Božić 2013. - Danja misa

1. Braćo i sestre, Krist se rodi! Doista se rodi! Na dobro vam došlo porođenje Gospodinovo! „I Riječ tijelom posta, i nastani se među nama“ (Iv 1, 14). Bog čovjekom posta. Ljubav ga vodi k nama. Svaka iskrena ljudska ljubav teži za jedinstvom s ljubljenom osobom, živi za nju i s njom. Bog, koji je izvor i punina ljubavi, ostvaruje to na božanski način. U Djetetu Isusu sam Bog postade onim koga ljubi – čovjekom. Majka Marija, koja ga je s ljubavlju u krilu nosila, nježno je na grudima grijala Bogočovjeka i povila u povoje satkane od svoje ljubavi, vjere, zahvalnosti, udivljenja. Nebeski glasnik u betlehemskoj noći obznani budnim pastirima: „Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist Gospodin“ (Lk 2, 10-11). Što su Betlehemskom Djetetu pastiri rekli, koje su riječi izustili, ne znamo. No, svoju su radost pred novorođenim Djetetom u jednostavnosti srca očitovali gestama nježnosti: Bogu se pokloniše.

2. Pred otajstvom Betlehemskog Djeteta, i mi, braćo i sestre, ostajemo zadivljeni i bez riječi. Tišina i sabranost je govor noći. Dan je prikladniji za riječ. Na danjoj božićnoj misi čujemo svetog Ivana: „I Riječ tijelom posta, i nastani se među nama.“ Međutim, i za Logos, Vječnu Božju Riječ, koja nam dolazi iz božanskih dubina, svaka naša ljudska riječ je siromašna i nijema. U izričajima svoje teološke i mistične meditacije o Betlehemskom Djetetu, evanđelist Ivan dublje nas uvodi u božansko ozračje šutnje i osluškivanja blizine božićnog otajstva.

Betlehemsko Dijete donosi nam istinu o Bogu i čovjeku. Stvoreni smo na sliku Božju. A mi se često predajemo lažnim autorima, kaotičnoj slučajnosti i nesvjesnim prirodnim silama ili, što je još gore, svojom autonomijom i samodostatnošću sami sebe proglašavamo autorima svoga postojanja. Slika smo Božja. Bog, Bog ljubavi, Otac Isusa Krista je u pozadini naše slike. U Sinu, našoj originalnoj slici, otkriva nam kriterij, mjeru, uzor i ostvarenje naše ljudskosti.

U Betlehemskom Djetetu ne vidimo samo našu povijest i podrijetlo, nego i ostvarenje naše budućnosti. Ako igdje možemo primijeniti izjavu jednog poznatog mislioca: „Podrijetlo uvijek znači budućnost“, onda to bez sumnje vrijedi za naš odnos s Betlehemskim Djetetom, koje nas putem čovjeka vodi do Boga. Ako izgubimo povezanost s Izvorom našega podrijetla, opasnost je da ostanemo bez budućnosti.

3. Braćo i sestre, je li i koliko je naša sadašnjost, gospodarstvo, politika, kultura, znanost, zakonodavstvo, odgoj, na putu te budućnosti? Bojim se da naš Betlehem prekriva tama duhovne i moralne krize, koja je uzrok tolikim drugim krizama što nas pogađaju kao pojedince, obitelj i društvo. U zaboravu i ignoriranju našega Autora, kriza ljudskosti urušava nas ne samo gospodarski, nego duhovno i vrijednosno, do te mjere da su nam poremećeni temeljni pogledi na čovjeka i odnose u društvu. Gubimo se udaljeni od Boga i jedni od drugih. Bogočovjek, Betlehemsko Dijete, svjedoči nam da je naš bližnji put k Bogu. Umjesto da se na tome putu budućnosti potičemo i hrabrimo, povijamo i liječimo rane, mi otvaramo stare i zadajemo nove. Navikavamo se i ne primjećujemo da je naša pohlepna sebičnost i protiv drugih i nas samih. Sebičnost doista zavarava, obmanjuje, stvara podjele i ranjava. Protivi se prirodi i logici, Bogu i bližnjemu. Ne rađamo se sami od sebe, niti možemo živjeti bez drugih. Tehnički i tržišno daljine se smanjuju, a bližnji nam postaje sve udaljeniji. Protok informacija, događaja i riječi raste, komunikacijske mreže se šire, a gubi se iskreni razgovor i ljudski susret. Egoizam se opravdava slobodom i autonomijom, te traži ozakonjenje svojih želja. Sebičnost u svim svojim oblicima priječi naš povijesni rast i izgradnju humanog društva. Bez drugoga nema ni nas. Bližnji je bitan za moj život i moju sreću, koja se rađa samo iz odgovornosti i zauzetosti za druge.

4. Zato Riječ Božja tijelom posta, „Sin Boga Oca i Bog sam, s neba na zemlju siđe k nam“. Posta čovjek, naš bližnji. Susrećemo ga u svakodnevlju naše stvarnosti, prisutna u svakoj osobi, ne samo u začetom životu i djeci, nego u svim odraslima, osobito u onima koji su u potrebi i žive na rubu društva. Njega možemo susresti i prepoznati u svima bolesnima i osamljenima; u obezvrijeđenima otpuštanjem i gubitkom radnoga mjesta; u tolikim obiteljima bez doma i dostatnih primanja; u svim poniženima, razočaranima, emotivno ranjenima i rastavljenima; u tolikim mladima koji se osjećaju suvišnima i nekorisnima jer ne pronalaze svoje mjesto u društvu. Betlehemsko Dijete suosjeća i sve nas ohrabruje, bilo da smo pogođeni materijalnim siromaštvom, bilo moralnom bijedom. Svojim rođenjem u noći, na periferiji u štali, očituje nam svoju ljubav i dijeli s nama naše tegobe. Božić je najveća zaštita života i obrana ljudskog dostojanstva, braka i obitelji. Zato nije slučajno, i dobro je da se naš hrvatski Ustav zove 'Božićni ustav'. Doista je Božić ustav, temeljni ustav za nas i čitavu ljudsku obitelj.

