Velika Gospa - Sinj - 2016.

1. Draga braćo i sestre, poštovani hodočasnici!

Današnja svetkovina Velike Gospe – Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo sve nas povezuje u jednu veliku obitelj. Diljem Domovine danas se u našim marijanskim svetištima okupljamo oko nebeske Majke Marije. Radost slavlja i zajedništva snažno doživljavamo u ovom svetištu Gospe Sinjske. Dijeleći sa svima vama tu radost ove svetkovine uznesenja Majke Marije, sve vas srdačno pozdravljam. Pozdravljam poštovane oce franjevce, čuvare Gospina svetišta, oca Provincijala, župnika, gvardijana… Pozdravljam gospođu gradonačelnicu i ujedno čestitam dan Grada Sinja. Pozdravljam alkare i sve članove Viteškog alkarskog društva, te čestitam ovogodišnjem slavodobitniku. Upućujem pozdrav svim nazočnim predstavnicima društveno-kulturnih ustanova na državnoj, županijskoj i gradskoj razini, predstavnicima vojske, policije, braniteljskih udruga, invalidima i obiteljima branitelja koji su za našu slobodu položili svoje živote. Osobit pozdrav svima vama, dragi hodočasnici, sa svih strana Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kao i svima vama sa malo kraćih, ali uvijek hodočasničkih puteva.

2. Ovogodišnja svetkovina Velike Gospe događa se u Godini izvanrednog jubileja milosrđa Božjega. I u svetištu naše Gospe Sinjske slavili smo otvaranje „Svetih Vrata“ jubilejskog oprosta. Svjesni smo da živimo u mentalitetu u kojemu je sve teže razlučivati dobro i zlo. Simbolika zmaja, o kojoj nam govori knjiga Otkrivenja, prisutna je, na svoj način, na velikim i malim pozornicama našega društva i svijeta u kojem živimo, pa i u našim srcima. Zamamljivo i preobučeno zlo potiče nepravdu, sebičnost, oholost, mržnju, nasilje, agresiju, do te mjere da su nam pravda i pravednost gotovo nedostižne. Papa Franjo na valu nade radosne vijesti života, svjestan da postoji put ozdravljenja ljudskih složenih odnosa, u Godini izvanrednog jubileja milosrđa Božjega, želi nas ohrabriti da svjesnije otkrivamo i svjedočimo radost pomirenja i praštanja u svim oblicima našeg zajedništva: u braku i obitelji, u Crkvi i društvu.

3. Bog je ljubav. Milosrđe je bitna oznaka Boga, najčudesnije svojstvo Njegove ljubavi. Bog, bogat milosrđem, pokaza nam najveću gestu ljubavi u Licu svoga milosrđa, Kristu Spasitelju, rođenom od Djevice Marije. „Darom premilosrdnog Srca Boga našega, pohodi nas Mlado Sunce s visine.“ (Lk 1,78) Isus Krist je vidljivo lice, portret milosrđa Božjega. Bog nas u Kristu pomiruje sa Sobom i međusobno. I Majka Marija, „puna milosti“, djelo je Božje ljubavi. U svome pohodu Elizabeti, Marija zahvalno slavi neizmjernu Božju ljubav: „Veliča duša moja Gospodina, i klikće duh moj, u Bogu mome spasitelju…milosrđe je Njegovo od koljena do koljena.“ Do posljednjeg čovjeka i koraka njegova. Svjesni ove istine, i mi se pridružujemo vjeroispovijesti Majke Marije, a osobito u Velikom Tjednu, skrušeno i iskreno ispovijedamo: „Jer je preveliko milosrđe Njegovo.“ Blaženu Djevicu Mariju, Majku Lica milosrđa Božjega, s pravom nazivamo „Majkom milosrđa“. Nebeski Otac, u svojoj milosrdnoj ljubavi, oprašta nam i pomiruje nas sa Sobom i bližnjima. Radostan je da nam može oprostiti, i nikada se pri tome ne umara. Nitko se od nas pred Njim ne može pozivati na svoju pravednost, već samo na milosrđe Njegovo. Radosna je ovo vijest za sve nas: Bog je milosrdni otac! Ovu životvornu i spasonosnu istinu, nužno je otkrivati i svjedočiti, te konačno živjeti u obiteljskim i društvenim odnosima.

