Homilija nadbiskupa Barišića na svetkovinu sv. Dujma - 2020.

1. „Najprije recite: Mir kući ovoj!“ (Lk 10, 5).

Draga braćo i sestre, mir vama i vašim domovima! Mir našoj domovini i cijelome svijetu! Ovaj, Kristov mir, nosio je svetoga Dujma, a on ga je unosio u srca i domove stare Salone, koja poslije pada nastavlja živjeti u gradu Splitu i Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Evo Dujma u svom Splitu: pred svakim domom, s istim navještajem Radosne vijesti spasenja, želeći doprijeti do svakog srca. Svi trebamo Kristov mir. Za taj susret Isus Krist, i sam Očev poslanik, pozvao je dvanaest apostola i odredio drugu sedamdeset dvojicu učenika govoreći: „Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas“ (Iv 20, 21). Radosna vijest spasenja izvire iz Očeve ljubavi koju u Sinu iskazuje prema nama, te svoj odjek nalazi u našoj ljubavi prema Bogu Ocu i među nama samima.

2. Simbolika brojeva – Dvanaestorice i Sedamdeset i dvojice – uključuju čitav Izrael i sve narode svijeta, što znači da su navjestitelji poslani svima i da smo svi pozvani biti navjestitelji. Jedan od dvadeset i osam prizora Isusova života, na slavnim Buvininim vratnicama naše katedrale, prikazuje upravo poslanje apostola, njihovih nasljednika i nas danas. Po Gospodinovim uputama navjestitelj Dujam dolazi u naš životni prostor. Gospodin šalje svoje „kao janjce među vukove“ (Lk 10, 3): slobodne, dobronamjerne, nenasilne, pažljive, one koji poštuju dostojanstvo drugoga, slobodne i nenavezane na bilo što, osobito na materijalne stvari. „Virus posjedovati i imati vlast“, trajno je prisutan u ljudskoj naravi te neizlječivo mutira u svakom vremenu i razvija se u bolesti sebičnosti, oholosti, pohlepe, nasilja, nepravde i iskorištavanja drugih. Onaj koji ništa ili malo ima – koji je bez uloge i moći – u današnjem svijetu postaje beznačajan. Svatko od nas je u opasnosti da se zarazi i prilagodi mentalitetu moći.

3. Isus Krist – Raspeti i Uskrsli – uporište je, svjetlo i  jedino bogatstvo navjestiteljâ. Ništa se ne smije pretpostaviti Radosnoj vijesti života. Samo slobodan i uvjeren navjestitelj može biti uvjerljiv. Navjestitelji koje Gospodin šalje na prostrana polja svijeta i na široke njive društva pozvani su bolesne liječiti. Prije svega iskazivati curu - brigu i pažnju prema bolesnicima, što je uvijek nezamjenjiv lijek i za neizlječive bolesti. Poslani su naviještati blizinu kraljevstva Božjega, čija je temeljna oznaka mir. Mir nam je prvi dar Uskrslog Gospodina. Zato reče: „Najprije: Mir kući ovoj!“ (usp. Lk 10, 5). Kristov mir - šalom - zahvaća dušu i srce, savjest i zdravlje, skladan materijalni i duhovni odnos osobnog rasta i društvenog razvoja, a osobito ljepotu zajedništva. To je mir primljenoga oproštenja i darovanog pomirenja.

4. Draga braćo i sestre! Za vrijeme koronavirusa i naše karantene, mogli smo bolje osjetiti svoju obitelj. Upoznati jednu stranu svoga doma, kao prostor stvari, brojeva, izoliranih „ja“, svjetova za sebe, različitih istina i mišljenja, narušenih odnosa, sukoba… Dakako, to nije cjelovita slika naše obitelji. Postoji i druga strana, bolje reći istina, o našoj obitelji: tu je i „ja“ koje postaje „mi“. Tu se očituje sebedarna ljubav, osjećaj pripadnosti, duh uvažavanja, međusobno ohrabrivanje i razumijevanje, praštanje i pomirenje, život istine u ljubavi i ljepoti zajedništva. Sve to izrasta iz Kristova mira. Zbog radosti i ljepote života, Dujam dolazi na vrata našega doma i srca, za ovo čak i život daje.