5. Ljubav Betlehemskog Djeteta premošćuje udaljenost između čovjeka i Boga. Betlehemsko Dijete u svojoj vertikali i horizontali povezuje božansko i ljudsko. Po  Sinu postadosmo sinovi i kćeri Božji, a međusobno braća i sestre. Novorođeno Dijete nemoćno je, a snažno nas zahvaća. Potiče i zaziva u nama ne samo osjećaje i riječi, već stvarne geste prihvaćenosti, topline, ljubavi. Božić je Božja pedagogija istine u jednostavnosti, koja nježnošću Betlehemskog Djeteta osvjetljava i mijenja naše odnose u obitelji i društvu, naše napetosti, nerazumijevanja, udaljenosti, podjele. Štoviše, nježnost Božića zaustavlja i sama ratna razaranja i otvara srca za trajni mir među zaraćenim sredinama. Papa Franjo često naglašava potrebu i snagu nježnosti u našem životu. Radost i nježnost Božića zahvaća dušu i srce bračnih drugova, rađa ozračje obiteljske i roditeljske topline, potiče međusobnu uvažavanje i zahvalnost. I tamo gdje se redovito ne moli, na Božić obitelj postaje svjesnija da im blagoslov molitve čini objed svečanijim a obiteljsko zajedništvo radosnije.

6. Bogatstvo Božića u svojoj darovanosti obuhvaća cjelovito nas i našu stvarnost. Božić je izvor ljubavi i mira, radosti i ljepote, nade i povjerenja. U našem mentalitetu nesigurnosti i straha, sve se želi osigurati. Postoje tolike police osiguranja za sve, samo ne za jedno: ljubav! Jedina sigurnost ljubavi je povjerenje. Ljubav se prepušta povjerenju. I Bog u Betlehemskom Djetetu svjedoči nam ljubav svojim povjerenjem. Bog ima povjerenja u čovjeka. I naša ljubav prema Bogu, koji za nas čovjekom posta, temelji se na povjerenju.

Danas slavimo najvažniji rođendan ljudskoga roda. Slaveći rođendan dragih osoba ne želimo reći da su nam važne samo jedan dan, već im s povjerenjem želimo posvjedočiti koliki je blagoslov za nas njihova svakodnevna prisutnost. Danas to želimo iskreno reći Emanuelu, Onomu koji je svaki dan Bog-s-Nama, riječima molitve i gestama poklonstva.

7. Poput Majke Marije, njezine majčinske ljubavi i vjerničke zahvalnosti, i duša hrvatskog naroda, s tolikim narodima svijeta, pjeva Božiću rođenom „od Djevice Marije“ i raduje se „sa svetom Djevom Marijom“. Dragi vjernici i svi ljudi dobre volje, s udivljenjem i zahvalnošću pristupimo Betlehemskom Djetetu; primimo ga u povoje naše nade, pomirenja, ljubavi, pobožnosti; ogrnimo ga povojima molitve raspjevanog Božića, satkane od iskrenih stihova i radosne melodije. Svome Spasitelju, u radosti svoga uma i srca, vjere i života, otvorimo prostore svoje ljudskosti kao i široka društvena polja kulture, gospodarstva, zakonodavstva, znanosti. S obnovljenim čovjekoljubljem, prepoznajmo Njega danas u našim bližnjima, s kojima se On poistovjećuje.

Ne znamo što su Božanskom Djetetu rekli budni pastiri one betlehemske noći. Ali mi Ti danas, Bože naš, pred otajstvom Tvoga rođenja gestom dubokoga poštovanja s mistikom Ivanom iskreno priznajemo: „Za tu ljubav, milo Dijete, što da tebi damo mi: Srdašca ti naših evo, o Isuse, primi ih.“ Tebi milo Dijete, otvaramo i darujemo naše srce da nas Ti izvedeš iz mentaliteta hladnoće, tame, bezosjećajnosti, te nas osnažiš svojom nježnošću, pažnjom, osjetljivošću za naše bližnje – za Tebe u svima njima.

Neka radost i mir Božića, braćo i sestre, budu sa svima nama, u našem srcu i obitelji, domu i Domovini našoj! Amen!

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija svečano obilježavaju Jubilej 1600. obljetnicu smrti sv. ...
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo je u ponedjeljak 28. rujna s novom akademskom godinom ...
Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija započele su s proslavom Jubileja 1600. obljetnice smrti ...
O. Justo Lo Feuda, član francuske družbe Misionari Presvete euharistije iz Argentine u pratnji salezijanca don Mirka ...
U povodu početka nove školske i vjeronaučne godine, a s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo, mons. Marin Barišić ...
Mons. Ante Jozić, apostolski nuncij u Bjelorusiji, zaređen je za naslovnog nadbiskupa Cise u srijedu 16. rujna u novoj ...
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin stigao je kroz jutro u utorak 15. rujna u splitsku zračnu luku ...
1. Draga braćo u biskupstvu Ratko i Petre, uvaženi gosti i poštovani svi nazočni! Svečan i važan događaj okuplja nas ...