4. Braćo i sestre, pozvani smo i poslani ovom radosnom istinom o Bogu i čovjeku osvjetljavati našu stvarnost, u kojoj nas zavodljivosti Zloga često čine strancima, ponekada neprijateljima, pa čak i „paklom“ jedni drugima. Dakako, uvijek smo skloni za sebe tražiti milost, a nemilosrdno druge optuživati i podizati zidove prema njima. Prisjetimo se evanđeoske prispodobe o dvojici dužnika: onomu sluzi kojem je Gospodar oprostio neizmjerni dug, taj isti kojemu je sve oprošteno, već na prvom koraku nemilosrdno hvata svoga druga za vrat zahtijevajući da mu odmah isplati dug od „sto kuna“. Koliko li smo puta i mi nemilosrdno prijeteći rekli svojim dužnicima, onima s kojima nismo u dobre: „Platit ćeš ti meni! Zapamtit ćeš ti mene! Pokazat ću ja tebi tko sam ja!“ Sebičan čovjek, zatvoren u svoj egoizam ne može biti sretan. A svojim individualizmom, ponižavajući druge, ugrožava zajedništvo. Zamamnost grijeha daje mu lažna obećanja da je sreća u sebičnosti, autonomiji, samodostatnosti. Za njega dobro je što koristi, a zlo je ono što mu ne daje užitak. Zatvoreni u sebičnost ne vidimo bližnjega u potrebi, niti smo pažljivi prema drugima!

5. Sebičan način života je lažan i opasan. Prije svega, opasan je za brak, jer ne vidi zajedništvo muža i žene u dobru i u zlu, zdravlju i bolesti. Zbroj je to dvaju egoizama. A njegova otvorenost, tj. zatvorenost životu odražava se u demografskoj slici društva. Sebičnost je velika zabluda i opasnost i za obitelj, prijatelje i društvo. Posljedice te prevare, na svoj način utječu na nezaposlenost, odlazak mladih iz Domovine, gubitak identiteta, nebrigu za opće dobro, podjele u društvu i bijeg od istine… Kao građani i vjernici, pozvani smo, osobno i zajedno, odgovorno i solidarno, dati svjedočanstvo, ljudsko i kršćansko da smo svi sinovi i kćeri zajedničkog nam Oca. Nije to uvijek lako niti jednostavno. No, uza sve poteškoće, ohrabreni milosrđem Božjim i svjedočanstvom svojih bližnjih, možemo naći put izlaska iz svoje sebičnosti: nadvladati pohlepnu gramzljivost, oholu samodopadnost i autonomnu samodostatnost. Samodostatan čovjek zamišlja slobodu bez odgovornosti, a različitost pretvara u podjele i suprotstavljanja. Potreban je i moguć je izlazak – ekstasis – iz naše zatvorenosti. Ali ne izlazak koji bi naš duh i srce vezao uz stvari – imati, jer to bi bila naša degradacija. Bio bi to izlazak u prazno – apostazija – otpad od Boga, udaljavanje od sebe i bližnjega. Samo otvorenost prema Bogu i čovjeku, ispravno vrednuje osobu i stvari, cilj i sredstva. U takvom odnosu se i različitosti u društvu ne vide više kao podjele i suprotstavljanja, nego mogućnost bogatijeg zajedništva u različitosti. U duhu ovakvog izlaska, koji nas čini osobom/subjektom, potrebno je vidjeti i skore političke izbore. Izbori nisu samo građansko individualno pravo, nego i dužnost, svojevrsno služenje općem dobru. Očekujemo da izlazak na glasovanje bude put za humaniju i pravedniju, uspješniju i solidarniju Hrvatsku, utemeljenu na kršćanskim vrijednostima.

6. Dragi hodočasnici, za humanu i uspješniju budućnost hrvatskog društva, kao i za blagoslovljeno zajedništvo u braku i obitelji, nužno je poput Majke Marije, koja u pohode Elizabeti žurno hita da i mi što prije učinimo jedan korak, korak lustracije. Ali koju i kakvu lustraciju? Lustracija znači čišćenje. Doista, svima nama potrebno je pročistiti svoju savjest, dušu i srce, duh i oko. Potrebna nam je lustracija naših podjela, mržnje, predrasuda, kako bismo mogli prepoznati u svakom čovjeku svoga bližnjega. Potrebna nam je lustracija brvna iz našega oka kako bismo bolje vidjeli i pomogli drugima da i oni lakše izvade trun iz svoga oka. Prije svega, potrebno nam je lustrirano - čisto srce, jer srcem se bližnjega najbolje vidi i razumiju njegove potrebe. Ovaj hitni korak pomaže nam osjetiti poteškoće drugih, osposobljava nas za solidarnost i pravednost, štoviše, pravednost koja svoju puninu nalazi u milosrdnoj ljubavi. Svaki dan čistimo svoje tijelo, umivamo svoje lice, ali je još važnije za naše odnose umivanje duše i srca, osobito u večernjem ispitu savjesti. Iz iskustva znamo da nije lako pitati oproštenje i oprostiti drugima. Nije lako, ali kad se to čudesno dogodi, radost je velika.
7. Za naše poteškoće pomirenja i opraštanja Bog nam prvi daje primjer. Bog, sama svetost, nema potrebe tražiti oproštenje, a ipak, On nam oprašta i pomaže pomiriti nas sa sobom i drugima. U sakramentu pomirenja događa se čudesna lustracija oproštenja naših grijeha protiv Boga i čovjeka, naše apostazije – otpada od Boga i bijega od bližnjega. Božja milosrdna ljubav ne oprašta nam samo u sakramentu ispovijedi, koju bismo trebali na nov način otkriti i živjeti u Godini milosrđa Božjega. I Njegova riječ ima snagu praštanja i ozdravljenja. U Ivanovom evanđelju Isus reče: „Vi ste već očišćeni po riječi koju sam vam zborio.“ (Iv 15,3) A na svakom euharistijskom slavlju molimo: “Gospodine, nisam dostojan da uniđeš pod krov moj, nego samo reci Riječ i ozdravit će duša moja.“ Također, i naša molitva za druge, kao i duhovna i tjelesna djela milosrđa, otvaraju nas prema onima od kojih nas je udaljila šutnja, uskraćeni pozdrav ili mržnja u srcu.

