Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 10.30 sati.

Radnim danom:
Od 31. listopada do 31. ožujka - u 17.00 sati;
Od 31. ožujka do 31. listopada - u 19.00 sati.

Kroz srpanj je sveta misa u 20.00 sati.

Srijedom i subotom sveta misa je u 8.00 sati.

Povijest

Prvi stanovnici doselili su se na područje današnje župe Rogotin 1716. godine. Tada se u Rogotinu nastanilo svega nekoliko obitelji koje su se doselile iz današnje Gabele i drugih mjesta. Poznato je da su u Rogotinu 1733. godine stalno boravile svega 4 obitelji i da se tada zvao Otok Rogotin, koji su tvorile rijeke Neretva i Crna rijeka te jezero Vlaška. Prema popisu davatelja župne redovine iz 1736. godine vidimo da među prezimenima rogotinskih obitelji prije Drugog svjetskog rata nije bilo niti jednog prezimena iz 1736. godine. Taj podatak upućuje nas na zaključak da su prve obitelji izumrle ili su se tijekom vremena preselile u druga mjesta. Prema popisu rogotinskih obitelji iz 1796. godine vidi se da većina današnjih obitelji svoje korijene vuče iz okolnih sela: Pasičine, Pline, Baćine, okolice Vrgorca (Glamuzina) i iz Veljaka u Hercegovini (Markota). Tijekom vremena naseljen je i kopneni dio na desnoj obali Crne rijeke: Markote, Mostina i Rončevića Vrilo, koji pripadaju župi Rogotin.  

Prvi doseljenici na Otok Rogotin pripadali su, zajedno s Kominom, pod župu Opuzen, osnovanu 1716. godine. U sastavu opuzenske župe Rogotin je ostao do 1748. godine, kada je došao u sastav tada osnovane župe Komin i u kominskoj župi ostao do završetka Prvog svjetskog rata..

Godine 1919. Rogotin je odijeljen od Komina i proglašen je samostalnom župom.

Dok je Rogotin bio u sastavu župe Komin, župnik je stanovao u Kominu, a u Rogotinu su kapelani odsjedali po privatnim kućama. Rogotinski kapelan, mještanin, don Josip Damić uspio je uz pomoć naroda i crkovinarstva sagraditi kuću na kat u blizini crkve, koja je poslije toga više puta bila obnavljana. Ta je kuća i danas župna kuća u Rogotinu.  

Matične knjige počele su se voditi od osamostaljenja župe 1919. godine. Matične knjige prije osamostaljenja župe zajedničke su sa župom Komin.

U župi je prije 1938. godine bilo 470 duša, a 2001. godine bilo ih je 746.

Crkve

1. Župna crkva Presvetog Trojstva sagrađena je 1870. godine. Na mjestu današnje crkve bila je stara kapela Presvetog Trojstva, koja je tom prilikom srušena, i na njezinom je mjestu podignuta današnja crkva. Važno je istaknuti da je u Rogotinu tada bilo svega oko 20 obitelji. Crkva nije bila odmah posve završena. Oltari su se kasnije podizali i posveta crkve obavljena je tek 15. lipnja 1924. godine od biskupa Bonefačića.  Ispred glavnog oltara u svetištu postavljen je oltar prema puku 1970. godine, za župnikovanja don Ante Meštrovića. Iznad vrata na pročelju crkve je profilirani nadvratnik, a na sredini pročelja je okrugli kameni prozor. Na pobočnim zidovima lađe su po dva prozora na luk. Crkva nije imala zvonik, nego su se zvona nalazila na improviziranoj betonskoj konstrukciji ispred crkve. Godine 1977., za župnikovanja don Ante Jurića, podignut je do apside kameni zvonik. Novi krov i elektrifikacija zvona izvršeni su za župnikovanja don Stipe Jerkovića. U crkvi su dva pobočna oltara: Gospin i sv. Josipa, s kipovima svojih naslovnika, Gospe i sv. Josipa. U nišama na spoju svetišta i lađe nalaze se kipovi sv. Ante i bl. Alojzija Stepinca, blagoslovljen 16. lipnja 2003. godine. Stepinčev kip izradio je ak. kipar Vinko Bagarić, a njegovu nabavu pokrenuo je župnik don Ivan Vrdoljak. Iste godine počelo je uređivanje crkvenog okoliša, uz donaciju obitelji Damić.  

2. Kapela Svetog Nikole nalazi se na groblju. Sagrađena je 1907. godine, kao grobljanska kapela. Duga je 7 i široka 5 metara. U kapeli je kip sv. Nikole. Za župnikovanja don Darka Jerkovića na kapelu je postavljen novi krov, te izvana i iznutra uklonjena stara žbuka i postavljena nova.  

3. Kapelica Srca Marijina nalazi se poviše kuća na Mostini. To je zavjetna kapelica obitelji Glamuzina, koju je sagradio Ante Harambaša oko 1850. godine, kako govori sačuvana tradicija i neki dokumenti. Kod nje se govori misa u nedjelju poslije blagdana Srca Marijina. U posljednje je vrijeme popravljena kapelica i uređen prostor oko nje i postavljena mala oltarna menza. Današnji je naslov kapelica dobila u novije vrijeme, svakako poslije Gospinih ukazanja u Fatimi, poslije kojih se počela širi pobožnost Srca Marijina. Prije je kapelica imala opći naslov Gospina kapelica.

Statistika

2015. godina

Krštenja	5
Prvopričesnici	3
Krizmanici	16
Ženidbe	-
Sprovodi	10

Lokacija