potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Božić 2017. - Danja misa

1. Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu. (Heb 1,1) Draga braćo i sestre, I Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama! (Iv 1,14) Vječni Logos – Sin Božji, rođen od Oca prije svih vjekova, rodio se od Djevice Marije u vremenu i postao čovjekom. Božje je to djelo. U navještenju Djevici Mariji anđeo reče: Sila Duha Svetoga će te osjeniti, zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. Betlehemsko dijete svemu stvorenom objavljuje Oca, njegovu blizinu i nježnost, milosrđe i ljubav. Za taj milosni hod prema čovjeku Bog bira i jednu ženu, Djevicu Mariju kao onu po kojoj svijetu dolazi Spasitelj. Otajstva Božića nema bez Djevice Marije. Nema utjelovljenja i rođenja Sina Božjega bez Majke Marije. Naglašava to i naša božićna pjesma „U sve vrime godišta“, koju radosno pjevamo, a koja u svom slikovitom i narativnom izričaju povezuje Majku Mariju s Betlehemskim djetetom, te iza svake kitice donosi kao refren: „Od Djevice Marije“ i „Svetom Djevom Marijom“. Blažena Djevica Marija je s velikom radošću rodila i povila Božjeg Sina i svoga Sina. U jasle ga stavljaše, Majka mu se klanjaše te ga slatko ljubljaše sveta Djeva Marija. Napokon je Majka Marija ugledala Onoga koga je u svom krilu nosila. I mali Isus mogao je sada vidjeti lice Majke koja ga je hranila ritmom svoga srca i svojim majčinskim osjećajima. Osluškivao je Njezin glas i Njezine molitve, a sada su im se u zagrljaju i pogledi susreli. Bio je to radostan susret Boga i čovjeka, majke i djeteta, neba i zemlje, stvorenja i Onoga po kom je sve stvoreno.

2. Kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bi rođen…(Gal 4,4) U Božjem planu žena je posebna i jedinstvena. Slika je Božja. Bog je otajstvo i u sebi ima i očinske i majčinske oznake. Žena – majka je, kao i muškarac – otac, slika Oca Nebeskoga, Njegove nježnosti, ljubavi i milosrđa. Govoreći na naš ljudski način, za Boga bismo mogli reći da je i „otac“ i „majka“. Prorok Izaija uspoređuje Boga s majčinskom ljubavlju kada kaže: Može li žena zaboraviti svoje dojenče, ne imati sućuti za čedo utrobe svoje? Pa kad bi i koja zaboravila, tebe ja zaboraviti neću. (Iz 49, 15) Bog nas tješi poput majke koja tješi svoju djecu. Sam Isus govoreći o svom Ocu često upotrebljava sliku iz svakodnevnog života žene. Žena sa svojim osjećajima ljubavi, radosti, nježnosti, blagosti, nadanja, strpljivosti i sa svojim „ženskim genom“ najbolje može izraziti Božje milosrđe i blizinu prema nama. Žena – majka duboko očituje dokle dopire dobrota Oca Nebeskoga. Doista, u Božjem planu žena ima neizmjerno dostojanstvo jer je Božje ljubljeno i željeno stvorenje. Žena – majka je biće čija je temeljna nit ljubav, a istinska majčinska ljubav slika je utjelovljene ljubavi Oca Nebeskoga. Kao ona koju ljubav cjelovito prožima jer od Boga proizlazi, majka ne djeluje zbog naredbe i računice, već iz ljubavi i darovanosti. Majka poput Boga ljubi i kada nije ljubljena.

3. Blažena Djevica Marija imala je veliku i važnu ulogu u dolasku Sina Božjega na ovaj svijet. Tako i svaka majka ima snažnu i nezamjenjivu ulogu za svoju djecu, obitelj i društvo. Budućnost svakog naroda temelji se na ženi – majci i mladima. Majka je korijen životvornog stabla, a njena djeca i mladi su mladica i plodovi, zalog za budućnost jednog naroda. No, kakav je današnji položaj žena – majki u obitelji i našem društvu? Prije svega, važno je istaknuti kako je svaki pokušaj uspoređivanja žene s modelom muškarca pogrešan, ograničen i suprotan Božjem planu. Žena se može uspoređivati jedino sa svojom istinskom vrijednošću da je stvorena na sliku Božju.

