Raspored sv. misa

Nedjeljom u crkvi Presv. Trojstva u 10.00 sati kroz cijelu godinu.

Radnim danom su svete mise prema dogovoru.

Povijest

Selo je dobilo ime po slivovima oborinskih voda, koje se po prirodnim slivnicima okolnih brda slijevaju u dolinu s više ponora koji je gutaju. Kraj je bio naseljen u pretpovijesnom razdoblju od ilirskih stočara koji su tu imali svoje gradine i gomile. U prošlosti Slivno je bilo u sastavu velike župe Vrdol. Za vrijeme turske okupacije župu su proviđali franjevci iz makarskog samostana, koji su u Vrdolu imali svoju kućicu u kojoj su se povremeno zadržavali i obilazili okolna sela. Godine 1729. biskup Nikola Bijanković postavio je u Slivnu za kapelana svjetovnog svećenika don Nikolu Balaića-Glibotu, ali su franjevci negodovali i uz pomoć mletačke vlasti don Nikola je morao napustiti Slivno. Godine 1733. novi makarski biskup Stjepan Blašković ponovno šalje don Nikolu u Slivno, kao kapelana Vrdola, da stalno stanuje u Slivnu jer je Župa, gdje stanuje župnik, daleko od Slivna. Iako se don Nikola ni ovoga puta nije zadržao u Slivnu, taj je pokušaj urodio plodom. Naime, franjevci su poslali u Slivno fra Franu Dorotića, koji je i nadalje bio pomoćnik župnika u Župi, ali je stanovao u selu. Slivno je ostalo kapelanija Župe sve do 1747. godine, kada je odlukom biskupa Blaškovića ustanovljena samostalna župa, a prvim župnikom samostalne župe imenovan fra Frano Dorotić. Od tada ovom župom stalno upravljaju franjevci.  Da bi se župa Slivno razlikovalo od župe Slivna Ravnog u Neretvi, župa se navodi pod nazivom Slivno Imotsko.

Današnja župna kuća sagrađena je na temeljima kuće iz 1866. godine, koja je podignuta za župnikovanja fra Jakova Lovića. Kasnije je ta stara kuća u više navrata bila nadograđivana i popravljana, kao 1897., 1907., te od 1957. do 1963. godine. Kuća je uređivana i za župnikovanja fra Bernardina Kambera 1966. godine, a suvremeni današnji izgled dobila je za župnikovanja fra Branka Mijića, koji je uz pomoć Provincije 1981. godine, na temeljima stare podigao novu kuću. Današnja je kuća treća po redu. Na istome je mjestu bila prva kuća iz 18. stoljeća, koja je bila neugledna, malena i pokrivena slamom. Ta je kuća izgorjela 1831. godine i tom je prigodom stradao i župni arhiv. 

Matične knjige R od 1820. do 1854., dva sveska; V od 1833. do 1857., jedan svezak,; U od 1816. do 1857., jedan svezak,  nalaze se u DAZ. Knjige R od 1854. do 1946., šest svezaka; V od 1858. do 1946.; U od 1834. do 1946. nalaze se u MU Imotski. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1821. do 1940. nalaze se u NAS. Stanje duša iz 1860. godine nalazi se u ŽU. Godine 1985. počeo je izlaziti župni list Slivno.

Župa je 1938. godine imala 2.400 stalnih stanovnika i u isto vrijeme njih je oko 500 bilo u iseljeništvu, bilo na privremenom radu ili trajno iseljenih u prekomorske zemlje. Godine 2001. u župi je bilo 470 stanovnika.

Crkve

1. Župna crkva Presvetog Trojstva sagrađena je 1753. godine. Bila je to vrlo malena crkva, pa je 1861. godine, za župnikovanja domaćeg svećenika fra Ivana Glibotića, bila  produžena i proširena i tada je dobila današnji oblik.  Na njoj je bio zvonik na preslicu, koji se srušio i napravljen je novi, današnji, također, na preslicu za tri zvona, samo deset godina poslije povećanja crkve, za župnikovanja fra Rajmunda Rudeža (1870.-1874.). Na pročelju se nalazi osmerokraka kamena rozeta. Krov je presvođen i pokriven kupom. Kod gradnje prve crkve upotrijebljeni su stećci, koji su i danas vidljivi u donjem dijelu zidova. Crkva je popravljana 1896. i posebice 1969. godine za župnika fra Bernardina Kambera. Te je godine svetište preuređeno prema novim crkvenim uredbama. Postavljen je oltar prema puku, a iznad oltara je ostala stara slika Presvetog Trojstva, rad Filipa Naldija 1769. godine. U crkvenoj lađi su oltari Bezgrešne i svetoga Ante s kipovima svojih naslovnika. Kip sv. Ante nabavljen je 1900., a Bezgrešne 1912. godine. Prigodom nabave novog Gospinog kipa uklonjen je stari Gospin kip iz 18. stoljeća. Godine 1969. uklonjeno je drveno pjevalište iznad glavnih vrata i postavljeno betonsko.  

Kako se broj vjernika iz godine u godinu sve više povećavao, Slivanjci su sa svojim župnicima mislili na gradnju nove i znatno veće crkve. Godine 1938. župnik fra Ivan Bronić pribavio je i nacrt za novu crkvu s tri lađe i vitkim zvonikom, koja bi bila dva puta veća od današnje. Zbog dolazećeg rata i drugih neprilika do ostvarenja toga plana nije došlo.  

2. Usputne kapelice su brojne. Na području Slivna ima ih 19. Jedna presvođena  kapelica nalazi se s istočne strane crkve s oltarom i otvorenim pročeljem. Nju je podigao župnik fra Bone Donelli (1995.-1900.) za slavljenje svete mise prigodom većih skupova i za vrijeme ljeta, radi malog prostora u župnoj crkvi. Od ostalih kapelica navodimo samo dvije starije. Mrkonjići i Barići sagradili su kapelicu 1907. godine kod Banj Doca. Slivanjski iseljenici u Americi i njihovi prijatelji 1908. godine skupili su novac za gradnju kapelice preko puta poviše crkve. Poslije 1978. godine na području župe podignuto je osam novih kapelica u znak pobožnosti dotičnim svecima.

Statistika

Statistički podaci o župi

Godina	2015.	2016.	2017.
Krštenja	1	2
Prvopričesnici	7	-
Krizmanici	7	2
Ženidbe	-	2
Sprovodi	34	20

Lokacija