Uskrs - Danja misa - 2017.

1. Draga braćo i sestre, slavimo Kristovo uskrsnuće, najradosniji i najvažniji događaj za naš život i našu povijest. Slavimo događaj iznenađenja, „srce“ naše vjere. Bez Kristova uskrsnuća, Radosnoj vijesti života ne bi nedostajalo samo nešto nego sve. Koliko je Kristovo uskrsnuće iznenađenje govore nam i reakcije osoba spomenutih u Ivanovu evanđelju, kojega smo upravo čuli. Nije radost na početku, već strah, izgubljenost, nerazumijevanje… „Vremenska oznaka“, „rano ujutro, još za mraka“ simbol je tame u srcu, koja ne razumije novost događaja. I Mariji Magdaleni, i Petru ostaje sve zbunjujuće i nejasno. Oni još ne uspijevaju razumjeti što je na stvari. No, učenik koga je Isus ljubio uspijeva dublje uroniti u otajstvo događaja i zahvaćen svjetlošću milosti Božje, „vidje i povjerova.“ Ljubljeni učenik i prije ukazanja Uskrsloga svojim učenicima, u svjetlu milosrdnog dara Kristove ljubavi, izlazeći iz groba, uspijeva, iz druge perspektive, perspektive vjere, čitati znakove uskrslog jutra. Ivan je ovdje na tragu onoga što će Uskrsli Gospodin reći učeniku Tomi: „Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju.“ (Iv 20, 29)

2. Nikada nije bilo lako govoriti o otajstvu Kristova uskrsnuća. A potrebno je, i neizmjerno važno, jer je događaj „prvoga dana u tjednu“ sudbonosan za naš život i našu povijest, sadašnjost i budućnost. U pitanju je život, a život je najveći dar i naše najveće bogatstvo. Dobro smo svjesni da nam je život svakodnevno ugrožen. Nas i naših dragih. Osobito nas teško pogađaju razni oblici ugroženosti, a najviše bolni rastanci s voljenim osobama. I sami smo kandidati neizbježne smrti koja pobjednički, grobom, zaustavlja tijek života. Unatoč žigu i snazi smrti, osjećamo u sebi neugasiv zov vječnosti. Ima li lijeka – izbavljenja od smrti, koju s pravom možemo nazvati „neprijateljem života?“ Ima li nade za nas? Završava li naš život ispod bora koji sve pamti i izjednačava? Komu konačno pripadamo? Čiji smo? Tko smo? Pješaci smrti ili hodočasnici života? Zatvoreni grobovi šute. Tko nam može dati odgovor?

3. Što se to događa Ljubljenom učeniku? Što on vidje i u što povjerova? Vidje ljubav Božju na djelu. I od smrti jaču. Bog je ljubav. Ako je ljubav Božje ime, onda je njegovo ime također i Uskrsnuće i Život. Raspeti i Uskrsli Krist, utjelovljena Božja ljubav, pobjednik je nad smrću. Nije došao ovo naše zemaljsko tijelo učiniti besmrtnim, već nam daruje život u novosti uskrsnuća. Zato stvarni neprijatelj smrti, ako se to tako može reći, nije život već Ljubav. Bog ljubavi, Bog uskrsnuća. Samo Božja ljubav može reći: ti ne umireš, za život si stvoren! Doista, zahvaljujući ljubavi Oca Nebeskoga, Krist je naša Pasha – prijelaz iz smrti u život. Stoga se radujemo ovom danu i kličemo Bogu ljubavi, jer je uskrsnućem svoga Sina i za nas onaj neugasivi zov vječnosti postao omogućen. Nemogućnost je postala mogućnost. Ljudima je to nemoguće, ali moguće je Bogu stvoritelju.

4. Kao i na početku, tako i danas, govor o Kristovu uskrsnuću nadilazi naše ljudske kategorije. Tolike stvarnosti nam izmiču da bi ih mogli dodirnuti i izreći, pa zbog toga ostaju i neizrecive, jer se događaju u dimenziji u kojoj ni jedna ljudska misao ni riječ nisu ostavile trag svojih stopa. Tamo gdje nam je nedostupno, nosi nas Ljubav u našoj vjeri. Ljubljeni učenik vidje i povjerova. Zato i one riječi Tomi: „Blago onima koji ne vidješe, a vjeruju.“ Čudesan je domet i snaga vjere. Vjera je žeđ koja napaja, glad koja siti, praznina koja ispunja, tama koja svijetli; vjera hodi gdje je nemoguće, sluša gdje se ne čuje, gleda gdje se ne vidi. Dar vjere izvodi nas iz naših ograničenja smrti i groba, kida okove šutnje, daje odgovore, snažno progovara i stvara vlastiti rječnik i jezik, jezik utjelovljenih riječi koje postaju djela.

