor i garancija mira, toliko i tako potrebita čovjeku i svijetu. Gotovo smo postali ovisnici sukoba i duboko obilježeni ratovima. Zato i jest žurna i  sve nas zaokuplja radosna vijest uskrsloga Gospodina: Mir – mir vama! Koliko smo potrebni mira, njegova mira, jasno pokazuju vapaji i krik ove naše ljudske povijesti. Od kada je moguće pratiti pisane tragove ljudskog roda, kažu, da je do danas u svijetu bilo više od četrnaesttisuća ratova, velikih i malih, u kojima je poginulo više od tri milijarde ljudi. Uz to sklopljeno je i prekršeno više od osamtisuća mirovnih sporazuma i saveza. A tko bi mogao izbrojiti sve one brojne susjedske, obiteljske, bračne napetosti i sukobe?  Rastave i lomovi tolikih saveza bračne vjernosti samo su njihova krajnja posljedica! A tko se još i osvrće na nemire srca i savjesti? Upravo  zato i prva riječ Njega uskrsloga nama ljudima jest: Mir vama! Ponekad se stvarno čini da imamo toliko razloga da budemo zadovoljni, ali ipak to nismo. Same vanjske okolnosti, samo imati, te zakoni i propisi ne mogu biti jamstvo mira za kojim čezne naše srce. A priznat ćemo, čeznemo za mirom. Tražimo ga jer bez njega nismo i ne možemo biti ljudi. Tražimo ga i na krivim putovima i na pogrešan način užitka, sebičnosti, agresivnosti, ovisnosti... Nije li i to očit znak nemirnog srca i njegove čežnje za mirom? Kolika je naša potreba čežnja za mirom, dokazuju i glasno izriču i naše čestitke i dobre želje: Puno zdravlja i mira! Mira! Ne samo živjeti, već ni umrijeti ne možemo bez mira. «Počivao u miru», zaželimo svojim dragim i milim kad se ovdje rastaju od nas i odlaze iz ovog životnog nemira.

3.    Riječi Uskrsloga mir vama - šalom pogađaju u samo srce ljudske povijesti. One su bez sumnje najpotrebnija, najžurnija i najradosnija poruka nama danas i čitavome svijetu. Uskrsli Krist, pobjednik grijeha i zla, mržnje i nasilja, rata i smrti, blagoslivlje nas i ovaj svijet darom svoga mira. Njegov mir, šalom, znači uspjeh, blagostanje, zadovoljstvo, puninu zdravlja i cjelovito, univerzalno spasenje. Mir je Kristovo drugo ime. Sv. Pavao će zato reći: «On je Mir naš» (Ef 2,14). Mir od rođenja u Betlehemskoj špilji u božićnoj noći, od njegove najave «u se vrime godišta mir se svijetu naviješta», do praznoga groba u uskrsno jutro i njegova pozdrava: Mir vama! Mir Božji od anđeoskoga «slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje» (Lk 2,14) do njegova pobjedničkog mira za novo nebo i novu zemlju. Stoga nas i danas Uskrsli Krist, On Mir naš, okuplja u uskrsnoj radosti misnog slavlja i pozdravlja nas – svoje prijatelje – prijatelje mira riječima: Mir vama! (Lk 20,19). 

4.    Mir Gospodnji bio vazda s vama, braćo i sestre! Mir je Božji dar. On sam nas na to podsjeća: Mir vam svoj dajem, mir vam svoj ostavljam. Ne daje ga kao što ga svijet daje (usp. Iv 14,27). Njegov mir nije poput onog mira što ga ovih dana takozvani osloboditelji ratom donose ili pokušavaju donijeti jednom ugroženom narodu. Njegov mir se rađa u srcu. On ga unosi u dubinu naše savjesti i prostranstva našega srca. A mi, svjesni darovanosti mira, otvaramo svoje nemirno srce i priznajemo: «Ne gledaj na naše grijehe, nego na vjeru Crkve svoje». Grijeh je izvor nemira i nereda, napetosti i rata. Zato Njega, Jaganjca Božjega, raspetog i uskrslog, molimo: Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir! U njemu, Miru našemu, Bog, milosrdni Otac, pomirio je svijet sa sobom udijeljujući našem srcu i savjesti oproštenje i mir.