Za dostojan život obitelji od velike je važnosti rad. Bez rada barem jednog roditelja klizi se prema gubitku dostojanstva osobe i sigurnosti cijele obitelji. Dostojanstvo osobe traži rad. Nitko ne želi ovisiti o Caritasu i drugim socijalnim ustanovama. Međutim, nerad nije jedina stvarnost koja utječe na dostojan život obitelji. Opasnost vreba i u pretjeranom radu koji sa sobom nosi dimenziju ne–prisutnosti roditelja, a osobito majke, u obitelji. Jer majka nije funkcija, ona je prisutnost. Ponajprije, za majku je problematičan rad nedjeljom. Nedjelja je iznimno važna za budućnost obitelji i društva. Nedjeljnim radom žena je ponižena i degradirana. Čini se kao da majka uvijek radi, i preko tjedna i nedjeljom. Svi mi znamo koliko žena – majki radi nedjeljom, koliko dugo rade, a koliko malo su plaćene za svoj rad. U ovakvom načinu života žena - majka svugdje je tražena, a nigdje nije dovoljno prisutna, a najmanje je doma.

4. Žalosno je čuti kada se radost jedne majke svede na izjavu: „Ja sam najsretnija žena na svijetu. Nitko sretniji od mene. Dvije sljedeće nedjelje moći ću biti sa svojom djecom.“ Već je vrijeme da se u dijalogu nađe rješenje (ne)radne nedjelje. Ako se ovaj bremeniti problem koji najviše pogađa ženu – majku i obitelj, što skorije ne riješi u skladu s našom tradicijom i kulturom, posljedice mogu biti fatalne za naš narod i našu budućnost. Stoga, ako u Hrvatskom savezu za nedjelju nije u prvim redovima i Hrvatski sabor onda u Hrvatskoj nešto nije u redu. Da, naša budućnost ovisi o investicijama i otvaranju novih radnih mjesta, ali važni i snažni stupovi budućnosti ipak su žena – majka, muškarac – otac, obitelj, mladi i neradna nedjelja. Doista, ako ovako nastavimo na putu kojim idemo, u opasnosti smo ne samo od depopulacije i iseljavanja, već i od gubitka identiteta. Jer ako je majka i vjernica koja treba pratiti i odgajati svoju djecu i biti uz njih nedjeljom, tko će ih drugi odgajati ako to nije ona i otac?

5. Ipak, samo u radu žena ne ostvaruje do kraja Božji naum s njom. Žena se može ostvariti na razne načine, ali majčinstvo je najuzvišenije ostvarenje onoga „biti žena“. Najveće dostojanstvo koje može imati jedna žena jest majčinstvo. Ako se ženu majku vrednuje i cijeni samo po radu i uspješnosti na poslu, ako se samo tim i takvim ženama daju nagrade i priznanja, logično je da majčinstvo pada u „drugi plan“, da se ostavlja sa strane. Ženama – majkama koje su posvećena brizi svoje djece, koje ih odgajaju i uvode u svijet, prenose vrednote, potiču njihove sposobnosti, uče ih ljubiti, biti pošteni i odgovorni građani zalažući se za opće dobro, ove žene – majke nisu prisutne u društvu i nitko ne spominje njihove uspješne karijere. Mentalitet koji polazi od tržišta i rada, kapitala i profita, da ne spominjemo ideologije, ne vrednuje ženu – majku koja je vezana uz svoj dom i obitelj, jer čini se da nije dovoljno prisutna u društvu. Majka Marija, koja je bila vezana uz svoju obitelji, svojom ulogom daleko je nadilazila dimenziju samo nazaretske kućice u ostvarenju spasenja ljudskog roda. Poput Majke Marije i žena – majka, tzv. domaćica- odgojiteljica, za koju bi se moglo reći da nije društveno eksponirana, itekako takvom svojom ulogom utječe na tokove društva čineći ga humanijim i zdravijim. Bez takvih „karijernih“ majki idemo prema tome da postanemo društvo bez duše, a što je još opasnije narod bez tijela. Bez rađanja dominirat će smrtnost. Samo Božić – rađanje - može nas udaljiti od dominacije smrti.