5. Prava istina obiteljskog života nije u individualizmu, nego u zajedništvu. Nije u stvarima, nego u osobama. Nije u prostoru, nego u odnosima. Nije u „ja“ samom za sebe, nego u „ja“ koje postaje „mi“. Da, to je istina! Ali, sama istina bez ljubavi ne oslobađa niti spašava. Sami argumenti i znanje ne pokreću, niti preobražavaju… Štoviše, stvaraju suprotstavljanje, oporbu, podjele, svađe ne samo u društvu, nego i u vlastitom domu. Ni evanđeoska istina bez ljubavi nije cjelovita ni djelotvorna. Jedino istina u ljubavi oslobađa, preobražava i spašava! Istina u ljubavi, duša je i život ljepote odnosâ u zajedništvu obitelji. To dobro znate iz iskustva vi, dragi roditelji. Najveće istine i najvažnije stvari rečene svojoj djeci oštro, s vikom, ljutnjom, nasiljem, nailaze na odbojnost i ne donose plodove. No, izrečene  riječima i gestama ljubavi i dobrote oslobađaju i poučavaju, mijenjanju, spašavaju. Zato, Isus od svojih traži da budu „janjci“, a ne „vukovi“ (usp. Lk 10, 3). U obitelj ljepotu unosi stav janjeta, a ne vuka.

6. U tom duhu možemo razumjeti Dostojevskog, koji reče: „Kad bi me netko i uvjerio da je Krist van istine, ja bih radije ostao uz Krista nego uz istinu“. Doista, Kristova istina spašava jer je utjelovljenje ljubavi! Spašava jer je lijepa! Takva i tako navještena istina spašava obitelj i svijet. Ljepota obiteljskog zajedništva, odraz je ljepote božanskog zajedništva. Draga braćo i sestre, i ne znajući često tražimo ovu ljepotu u estetskim korekcijama, frizerskim salonima i fitness dvoranama, a ona se rađa, nalazi i hrani u ljepoti obiteljskih odnosâ. Upravo ta ljepota, prisutnost je Božjeg kraljevstva u vlastitom domu. Izvor joj je dinamičan i kreativan: Kristov mir! Kristov mir ovu temeljnu stanicu i model svakog šireg zajedništva, čini blagoslovom gradu, društvu i svijetu. Obiteljsko zajedništvo utočište je u svim nevoljama, u što smo se mogli uvjeriti i za vrijeme pandemije koronavirusa. Na svim stranama i stranicama čitali smo i slušali: Ostanite doma! Tako se u obiteljski dom uselila škola; obitelj je postala zaštita i zadnja obrana u gospodarskoj krizi; a zatvorenim crkvama obitelj je darovala svoj dom postavši tako „Crkva u malom“.

7. Dragi prijatelji, jedno usputno, ali važno pitanje: Nije li obitelj danas u našem društvu postala „janje“ među „vukovima“?! Potrebno je vrednovati i zaštititi obitelj prije svega na svim razinama crkvenog navjestiteljskoga poslanja! Sam Gospodin je u ove uskrsne dane pokucao na vrata obitelji. Mnogi su otvorili svoj dom njegovom miru, slušali njegovu Riječ i razgovarali s njime u osobnoj i obiteljskoj molitvi. Pustili su ga u središte svoga života; otkrivali njegovu stalnu prisutnost jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u njegovo ime, on je među njima (usp. Mt 18, 20); susretali ga u sebedarnoj ljubavi, u pomirenju i praštanju; pronalazili njega prisutnoga u svom bračnom savezu ljubavi. A sada, kad ponovno slavimo mise s narodom, ljepotu obiteljskog zajedništva, potrebno je povezati s izvorom ljepote, obnavljati i hraniti je nedjeljnim euharistijskim slavljem – izvorom i vrhuncem ljepote svakog zajedništva. Iz euharistijskog izvora možemo bolje razlučivati, otvarati i usklađivati naše svakodnevlje s blizinom kraljevstva Božjega.