5.    Obdareni njegovim mirom, pozvani smo, braćo i sestre, od  uskrslog Gospodina da ga širimo, da ga množimo dijeleći ga međusobno: pružite mir jedni drugima! Ovaj Kristov mir upravlja našim srcima i koracima. Čini nas prijateljima, mirotvorcima i graditeljima mira. Mir pomirenog srca, u otvorenosti Bogu i pomirenosti s Njime, krči prostore i sfere i pomirenosti među ljudima. Oproštenjem Bog mijenja čovjekovo srce, a srcem najbolje vidimo. Vidimo i one koje u svakodnevlju nismo ni zapažali. Uspjevamo vidjeti i one koje smo zaobilazili. Novim srcem uspijevamo čak i svoje najbliže prepoznati i prepoznavati na nov način. Uistinu Krist je darovatelj mira bez granica. Mir se rađa i pruža iz novoga srca. Pružiti mir znači zauzeti se za pravdu i istinu, slobodu i ljubav. Na taj se način mir gradi svaki dan i toliki su mirotvorci već na djelu u vlastitoj obitelji, sredini, gradu, narodu i svijetu. Kristov mir je posve različit od umirovljenosti, pasivnosti i pacifizma, a posebice od mira koji ima danas, nažalost, najčešće i pokoji politički predznak. Doista bez novog srca i pruženog mira opasnost je da se zatvorimo i da svoju energiju i sposobnosti još više usmjerimo i posvetimo inteligentnim bombama s bojevim glavama, da ih usavršimo kao sijače grobnoga mira za neke naše prilično prizemne ciljeve. Izgubljen u nemiru, sa savršenim tehničko-znanstvenim sredstvima čovjek će se sve više udaljavati i promašivati svoj cilj, smisao svoga života. Žurna je potreba zato pružiti i prihvatiti ruku mira jedni drugima, kako blizima, bračnom drugu, susjedima, na radnom mjestu, u župnoj zajednici, tako i onima dalekima. I kao pojedinci i kao narodi.

6.    Uskrsni mir Krista Gospodina, braćo i sestre, neka obnovi naše srce i pokrene nam korake da idemo u miru. Kršćanin je vjesnik Evanđelja mira Isusa Krista. «Kako su ljupke noge glasonoše radosti koji oglašava mir», kliče već starozavjetni prorok (Iz 52,7). Evanđelje mira treba biti u središtu nove evangelizacije. Samo novo i uskrslo srce pokreće vjesnike, hrabri mirotvorce i podržava graditelje mira. Samo novo i obnovljeno srce vidi novo nebo i gradi novu zemlju. Samo u Kristovom uskrsnuću je ostvareno novo nebo i nova zemlja. Zato ovo novo nebo traži, zahtijeva i novu zemlju. Traži i zahtijeva kulturu mira, obrazovanje i oplemenjenost srca i uma, pravednost i solidarnost, istinu i slobodu, ljubav i praštanje, dijalog i opće dobro, socijalnu skrb i zauzetost za malene, brigu za siromašne i patnike, darivanje života i dostojanstvo osobe. Sve je to i plod i kvasac mira. Sve je to nužno povezano s čovjekom, jer čovjek je biće koje nosi mir ili nemir, pomirenost ili svađu, zajedništvo ili podjele, prijateljstvo ili neprijateljstvo, ljubav ili mržnju. I Kristov poziv i upućeno nam poslanje «idite u miru» osvjetljava kolijevke mira - naše obitelji, uvodi nas u bolju budućnost i nazire stražu jutarnju u našoj mladosti, potiče govor i odgovornost medija u službi mira, unosi svijest zajedništva i odnose solidarnosti u naše društvo.

7.    Braćo i sestre, neka i ponovni dolazak najjačeg glasnika i najočitijeg proroka Kristova mira u današnjem svijetu, Ivana Pavla II., u našu Domovinu još više ohrabri naša srca, da bismo svi mi krštenici, s novim srcem u Godini naše nadbiskupije, bili znak i svjedoci njegova mira. Uistinu uskrsli Krist je poziv svima nama, prijateljima mira, da pođemo i idemo njegovim stopama, putem ljubavi i mira, putem proslave života. Jer samo njegova proslava života u vječnosti uskrsnulog života pravi je odgovor na onu sveopću čežnju čovjeka i čovječanstva za mirom. Lijepo to izreče sv. Augustin: «jer nemirno je srce naše dok ne otpočine u tebi, Bože». Uvelike zahvalni Bogu Ocu za dar mira u Isusu Kristu i ponosni što nam ga On dariva i povjerava, budimo obnovljeni i ustrajni svjedoci, zauzeti prijatelji i neumorni graditelji mira i pomirenja. Ohrabreni pozdravom uskrslog Gospodina, pođimo i hodimo u miru, budimo svjedoci mira i mirotvorci. U tom duhu želi Vam sretan Uskrs,  najveći blagdan kršćanske radosti i mira. Još jednom ponavljam s uskrslim Kristom i u njegovo ime:  Mir vama!  s pobjedničkim poklikom mira: Aleluja!

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin stigao je kroz jutro u utorak 15. rujna u splitsku zračnu luku ...
1. Draga braćo u biskupstvu Ratko i Petre, uvaženi gosti i poštovani svi nazočni! Svečan i važan događaj okuplja nas ...
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić i splitsko-makarski nadbiskup koadjutor mons. Dražen Kutleša uputili su ...
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu u četvrtak, 10. rujna u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u ...
Splitsko-makarski nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša preuzeo je službu Velikog kancelara Katoličkoga bogoslovnog ...
Proslava blagdana Male Gospe i Dana grada Solina završila je svečanim popodnevnim misnim slavljem koje je na Gospinom ...
Brojni vjernici i hodočasnici, iako zbog epidemioloških mjera u znatno manjem broju, i ove su se godine okupili u ...
Marijansko svetište Vepric kraj Makarske i ove je godine bilo mjestom vjerničkog okupljanja povodom proslave blagdana ...