8. Draga braćo i sestre, ovdje i sada, u tišini svoga srca, prisjetimo se načas svih onih prema kojima osjećamo jaku potrebu reći: „Molim te, oprosti! – I ja tebi opraštam!“ Žurno je ovo potrebno njima i nama (…) A tko su oni, ti naši „daleki“ koje kažnjavamo šutnjom i prezirom, okrenutom glavom i spuštenim pogledom? Nisu nam daleko. Previše su nam blizu i dobro su nam poznati: suprug, supruga, roditelji, djeca, članovi obitelji, rodbina, susjedi, kolege, krug poznanika… Ne zaboravimo: Božja ljubav koja nama oprašta, i nas osposobljava i poziva da i mi oprostimo našim dužnicima. U našem pomirenju doživljavamo ozdravljenje i svojevrsno uskrsnuće. Štoviše, otkrivamo važnu istinu: da su redovito drugi bolji nego što mi to mislimo. Brate i sestro, ako ti praštanje i pomirenje predstavlja poteškoću, a predstavlja, ne posustaj jer Bog se nikada ne umara tebi oprostiti. Kristova snaga i radost praštanja i pomirenja potrebna nam je u braku, obitelji, društvu kao kruh naš svagdanji. Zato je „ljubav Božja razlivena u srcima našim po Duhu kojeg nam je darovao.“ Kao djeca nebeskog Oca, pozvani smo biti milosrdni kao Otac.

9. Pozvani smo pridružiti se Majci Mariji, „Majci milosrđa“. Marija, nošena snagom Božje ljubavi, izlazi iz svoga doma, te uza sve poteškoće i opasnosti svojim pohodom, pruža nam svjedočanstvo duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Na ovaj put ne prisiljava je nikakav zakon niti propis jer je pokreće iskustvo i radost milosrdne ljubavi Božje. Nikakvo čudo da ovaj gest iznenadnog pohoda Marije Elizabeti budi u jednoj i drugoj radosno nadahnuće - duboku ekstazu, koja nadilazi našu ograničenost do božanskog ozračja. Vjerujem da smo i sami ponekada doživjeli nešto slično – radosno, ekstatično - u gestima svojih iznenadnih pohoda, a još više u gestu pomirenja ispružene ruke i zagrljaju oproštenja.

10. Kao duhovna djeca danas se obraćamo našoj Gospi - Majci milosrđa: Blažena Djevice Marijo, naša si Majka od stoljeća sedmog, prisutna na svim našim križnim postajama i ponosnim pobjedama. Tebe, Majko, naš narod s pravom naziva Kraljicom Hrvata. Danas si u pohodu širom naše Domovine, svim našim srcima i domovima. Gospe Sinjska, blagoslovi sve naše obitelji da budu domovi mira i pomirenja. Majko milosrđa, svrni svoje milostive oči na nas i ohrabri nas na putu pomirenja i praštanja. Ovo je nužno nama i hitno svima onima od kojih smo se udaljili. Pomozi nam Blažena Djevice da u ovoj jubilejskoj godini milosrđa skratimo put pomirenja i ubrzamo vrijeme našega oproštenja. Prati nas, Majko milosrđa, da naša domovina Hrvatska raste u pravdi i istini, miru i pomirenju. Da gradeći naše zajedništvo u različitosti, budemo otvoreni budućoj slavi Tvoga i našega uznesenja, po istom Kristu, Gospodinu našem. Amen.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija svečano obilježavaju Jubilej 1600. obljetnicu smrti sv. ...
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo je u ponedjeljak 28. rujna s novom akademskom godinom ...
Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija započele su s proslavom Jubileja 1600. obljetnice smrti ...
O. Justo Lo Feuda, član francuske družbe Misionari Presvete euharistije iz Argentine u pratnji salezijanca don Mirka ...
U povodu početka nove školske i vjeronaučne godine, a s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo, mons. Marin Barišić ...
Mons. Ante Jozić, apostolski nuncij u Bjelorusiji, zaređen je za naslovnog nadbiskupa Cise u srijedu 16. rujna u novoj ...
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin stigao je kroz jutro u utorak 15. rujna u splitsku zračnu luku ...
1. Draga braćo u biskupstvu Ratko i Petre, uvaženi gosti i poštovani svi nazočni! Svečan i važan događaj okuplja nas ...