Ljudski život, braćo i sestre, satkan je od različitih događaja, radosnih i slavljeničkih, kriznih i neugodnih, običnih i bezbojnih, svakodnevnih… Jednostavno rečeno, život je satkan od tuge i veselja i od običnog svakodnevlja. Svi ti događaji nas i druge vide i stavljaju u isprepletenu mrežu ljudskih odnosa. Ne možemo biti sami u radosti – zato poziv na svadbu da radost podijelimo s drugima. Još manje smo sposobni biti sami u žalosti. Ne poziva se druge na žalost, ali očekujemo da bez poziva budu s nama. Često i oni obični, bezbojni događaji, s našim prijateljima i bližnjima, mogu postati blagdanski obojeni. Svi ti ljudski odnosi utječu, ne samo na naše raspoloženje, nego duboko određuju i usmjeruju naš život.



Danas slavimo radostan događaj – blagdan Blažene Djevice Marije, Majke Gospodina Isusa Krista i naše Majke koju mi vjernici u litanijama zazivamo i Zdravlje bolesnih. Zdravlje je uvijek bila i jest jedna od najvećih vrijednosti ljudskog života. Ono je pravo bogatstvo! Ne samo osobno i obiteljsko zdravlje, već zdravlje danas postaje sve važnijom društvenom kategorijom. Budući da je u hrvatskom narodu i društvu iz godine u godinu više umrlih nego rođenih, zato s pravom zdravstveno pitanje u Hrvatskoj postaje sve ozbiljnija tema. Kakvo je naše zdravstveno stanje? Vjerojatno ono osobno, kako se osjećamo, znamo i to je vidljivo u našem zdravstvenom kartonu, dok smo sliku općeg zdravstvenog stanja imali priliku doznati ovih dana preko medija. Iznenađeni smo. Nije dobro. To se osobito vidi iz usporedbe s drugim europskim narodima. Imamo najviše suvišnih kilograma. Najdeblji smo. Imamo najveći postotak oboljelih od tumora. Netko će reći, a koliko je u pravu ne znam, dobro je da smo i živi. Što je uzrok naših oboljenja od tumora, dijabetesa, stresa, neuroze… Jesu li to rat i ratne posljedice? Uvezena jeftina GMO hrana koja je radi velikog i brzog bogaćenja pojedinaca i pojedinih grupa preplavila Hrvatsku? Dvostruka proizvodnja salate, blitve, voća, povrća…? Jedna za obitelj, a druga, s otrovima i pesticidima, za pazar – za druge obitelji. Nedovoljna zdravstvena kultura i ulaganje u zdravstvo?


Uz sve ovo navedeno usuđujem se navesti, braćo i sestre, jedan važan čimbenik našeg zdravlja kako osobnog tako i društvenog, a to su naši odnosi. Odnosi prije svega u braku i obitelji, ustanovama i gradu, društvu i svijetu u cjelini. Ne bismo li mogli vidjeti baš naše odnose kao nezaobilazni ključ čitanja našeg zdravstvenog biltena. Kada govorimo o odnosima prije svega mislimo na one primarne, temeljne, na odnose u braku i obitelji. Upravo nam evanđelje donosi događaj utemeljenja braka i obitelji. Ovom radosnom događaju po Mariji i s Marijom nazočan je Isus sa svojim učenicima. Jedan mladić i jedna djevojka sklapajući savez vjernosti i ljubavi, savez trajnih životnih odnosa izražavaju ovim sudbonosnim riječima: Ja…uzimam tebe za svoju suprugu/za svoga supruga i obećavam ti vjernost u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti i da ću te ljubiti i poštovati u sve dane života svoga.


Na svadbi je prisutno mnogo osoba i uloga. Naravno s pozivnicom. Marija je prisutna dušom i srcem u ovom slavlju. Zbog takve njezine prisutnosti ona se u krizi i nestašici se ne povlači, štoviše još je nazočnija. Vina nemaju! Ovu krizu nestašice vina, ali u svojoj simbolici krizu bračnih i obiteljskih odnosa, kao i sve uloge, Marija želi povezati s Isusom Kristom koji je najdublje povezan po njoj s nama i s Bogom Ocem. Zato njezino upozorenje poslužiteljima: Što god vam rekne, učinite! Da bi se pretvorba odnosa - vode u vino dogodila potrebno je odgovorno se uključiti, tj. vodom napuniti posude do vrha.