5. Poštovana braćo i sestre, Kristovo uskrsnuće riječ je i djelo milosrdne Božje ljubavi koja nam progovara u svome Sinu, raspetom i uskrslom. Brižno je to djelo Boga Oca, izvora svakog roditeljstva, očinstva i majčinstva, za svoju veliku obitelj, ljudski rod, sve nas, svoju posinjenu djecu. Živjeti novost Uskrsa u svjetlu vjere znači tražiti ono što je na strani života, što je Božje. Znači otkrivati bogatstvo i novost života kojega smo primili krštenjem. Krštenje je temeljni pashalni sakrament po kome smo postali dionici Kristova križa, ali i uskrsnici, pobjednici svih oblika smrtnosti, kao i same smrti. Ne pokapajmo pobjednika života, nego mu dopustimo da uskrsne i slavi svoju pobjedu u nama i s nama. Već ovdje i sada. Nije to zamjena za konačno uskrsnuće, već sadašnje iskustvo i znakovito usmjerenje prema budućoj punini života. Ljubav Krista raspetoga i uskrsloga, koja nije ograničena križem i grobom, ohrabruje nas, braćo i sestre, a osobito vas dragi roditelji, da ne posustanete u poteškoćama, i nadahnjuje vas, da dar i plod svoje ljubavi, svoju djecu, mognete oživljavati i iz smrtnih neprilika uskrsavati. I vi sami na taj način, s njima uskrsavate.  Postajete suradnici Boga ljubavi i uskrsnuća. Govorite i odgajate ih materinskim jezikom, jezikom vjere i nada, u kojem su vaše riječi žive jer vam i djela govore. Nikada ne zaboravite da vaša djeca slijede ne toliko vaše savjete, već prije svega vaš primjer. Ne samo vaše riječi, nego prvotno vaša djela.

6. Dragi vjernici, dobro smo svjesni da su danas mnogi roditelji ugroženi u svom svjedočkom, majčinskom i očinskom jeziku i govoru, ne samo zbog gubitka radnog mjesta i nedostatka primanja, nego daleko više zbog mentaliteta koje je bliži umiranju i smrtnosti, nego kulturi života i nadi uskrsnuća. Ali uza sve to, vi dragi roditelji, ostajete trajni i najvažniji učitelji jezika ljudskosti i govora vjere. Vaša ljubljena djeca vas trebaju takve, prožete uskrslom novošću. Takve vas treba naše društvo i Crkva. Ali kakav nam je govor, i kojim jezikom mi danas govorimo?

7. U jeziku se izražava identitet jednog naroda. Izraz je slobode i životnosti. Potrebno je razvijati, u slobodi, svoj jezik, štiteći ga od „babilonske opasnosti“ političke dominacije, gdje se više nećemo moći razumjeti. Svaki materinski jezik ima svoj pravopis i svoju gramatiku. Najbolje ćemo sačuvati svoj jezik ako je on jezik odgovornosti, solidarnosti, poštenja, mira, pomirenja, socijalne pravde, zaštite života,  dostojanstva osobe, dijaloga i otvorenosti. Međutim, jezik sebičnih interesa i profita pod svaku cijenu, kriminala i izrabljivanja drugih, mržnje i osvete, podjela i sukoba, ne smije biti naš živi materinski jezik! Jer to je jezik smrti, mrtvi jezik! Iako sada, na našem terenu smrt pobjeđuje život, ipak u svjetlu darovane nam nade, vjerujemo u pobjedu života nad smrću. Htjeli bismo u ovoj uskrsnoj nadi graditi budućnost Domovine, a ne da nam budućnost – naši mladi – odlaze iz Hrvatske. Željeli bismo da se Pasha slavi i živi u Domovini, u dinamici prijelaza iz staroga u novo, a ne napuštanja i odlaska u tuđinu. Svima nam je potreban Uskrs, da Hrvatsku ne pretvorimo u groblje života i kulture, već polje gdje život raste, i gdje ćemo otpočinuti u nadi uskrsnuća. Imali smo „Božićni ustav“ vezan uz vrijeme Božića, ali ne i uz sadržaj Božića. Je li konačno čas da nam gramatika i pravopis jezika budu uskrsni?

8. U svjetlu radosnog događaja Kristova uskrsnuća, pobjede života nad smrću, htjeli bismo da s nama uskrsne i zaživi naš novi jezik, jezik riječi i djela, jezik vjere i nade, ljubavi i mira, na svim razinama, u obitelji i školama, gospodarstvu i politici, kulturi i znanosti, zdravstvu i zakonodavstvu; htjeli bismo u našem narodu i društvu govoriti jezikom čiji je pravopis –solidarnost i ljubav, a gramatika – bližnji i opće dobro. Bez bližnjega nećemo daleko. Pred nama su izbori!

9. Nebeski Oče, slaveći događaj Uskrsa koji je izraz govora i djelo tvoje ljubavi, pomozi nam da kao tvoja ljubljena djeca, prožeti uskrsnom radošću, progledamo, progovorimo i povjerujemo uskrsnuću tvoga Sina, našega Spasitelja, Krista Gospodina. 

Braćo i sestre, Krist uskrsnu! Doista uskrsnu! Amen, aleluja!

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit te predsjednik Komisije HBK za dijalog sa Srpskom ...
„Danas započinjemo korizmeno vrijeme, vrijeme dubljeg ulaska u Pashalno otajstvo. Gospodin živi u nama i za nas u ...
U povodu Svjetskoga dana bolesnika koji se slavi na blagdan Gospe Lurdske u četvrtak, 11. veljače, misno slavlje u ...
Na blagdan Gospe Lurdske i 29. Svjetski dan bolesnika, u četvrtak 11. veljače, misno slavlje u kapelici Sv. Josipa u ...
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uputio je župnicima i upraviteljima župa odluku kojom ih ovlašćuje da ...
U prigodi posvete nove kapele Gospe Lurdske na Križinama u Splitu, predsjednik Hrvatskoga katoličkog liječničkog ...
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je, u utorak, 9. veljače u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, gosp. ...
Sjednica dekana Splitsko-makarske nadbiskupije održana je u velikoj vijećnici Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu, u ...