8. Svjesni smo da živimo u vremenu izazova i kriza. Za naše ekonomske poteškoće i planove, potrebno je prisjetiti se kako se riječ ekonomija sastoji od dvije riječi: prva je grčka riječ oikos - kuća, a druga nomos - zakon. Tako, ekonomija znači - zakon kuće. Obitelj je zakon svake ekonomije! Isti izraz oikos, za kuću, spominje i Gospodin, kada upućuje svoje: „Najprije recite: Mir kući ovoj!“ (Lk 10, 5). Kuća, dom, obitelj, mora biti prioritet ne samo za sve naše pastoralne, nego i za društvene planove. Mjerilo svakog humanog, a osobito kršćanskim vrednotama nadahnutog društva, mjeri se odnosom prema obitelji. U tom svjetlu, konsenzus svih nas različitih, mora biti obitelj. Stoga, nastojati da svaka obitelj nađe, za sebe i svoju djecu, ono najosnovnije, kruh i krov nad glavom, zajedničko je poslanje i odgovornost svih nas. Ovo je nužno ako želimo da se naša djeca zadrže i igraju u vlastitom dvorištu, te da nam mladi izgrađuju našu, a ne tuđu domovinu.

9. Draga braćo i sestre! Pandemija koronavirusa uvela je u primjenu jedan novi pojam: „Socijalna distanca“. Znamo njezino značenje: dva metra udaljenosti od drugoga. Prestankom pandemije smanjit će se „distanca“ prema bližnjima. Ovaj pojam, „socijalna distanca“, potrebno je sada vidjeti i razumjeti kao smanjenje socijalnih razlika između bogatih i siromašnih u našemu društvu. Za takvu viziju društva, vjerujem da nam je pomoglo i negativno iskustvo koronavirusa koje nas je učinilo „pozitivnima“, tj. boljima u solidarnosti i zajedništvu. Put je to na kome trebamo hoditi vođeni primjerom i zagovorom svetoga Dujma. Hod nije uvijek lagan, kao ni obiteljsko zajedništvo, ali je lijep i spasonosan.

10. Želio bih istaknuti jednu zanimljivost uz ovogodišnju proslavu svetoga Dujma. On je pogubljen 10. travnja 304. godine, a ove godine 10. travnja bio je Veliki petak. Svaki život, pa i naše poteškoće, obiteljske i društvene, vezane uz Kristov križ ljubavi, poznaju i doživljavaju svoju proslavu u Njegovu uskrsnuću. Nije li trajni znak ove istine slavlje svetoga Dujma baš u slavnom mauzoleju progonitelja Krista i pogubitelja našega Zaštitnika?! Nema ove godine ni procesije, ni tombole, ali svaki koji igra i ide stopama navjestitelja Kristova mira, salonitanskog mučenika Dujma, je dobitnik, jer pobjednik je Krist – Raspeti i Uskrsli!

Blaženi Dujme, navjestitelju Kristova mira našim domovima, mjestima i gradovima; biseru baštine naše, tebe pozdravljamo, tebi zahvaljujemo i tebe molimo: „Učvrsti u vjeri, usavrši u ljubavi, sve nas, naše obitelji, ovu mjesnu Crkvu, grad Split i domovinu Hrvatsku!“ Amen!

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija svečano obilježavaju Jubilej 1600. obljetnicu smrti sv. ...
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo je u ponedjeljak 28. rujna s novom akademskom godinom ...
Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija započele su s proslavom Jubileja 1600. obljetnice smrti ...
O. Justo Lo Feuda, član francuske družbe Misionari Presvete euharistije iz Argentine u pratnji salezijanca don Mirka ...
U povodu početka nove školske i vjeronaučne godine, a s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo, mons. Marin Barišić ...
Mons. Ante Jozić, apostolski nuncij u Bjelorusiji, zaređen je za naslovnog nadbiskupa Cise u srijedu 16. rujna u novoj ...
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin stigao je kroz jutro u utorak 15. rujna u splitsku zračnu luku ...
1. Draga braćo u biskupstvu Ratko i Petre, uvaženi gosti i poštovani svi nazočni! Svečan i važan događaj okuplja nas ...