O odnosima, braćo i sestre, nadasve bračnim i obiteljskim, ovisi naš mir i zadovoljstvo. Neki dan smo ovo mogli pročitati kao rezultat jedne ankete u našoj sredini. Svima je brak i obitelj najvažnija. Jer ako nam je obitelj uspjela i ako su odnosi u obitelji normalni onda smo najzadovoljniji. Kakvu ulogu imaju ljudski odnosi za naše zdravlje u cjelini, ne samo psihičko, nego i fizičko, potvrđuje nam to i medicinska znanost. Nekada se mislilo da se razna psihička oboljenja pojavljuju zbog organskog oštećenja te da se bolesnik na isti način ponaša na svakom mjestu bez obzira na odnose sredine u kojoj se nalazi. Međutim, danas je jasno da su razna psihička stanja, a često i fizička oboljenja samo posljedica narušenih odnosa u obitelji ili svom okruženju. Netko očituje bolesne reakcije u obitelji, ali ne i na radnom mjestu ili obrnuto. Isti slučaj može biti u školi i vani. Čovjek je doista u mreži odnosa bilo preko susreta i razgovora, bilo preko tihih ili vizualnih komunikacija koje nas zahvaćaju i utječu na naše psihičko i fizičko zdravlje. Na nas utječu ne samo naši bliži, nego i oni drugi – različiti. Čak najjače oni za koje kažemo da za nas više ne postoje i da ne želimo s njima imati nikakva kontakta. Jako emotivna stanja u kojima druge otpisujemo i od kojih se udaljavamo do kategorije neprijatelja ostaju u nama i duboko nas određuju. Tako ako pokušamo prijeći na drugu stranu ulice da nekog izbjegnemo, zapravo smo izbjegavajući ga snažno doživjeli i susreli. Čak i indiferentnost i anonimnost, što je danas toliko prisutno u društvu, na svoj način utječu na nas i određuju nas. Uvijek onaj anonimni – nepoznati stvara nepovjerenje i strah u nama. Plaši nas. Ne znamo tko je i što nam sve može učiniti. Kako je teško, da ne kažem nepodnošljivo, živjeti u istom portunu, raditi na istom radnom mjestu, putovati u istom vlaku u šutnji i nijemosti odnosa bez pozdrava, riječi i razgovora. Taj drugi, anonimni - neprijatelj, u svakom je slučaju dio nas. Ako porazgovaramo s njime shvatit ćemo zašto smo prema njemu imali neprijateljski odnos: zbog naših predrasuda, straha i nepovjerenja. Zbog toga što ga nismo poznavali. Ali onaj anonimni ako osjeti da se tretira kao neprijatelj to bi mogao i postati.


Živimo u vremenu poremećenih i narušenih odnosa zbog individualizma koji se proširuje i očituje u širi individualizam klana, grupe, stranke. Zbog takvih odnosa gubi se osjećaj općeg dobra i suradnje. Tu je opasnost mentaliteta gdje one druge, suprotnog tabora, treba pobijediti na izborima ili na tržištu. Mentalitet neprijateljskih odnosa proteže se od razreda do radnog mjesta.


Nisu li upravo ovakvi odnosi, braćo i sestre, u pozadini naših oboljenja i općeg zdravstvenog stanja građana, ali i moralnog stanja društva? A naši odnosi itekako utječu na zdravlje duševno i fizičko. Vrijeme je za solidarnost i suradnju, za odgoj i kulturu humanijih odnosa. Doista potrebno je da svi mi pojedinci i obitelj, Crkva i društvo punimo posude vodom do vrha – činimo ono što nam Gospodin govori: Napunite posude vodom do vrha.


Majka Marija, Zdravlje bolesnih, duboko je prisutna u našim radosnim, kriznim i običnim, svakodnevnim osobnim, obiteljskim i društvenim odnosima. U odnosima smo s njom jer nas je i pod križem primila za svoju djecu. S majčinskom riječju: Što god vam rekne, učinite, danas želi nas i naše odnose usmjeriti i povezati s Onim koji je temelj naših odnosa prema Bogu i prema bližnjima. Želi nas uputiti na Onoga koji je ne samo lijek i zdravlje naših odnosa, već spasenje i Spasitelj našega života. On, Isus Krist, naše narušene i grešne odnose ozdravlja i uspostavlja nove, odnose sinova i kćeri, braće i sestara.


Majko Marijo, Zdravlje bolesnih, blagoslovi sve naše obitelji osobito one u krizi i s poteškoćama da budu mjesto razgovora, prihvaćanja, praštanja, ohrabrenja… Neka vino pretvorenih odnosa iz Kane Galilejske bude pretočeno u naše svakodnevne bračne, obiteljske i društvene odnose. U tom duhu neka i naša obnovljena Riva bude novi stol – simbol zdravijih ljudskih, moralnih i poslovnih odnosa s kojima ćemo nazdravljati jedni drugima kako na osobno zdravlje i dobrobit grada Splita tako i čitave Domovine. Amen

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je obrede Vazmenoga bdjenja, 30. ožujka, u ...
U jutro Velikog četvrtka, 28. ožujka, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je misu ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 28. ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je euharistijsko slavlje na Veliku srijedu, 27. ...
Čestitku za Uskrs 2024. splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića prenosimo u cijelosti.
Župa sv. Luke u Otoku obilježila je 80. obljetnicu krvavog pokolja u Otoku i podkamešničkim selima, iz tragičnih dana ...
Na Cvjetnicu - Nedjelju Muke Gospodnje 24. ožujka, koja uvodi u Veliki tjedan i pripremu za najveći kršćanski blagdan ...
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, u nedjelju 17. ožujka, tijekom svečanog misnoga slavlja blagoslovio je novi ...