6. U našoj božićnoj pjesmi „U sve vrime godište“ pjevamo: U jasle ga stavljaše, Majka mu se klanjaše, te ga slatko ljubljaše, sveta Djeva Marija. Ustanove – prostor za najmlađe danas nazivamo jaslicama. Vjerojatno je naziv „jaslice“ povezan s Isusovim rođenjem, jer se kaže da ga je Majka Marija položila u jaslice. Sveta obitelj se snašla u štali. Jaslice su bile na raspolaganju za novorođenog Kralja. U sličnim poteškoćama nalaze se danas tolike mlade obitelji jer nedostaju jaslice – dječji vrtići, pa i tamo gdje to ne bi smio biti problem. Svi govorimo da nas nema, da je sve manje djece, a za djecu ni jaslica – vrtića nema dovoljno. Ako ne budemo otvarali nove jaslice i vrtiće otvarati ćemo samo grobove. Slavimo Božić – rođenje kojim je Riječ tijelom postala. Kada će se ono što govorimo i obećavamo konačno utjeloviti? Hoće li i u našoj stvarnost naša riječ tijelom postati? Jer kakva nam je budućnost ako je sve manje rođenih, a ni za njih nema dovoljno mjesta u jaslicama i vrtićima? Ako nam prioritet nisu obitelj i djeca, što drugo nam može biti važnije?

7. Draga braćo i sestre, slavimo Božić u godini majke i majčinstva. Na putu smo prema Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji, Split – Solin, 15. i 16. rujna 2018., pod geslom „Obitelj – izvor života i radosti“. Božić je Božji dar nama ljudima. U svijetlu Božića postanimo i mi dar jedni drugima. Obdarimo svoj narod i društvo većim poštovanjem i vrednovanjem „karijernih“ žena, majki i odgojiteljica. Primimo na dar i prihvatimo našu djecu i mlade. Omogućimo im ne samo da vole svoju domovinu, već da i svoju budućnost u njoj traže i grade. U svijetlu premilosrdnog dara Boga našega po kojem nas je pohodilo Mlado Sunce s visine učinimo nedjelju, sunday – dan sunca, neradnim danom, danom kada je obitelj obasjana suncem majke i oca. U zajedništvu s malim Isusom izaberimo kulturu života kako bi se radovali uz jaslice, betlehemske i novootvorene u našim sredinama. Neka nas i sve naše obitelji na ovom putu uvažavanja žene – majke, odgovornosti prema mladima i opredijeljenosti za život prati Emanuel – Bog s nama.

Blažena Djevice Marijo, Sinu svome nas vodi! Gospe od Otoka, moli za nas! Drage majke, očevi i obitelji, draga braćo i sestre: dopustimo Gospodinu da nas zagrli u svome Sinu – našem Spasitelju. Sretan vam i blagoslovljen Božić! Amen.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
U Župi sv. Mihovila ark. – Kostanje obnovljena je crkva Sv. Ante u Seocima. Tom je prigodom, u nedjelju 17. siječnja ...
Draga braćo i sestre! Srdačan pozdrav svima vama i s vječnom Utjelovljenom Riječju bila vam blagoslovljena Nova 2021. ...
 „Danas na blagdan Krštenja Gospodinova sjetit ćemo se trenutaka kada nismo bili na razini toga dostojanstva koje ...
„Danas na svetkovinu Bogojavljenja u svom srcu i molitvama nosimo posebno one koji su ostali bez doma u potresu, za sve ...
„U ovoj misi sjetimo se žrtava potresa Petrinje, Gline, Siska i okolnih mjesta, a na poseban način molimo za mladost ...
„Koliko god je važan dobar početak još je važniji dobar završetak godine“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup i ...
Te Deum – misu zahvalnicu, na Staru godinu 31. prosinca u katedrali sv. Dujma, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup ...
„Bog, vječna Riječ iz ljubavi prema nama utjelovio se i postao čovjekom. Prihvatio je svakoga čovjeka i nije se ...