"Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje", kliče danas grad Split i Splitsko-makarska nadbiskupija, domovinska Crkva i građani Hrvatske, radosni zbog blagoslovljene prisutnosti pape Benedikta XVI., Petra naših dana, u osobi njegovoga najbližeg suradnika, Državnog Tajnika Njegove svetosti, uzoritoga kardinala Tarcisia Bertonea.



Gospodine kardinale, dobro nam došli u Hrvatsku, u naš grad Split! Stigavši iz Rima, stupili ste na tlo solinske prodoline, natopljene mučeničkom krvlju Svetoga Dujma i solinskih mučenika, na izvor naše krstionice i u kolijevku naše državnosti. Obilježavajući jubilej trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, upravo smo tu u Solinu, u našem prasvetištu na Gospinu otoku, započeli slavlje, a zaključili ga pokraj Zagreba, u svetištu Majke Božje Bistričke. Slično i Vi, Uzoriti, svoj posjet našoj domovini započinjete na tlu prvoga dugogodišnjeg glavnog duhovnoga grada hrvatskog naroda, da bi ga dovršili u Zagrebu, današnjem glavnom gradu suvremene Republike Hrvatske.


S velikom radošću Vam izričem dobrodošlicu kao biskup ove mjesne Crkve i u ime subraće biskupa: predsjednika HBK-a, mons. Marina Srakića; nadbiskupa i metropolita đakovačko-osječkog; biskupa Splitske metropolije, mons. Ante Jurića, nadbiskupa u miru; mons. Želimira Puljića, dubrovačkoga biskupa; mons. Slobodana Štambuka, hvarskoga biskupa; mons. Ante Ivasa, šibenskoga biskupa; mons. Ilije Janjića, kotorkog biskupa; mons. Jurja Jezerinca, vojnog Ordinarija; oca fra Željka Tolića, provincijala provincije Presvetog Otkupitelja; mons. Vjekoslava Huzjaka generalnog tajnika HBK-a; Metropolitanskog kaptola, svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova, sjemeništaraca, vjeroučitelja, mladih, crkvenih udruga i pokreta, te svih vjernika i građana grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.


Pozdravljam, po prvi put u našoj sredini, apostolskoga nuncija nadbiskupa mons. Maria Roberta Cassaria; veleposlanika RH pri Svetoj Stolici akademika gosp. Emilia Marina; gosp. Božu Biškupića, ministra i predsjednika Komisije za odnose s Crkvom; gosp. Mira Kovača, voditelja diplomatskog protokola; dožupana splitsko-dalmatinskoga, gosp. Luku Brčića; te gradonačelnike grada Splita i Solina, gosp. Ivana Kureta i gosp. Blaženka Bobana.


Danas se na poseban način prisjećamo pastirskoga posjeta Sluge Božjega Ivana Pavla II., koji je prije deset godina u Mariji Bistrici kardinala Alojzija Stepinca proglasio blaženim, te uz visoki jubilej 1700 godina našega grada i mučeništva Sv. Dujma kao "hodočasnik evanđelja" pohodio Split i Solin. Pamtimo kako je Papa prelazeći prag ove, kao građevine najstarije katedrale na svijetu, u svjetlu vjere u Krista raspetoga i uskrsloga, sažeo našu povijest od mučenika Dujma do mučenika Stepinca u jednu rečenicu: Qui la storia non stava zitta – Povijest ovdje nije šutjela!


Ova katedrala, memorija povijesti odnosa božanskoga i ljudskoga, nekad mauzolej progonitelja kršćana cara Dioklecijana, čovjeka koji se sam proglasio božanstvom, danas je mjesto slavljenja Otajstva spasenja, slavljenja Boga koji čovjekom posta da bi čovjek ostvario svoje istinsko božansko sinovstvo. O Utjelovljenju i Otkupljenju – tom čudesnom i najvažnijem događaju naše povijesti – i u teškim vremenima Kristovi svjedoci na ovom tlu nisu šutjeli; podizali su svoj glas Dujam, Venancije, Staš, Stepinac i toliki drugi svjedoci, mučenici hrvatskoga naroda.


Kroz čitavu svoju povijest, hrvatski je narod uza sve izazove uvijek ostao vjeran Bogu, Crkvi, BD Mariji i Rimskom biskupu. Sâm život i smrt, djelo i tijelo Sv. Dujma, biskupa i mučenika, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, postao je putokaz koji usmjeruje naš pogled i korake k nebu te ostao trajni znak čvrste povezanosti naše mjesne Crkve s Rimskom Crkvom. Petar i njegovi nasljednici na apostolskoj stolici bili su kroz našu povijest jamstvo pravovjernosti i jedinstva, sigurna zaštita i podrška te moralno i duhovno vodstvo. Zato nije nikakvo čudo da je "Dioklecijan 20. stoljeća" ovoga prostora kardinalu Stepincu kao uvjet oslobađanja ponudio upravo odcjepljenje od Pape i Rima.


Gospodine kardinale, državni tajniče Njegove Svetosti, hvala Vam što Vašim dolaskom opet na poseban način možemo osjetiti blizinu i ljubav Svetoga Oca. Doista smo radosni i zahvalni što ćemo preko Vas primiti njegov blagoslov i pozdrav, poslušati njegovu poruku i navještaj Radosne vijesti, te tako upisati ovaj veliki dan u knjigu naše bogate povijesti i nastaviti njezin govor u našem vremenu. Vaša nazočnost među nama ujedno je i izuzetna prilika da Petru naših dana, papi Benediktu XVI., iskažemo svoju iskrenu vjernost i odanost te Vas zamolimo da mu prenesete potvrdu naše ljubavi i naših molitava.


Uzoriti, Vaš dolazak svima nam je poticaj i ohrabrenje da Evanđelje – stalna "gramatika i pravopis kršćanskoga života" – uvijek ostane glasan govor našega vjerničkog svjedočenja i društvenih odnosa; da idući stopama vjere Dujma i Stepinca, naša vjera bude još prisutnija i prepoznatljivija u kulturi i društvu Hrvatske i Europe. Još jednom, stoga, kličemo Vam dobrodošli u grad Split; drevni i stari grad s dubokim kršćanskim korijenima i tradicijom, ali i grad u svojoj kršćanskoj nadi otvoren i mlad! Uzoriti kardinale, dragi brate u vjeri, zajednica vjernika naše nadbiskupije okupljena je u ovoj prvostolnici na molitvu oko stola Gospodnjega, uvedite nas u euharistijsko slavlje. Bog Vas poživio!

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
U nedjelju 21. travnja, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić predvodio je sveto misno slavlje u crkvi ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je obrede Vazmenoga bdjenja, 30. ožujka, u ...
U jutro Velikog četvrtka, 28. ožujka, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je misu ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 28. ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je euharistijsko slavlje na Veliku srijedu, 27. ...
Čestitku za Uskrs 2024. splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića prenosimo u cijelosti.
Župa sv. Luke u Otoku obilježila je 80. obljetnicu krvavog pokolja u Otoku i podkamešničkim selima, iz tragičnih dana ...
Na Cvjetnicu - Nedjelju Muke Gospodnje 24. ožujka, koja uvodi u Veliki tjedan i pripremu za najveći kršćanski blagdan ...